Svjedočenja izraelskih zarobljenika i njihov oproštaj od Al-Qassama

Al Jazeera donosi priču o borcu otpora koji je prije svega čovjek.

Izraelska žena i djevojčica opraštaju se od pripadnika Al-Qassama prilikom puštanja na slobodu (Društvene mreže)

Piše: Sayed Ahmed Al-Khadr

Malena djevojčica s dugom pletenicom i urednom odjećom, preplavljena emocijama, stalno se smješkala i mahala do zuba naoružanom muškarcu. Pored sreće koju je pokazivala u tom trenutku, nastojala je iskoristiti vrijeme koje joj je preostalo da izrazi zadovoljstvo i zahvalnost.

Sasvim je normalno da dijete iskazuje ovakva osjećanja prema vojniku iz svoje domovine koji ju je otrgao iz ruku zločinaca ili spasio sigurne smrti u teškoj saobraćajnoj nesreći. Ali nasmijana devojčica nije ništa od toga, nego kćerka glavnog neprijatelja ovog teško naoružanog čovjeka. Neprijatelja koji ga svakodnevno zasipa bombama, uskraćuje mu hranu i lijekove i drži ga pod višegodišnjom opsadom.

Al Jazeera stoga donosi priču o borcu otpora koji je prije svega čovjek, iako svijet ne želi to da vidi, niti da ispriča, jer bi se kosilo s planovima koje Zapad kuje, a to je da označi pokret Hamas kao teroristički pokret.

U drugoj fazi sporazuma o djelimičnoj razmjeni zarobljenika između Izraela i palestinskog otpora, pokret Hamas je oslobodio 13 izraelskih žena i djece, u zamjenu za puštanje na slobodu 39 palestinskih žena i djece koje drži Izrael u zatvorima.

Poseban oproštaj, bez mržnje i želje za osvetom

Prilikom predaje izraelskih zarobljenika Crvenom križu, činilo se da pripadnici Brigada Izz al-Din al-Qassam tapšu djecu i ljubazno se ponašaju prema starijim osobama. To govori o dvije potpuno drugačije slike: jedna koja prikazuje palestinskog borca otpora kao izuzetno hrabrog na terenu, dok druga govori ovom borcu kao čovjeku koji suosjeća sa slabima i mladima i poštuje zakone i dogovore.

Pred kamerama su se pojavili oslobođeni zarobljenici dobrog zdravlja i uredno odjeveni. Djevojčice i žene su se osmjehivale borcima otpora i mahale rukom ljubazno i prijateljski.

Slično se dogodilo i prilikom predaje prve grupe zarobljenika u petak. Dvije strane su se prijateljski oprostile prilikom rastanka. Jedan od pripadnika Al-Qassama se pojavio noseći staricu kao da mu je baka, koju je smjestio na sjedište u automobilu. Bio je nježan prema malom djetetu obučenom u šarenu odjeću, obasipajući ga pažnjom i brigom. Nije bilo mjesta za tvrdnje da se prema ovim zarobljenicima loše postupalo, ni psihički ni fizički, stoga je Izrael priznao da su se svi vratili dobrog zdravlja i normalnog psihičkog stanja.

Bolnice Wolfson i Schneider u Tel Avivu saopćile su da su primile grupu zarobljenika koje je oslobodio Hamas i da su svi dobrog zdravlja.

Šok na suprotnoj strani

Međutim, na izraelskoj strani su ostali bez komentara nakon konstantnih prizora ljudskosti koji dolaze iz Gaze, iako su očekivali osvetu i mržnju pred izraelskom agresijom koja je trajala 48 dana i dovela do pogibije oko 15.000 osoba, uglavnom žena i djece, pored toga da je uništen zdravstveni sektor i razni objekti od vitalnog značaja, dok je stanovništvo raseljeno i izgladnjivano.

Neki izraelski mediji objavili su da je Hamas od oslobođenih zatvorenika tražio da glume prijateljstvo prema pripadnicima pokreta i da im mašu, kako bi iskoristili tu priliku u propagandne svrhe. Izraelski aktivisti odbili su objaviti videosnimke Hamasa dok predaje zarobljenike, rekavši da ne mogu povjerovati u, kako su to nazvali, strašnu propagandu koju proizvodi Hamas.

Međutim, izjave koje su davale osobe puštene na slobodu nakon dolaska u Izrael otkrivaju da snimci predaje zarobljenika nisu bili propagandni čin, već stvarni odraz dobrog tretmana koji su imali otkako su odvedeni u Gazu 7. oktobra, pa sve do trenutka puštanja na slobodu.

Izraelski list The Jerusalem Post prenio je izjavu Izraelke Adriane koja je rekla da se njena baka Yaffa vratila iz Gaze “lijepa i blistava” i dobrog zdravlja. U drugom svjedočenju, rođak jedne od zarobljenica je izjavio: „Srećom, tokom zatočeništva nisu bili izloženi nikakvim neprijatnim iskustvima, već su prema njima postupali na human način… Suprotno našim strahovima, nisu prolazile kroz zastrašujuće situacije koje smo zamišljali… Gledali su televiziju i slušali radio, te su pratili vijesti iz Izraela.”

