Školski bibliotekari kao ključna karika u podizanju medijske pismenosti

Biblioteke i bibliotekari su jedan od najzapostavljenijih segmenata obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini.

Biblioteke su duže od 5.000 godina hramovi znanja (Reuters)

Promjene definicije pismenosti na na najbolji način oslikavaju tehnološku dinamičnost svijeta u kojem živimo.

Jedan od ključnih izazova savremene civilizacije je digitalna pismenost koja najviše otkriva zaostatak i nedostatke obrazovnog sistema da pruži institucionalni odgovor.

Stručnjaci odavno ukazuju na nužnost da digitalna pismenost bude sastavni dio nastave u skladu sa sadržajem predmeta.

„Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu već šest godina radi na razvoju i integraciji medijske i informacijske pismenosti u formalno i neformalno obrazovanje u Bosni i Hercegovini, zasnovano na principima izvodljivosti i održivosti“, kaže doc. dr. Lamija Silajdžić sa Odsjeka za komunikologiju, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

U proteklih nekoliko godina, prema njenim riječima, učinjeno je mnogo na tom polju, educirano je stotine nastavnika i bibliotekara iz cijele Bosne i Hercegovine, uspostavljena partnerstva sa različitim institucijama, ministarstvima, univerzitetima, nevladinim organizacijama, i drugim akterima, a sve sa ciljem da se kreira koncept za sistemsko rješenje digitalne transformacije društva kroz medijsku i informacijsku pismenost.

Oni su proveli brojna istraživanja, sačinjene su Pozicijske i Pregledne studije te Edicija Medijska i informacijska pismenost u četiri knjige.

„Razvijen je i model za uključivanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovni sistem, a to je hibridni model višekomponentne integracije, čiju suštinu čini biblioteka kao informacijsko središte, koje može biti strateški resurs kroz koji će se vršiti proces medijsko-informacijskog opismenjavanja korisnika (učenika, nastavnika, roditelja). Savremena školska biblioteka se tako pojavljuje kao ključna sastavnica funkcioniranja informacijskog društva, (multimedijalno središte škole, centar informacija posredovanih korištenjem savremene tehnologije, itd.), te bi školske biblioteke trebalo prepoznati kao postojeće sistemske resurse čijom bi se aktualizacijom osiguravala kontinuirana podrška novim ishodima učenja za 21. stoljeće“, pojašnjava dr. Silajdžić.

Primjena upitna

Rezultat na koji su njen tim i ona jako ponosni jeste usvajanje Strategije razvoja medijske i informacijske pismenosti u sistemima obrazovanja Kantona Sarajevo krajem prošle godine. Međutim, njena implementacija je upitna s obzirom na reforme koje se provode, a koje su pokazale slabost sistema.

„U pitanju je dokument koji predstavlja putokaz prema sveukupnom razvoju medijske i informacijske pismenosti uzimajući u obzir sve dimenzije te oblasti. Cilj je inkorporirati ovaj vid pismenosti u sve nivoe obrazovanja, od predškolskog, osnovnog odgoja i obrazovanja, srednjeg i visokog obrazovanja, pa do programa obrazovanja odraslih, odnosno sistema cjeloživotnog učenja. Nakon Strategije, naš tim je učestvovao i u izradi Akcionog plana. Ostajemo opredijeljeni da doprinesemo sistemskom rješenju izazova digitalnog okruženja, te da i dalje kroz akademski, naučnoistraživački i pedagoški interdisciplinarni pristup budemo ključni partner za postizanje navedenih ciljeva“, kaže Silajdžić.

Biblioteke i bibliotekari su jedan od najzapostavljenijih segmenata obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini. Međutim, njihove vještine i znanja kao i resursi kojima raspolažu mogu biti ključni alati u podizanju medijske pismenosti mladih.

Biblioteka kao mjesto susreta i čvorište za saradnju

Svaka kriza iznova nas podsjeća na značaj medijske pismenosti i ukazuje na cijenu koju plaćamo jer izostaje proaktivan pristup.