Prije nekoliko sedmica, izraelska zarobljenica koju je Hamas oslobodio govorila je o dobrom tretmanu, rekavši: „Odnosili su se prijateljski prema nama i liječili su čovjeka koji je teško povrijeđen u nesreći na biciklu. Bila je tu medicinska sestra koja se brinula o njemu i davala mu lijekove i antibiotike.”

„Bili su prijateljski raspoloženi, održavali su čistoću mjesta i zajedno smo jeli. Kada smo stigli, rekli su nam da su muslimani koji vjeruju u Kur'an i da nam neće nauditi. Bili su veoma velikodušni i to se mora reći“, dodala je.

Zaista, vitezovi koji vjeruju u Kur'an, napadaju svoje neprijatelje na ratištima, a istovremeno imaju samilost prema djeci i ženama, „I hranu su davali – mada su je i sami željeli – siromahu i siročetu i sužnju“.

Drugačija svjedočenja – zakon batinanja i ponižavanja

S druge strane, oslobođene palestinske zatvorenice govorile su o zlostavljanju u izraelskim zatvorima koje se svodilo na udaranje nogama, premlaćivanje, uskraćivanje sna, hrane i lijekova.

Od momenta hapšenja, prije tri mjeseca u okupiranom Jerusalemu, oslobođena zatvorenica Fatima Amarneh bila je izložena teškim premlaćivanjima koja su vršili izraelski vojnici, navodi se u intervjuu za Al Jazeeru. Amarneh je drhtavim glasom govorila o ispitivanju koje je počelo teškim premlaćivanjem pa sve do prijetnji hapšenjem članova porodice i silovanjem.

Što se tiče Maysoon Al-Jabali, zatvorenice koja je provela najduže vremena u izraelskim zatvorima, kaže da su okupacione vlasti oduzele sve zatvorenicama nakon 7. oktobra i da su ih mučili slanjem u samice, batinanjem i prskanjem plinom. U svjedočenju zatvorenice Al-Jabali navodi se da je zatvorska uprava davala oskudne količine hrane za 80 zatvorenica, koja je jedva bila dovoljna za manje od 10 zatvorenica.

Israa Jaabis ne može izbrisati iz svog sjećanja 11. oktobar 2015. godine, kada je plinska boca u njenom automobilu slučajno eksplodirala desetinama metara dalje od izraelskog vojnog punkta između gradova Jerusalema i Jerihona. U eksploziji joj je izgorjelo 60 posto tijela, a okupatorske vlasti su je optužile da se „namjerno raznijela na punktu“, te je uhapšena. Na slobodu je puštena prije ponoći u nedjelju.

Jaabis kaže: „U zatvoru su ostale uplakane djevojke, koje su izložene brojnim zlostavljanima, a ovakve prakse su se pojačale nakon 7. oktobra.“

Oslobođena palestinska djeca također su govorila o premlaćivanju i izgladnjivanju, te kako ih je okupacija namjerno ponižavala i vrijeđala, pa čak i u trenucima njihovog puštanja na slobodu.

Od okupacije do Potopa al-Aqsa i agresije

Važno je napomenuti da je Izrael osnovan na okupiranoj arapskoj teritoriji 1948. godine, a Jerusalem i Zapadnu obalu je anektirao 1967. godine. Tokom svojih 75 godina postojanja konstantno vrši ubijanje i zatvaranje Palestinaca, te proširuje doseljenička naselja na Zapadnoj obali. Također je izvodio vojne operacije u Gazi i napade na islamske i kršćanske svetinje u Jerusalemu.

Sedmog oktobra, Brigade Izz al-Din al-Qassam, vojno krilo Islamskog pokreta otpora Hamas, i druge palestinske frakcije otpora pokrenule su operaciju „Potop Al-Aqsa“ protiv izraelske okupacije i do sada su ubile više od 1.400 Izraelaca. Palestinski otpor također je zarobio više od 200 Izraelaca, a zatim je objavio da ih želi zamijeniti za više od 6.000 palestinskih zatvorenika u okupacionim zatvorima.

Izrael je, sa svoje strane, pokrenuo brutalnu agresiju na Gazu koja je trajala 48 dana, tokom koje je bombardirao kuće, škole, bolnice i džamije. U napadima je poginulo oko 15.000 Palestinaca, uglavnom žena i djeca, dok je ranjeno 36.000 osoba, a 7.000 se vodi kao nestali. U agresiji su uništena cijela naselja, a većina stanovništva je raseljena.

Izrael je tokom agresije izvršio kopneni upad u Gazu koji je trajao oko mjesec dana s ciljem da vrati zarobljene Izraelce i uništi pokret Hamas. Međutim, nije uspio osloboditi nijednog zarobljenika, dok je otpor nastavio gađati izraelske gradove raketama.

Nakon velikih gubitaka u ljudstvu i opremi na terenu, Izrael je pristao na privremeni prekid vatre s Hamasom, uz posredovanje Katarа i podršku Egipta i Sjedinjenih Američkih Država, u okviru kojeg će biti proveden dogovor o djelimičnoj razmjeni zarobljenika.

Izvor: Al Jazeera