„Kada govorimo o informacijama mi danas živimo u jednom prezasićenom svijetu u kojem postaje sve teže razlučiti pravu (vrijednu) od one lažne i nepotrebne informacije. Informacijsko obilje se u svim pravcima širi i proporcionalno tome širi se opasnost da bez pravovremene selekcije informacija bude krivo interpretirana ili čak zloupotrebljena“, kaže Ajdin Begić diplomirani komparativista i bibliotekar, stručni saradnik savjetnik u OŠ „Ćamil Sijarić“ Sarajevo. Zato je, kako kaže, prije svega jako važno da se nauči kritički propitivati sve što čini ovo digitalno društvo.

„Upravo u ovome je i osnova edukacijskog programa koju je organizovao Fakultet političkih nauka u saradnji sa Katedrom za informacijske nauke Filozofskog fakulteta i pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a koju kroz jedan sistematski i kreativan rad možemo nadograditi i razumijeti različite pristupe obrazovanja u digitalnom dobu“, dodaje Begić.

Napominje da je posebno važno istaknuti da je ovaj program prepoznao biblioteku i bibliotekara kao mjesto susreta i svojevrsno čvorište iz kojeg će saradnjom sa učiteljima i nastavnicima jačati kompetencije nastavnog kadra koje će imati dugoročnu korist za razvoj obrazovanja i samih učenika.

Udžbenici i lektire već godinama ne mogu da prate promjene i potrebe novih generacija koje su sve više izložene društvenim pritiskom da imaju najbolje ocjene.

Pomjeranje fokusa sa znanja na vještine

„Svjesni smo da se svijet nezaustavljivo mijenja, a mi još uvijek po dobrom starom običaju tapkamo u mjestu i nismo svjesni opasnosti koja viri iz svakog djelića digitalne mreže. Sada kada lektirni programi vape za promjenom, kada znanje zamjenjuje opsesivna potreba za boljom ocjenom, mi moramo iskoristit priliku da kritičkim osvrtom učenje pretvorimo u digitalno znanje i iskoristimo sve benefite koje nam ovo novo okruženje nudi“, pojašnjava Begić.

S obzirom da u digitalnom dobu informacije su svima dostupne potrebno je fokus pomjeriti na razumijevanje, motivaciju i metode učenja.

„Program Medijske i informacijske pismenosti omogućava da bibliotekari i nastavnici manje budu izvori znanja i da dobiju ulogu onoga koji potiče i koordinira. Ono najvažnije što je polučila ova edukacija jeste otvoreni pristup obrazovnim sadržajima koju možemo koristiti u našem radu. Alati koji su nam ponuđeni dosta olakšavaju rad i sada sa novim sadržajima učionica postaje bliža i zanimljivija novim generacijama učenika“, zaključuje Begić.

Osposobiti učenike za 21. stoljeće

Iz Kabineta ministrice za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo kažu da spomenuta Strategija ima za cilj da se iskoriste već postojeći resursi i dobre prakse.

„Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja u Kantonu Sarajevo, u saradnji sa Ministarstvom za odgoj i obrazovanje, intenzivno radi na programskim aktivnostima koji se odnose na kurikularnu reformu i stručna usavršavanja direktora, nastavnika, stručnih saradnika, te su aktivnosti koje se odnose na medijsku i informacijsku pismenost integrisani u već postojeće ciljeve. Ono što ovu Strategiju čini drugačijom upravo i jeste to što se medijska i informacijska pismenost se ne posmatra kao poseban nastavni predmet nego nešto što treba biti uključeno kroz sve nastavne predmete u skladu sa mogućnostima kao i vannastavne aktivnosti”, pojasnili su iz kabineta ministrice Naide Hota Muminović.

Ističu i da je Strategija razvoja medijske i informacijske pismenosti u oblasti obrazovanja u Kantonu Sarajevo prvi strateški dokument koji tretira ovu oblast te je stoga od izuzetnog značaja.

Strategija i Akcioni plan definišu sedam prioritetnih ciljeva kroz 19 mjera i 27 projekata.

„Kontinuiranim, cjeloživotnim stručnim usavršavanjem, jačanjem kroskurikularne saradnje, unapređenjem digitalnih kompetencija i vještina doprinosimo cjelokupnim unapređenjem obrazovnog sistema u Kantonu Sarajevo i kreiranju kvalitetne, podsticajne i motivirajuće atmosfere za učenje i podučavanje koja će doprinijeti da naši učenici steknu znanja, iskustva i vještine koje će im pomoći da budu odgovorni i sposobni građani 21. stoljeća.”

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada