Politika i politikanstvo: Kako u izbornom procesu zaštititi građane

Slijedi li u novoj izbornoj godini i nova igra političkih subjekata na ismijavanju volje birača, kao što su kupovina zastupnika i prelasci u dijametralno različite političke opcije?

Bosna i Hercegovina će i na nove izbore bez izmjena Izbornog zakona (Reuters - Ilustracija)

Izborni procesi u Bosni i Hercegovini su za građane prilično stresni, toliko da zbog učestalosti (pred)izbornih ciklusa, postaju kontinuirani i zamarajući. Izbori se u Bosni i Hercegovini održavaju svake dvije godine i uvijek sa sobom nose epitete odlučujućih i historijskih. No, to je šansa da se svim mogućim sredstvima ostvare politički ciljevi nosilaca političke moći i izabranih zvaničnika, pa i politikanstvom.

Birački spiskovi se nedovoljno ažuriraju. Kao rezultat dobije se znatno veći broj birača sa pravom glasa, nego stanovnika. Naravno, zbog migracija se ne gubi pravo izlaska na izbore, ali je jasno da na birališta izlazi ogroman broj glasača koji trenutno živi u mjestu svog prebivališta, iako su rezultati izlaznosti 60-ak posto.

Drugi bitno bolan segment je prebrojavanje glasova. Ono se, na ovako malom biračkom tijelu, nikada ne završava iste večeri. Broji se danima, sedmicama, a nekada i mjesecima. I kada građani zaborave na izbore, tek počinje igra. Prelasci iz stranke u stranku, iz jedne koalicije u drugu, trgovanje mandatima, prijetnje i ucjene. Ideološke razlike, obećanja data masama tek koji dan ranije, čast i obraz… sve postaje nevažno.

„U državi u kojoj je politika najpoželjnije zanimanje, ne treba nikoga da iznenađuje da većina ljudi u politiku ulazi zbog ličnih i materijalnih interesa. Oni su napravili pijacu, iako u trgovini i na pijaci imate određena pravila. Na političkom buvljaku, sa ne tako malim iznosima, političari izdaju svoje birače i odlaze u neki drugi politički blok. Jako je teško dokazivati nešto što se desilo u četiri oka. Ti ljudi su pomirljivi i pravi su dokaz političkog nemorala i njihovog odnosa prema građanima-biračima“, mišljenja je Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla i nekadašnji član Izborne komisije BiH.

Koalicije suprotno volji birača

Obezvrjeđujući i do apsurdnosti dovodeći kompletan izborni proces, formiraju se postizborne koalicije, od lokalnih skupština do državnog nivoa, suprotne željama glasača. I odmah se tvrdi kako će se raditi na izmjenama zakonske regulative, a u afektnim situacijama i promjene sastava Izborne komisije. I? Ništa!

Za mjesec dana će Bosna i Hercegovina zakoračiti u novu izbornu godinu. Tada nema mijenjanja zakona, čak i na najbanalnijim stvarima, poput osavremenjivanja glasačkog procesa dostojnog 21. vijeka. Procese će i dalje voditi birački odbori na preko 5.900 mjesta, koje dominantno sačinjavaju ljudi postavljeni od zainteresovanih političkih subjekata.

„Izborni proces se može zaštiti ako se što više isključi ljudski faktor, poput uticaja biračkih odbora, prevashodno uvođenjem elektronske biometrijske identifikacije i zaustavljanjem višestrukog glasanja, zatim skenera, koji bi automatski utvrđivali rezultate i onemogućavali poništavanja listića ili dodavanje preferencija“, ubijeđen je Šehić. Dodatno, radikalno naglašava važnost digitalizacije.

„Za ove lokalne izbore to više neće biti moguće, ali će biti pilot projekat. Ukoliko se to sve ne obezbjedi do 2026. godine i Opštih izbora, smatram da izbore uopšte ne treba ni održavati, jer ćemo imati istu situaciju kao unazad nekoliko izbornih procesa. Svjestan sam da se time izbija alat mnogim političkim strankama koji se time služe. Ipak, od naših para kojima punimo budžete i našim pritiscima se mora zaštiti naša izborna volja“.

Veće zloupotrebe nakon izbora

No, i kada se dobiju kakvi-takvi rezultati, dolazi do korjenitih promjena pojedinaca ili čitavih grupa izabranih zvaničnika, kao što su promjena dresova i prelasci u tabore koji su bili potpuno neočekivani.

Transparency International u BiH (TI BiH) redovno prati predizborne neregularnosti. Svjesni su da se veće zloupotrebe dešavaju nakon izbora i da čak nisu ni zakonski navedene kao takve.

„Nažalost, kupovina poslanika i trgovina funkcijama i mandatima je pojava kojoj sve češće svjedočimo posljednjih izbornih ciklusa, te je stoga za očekivati da se isto događa i ubuduće. Na ovaj način se zanemaruje izborna volja birača i dolazi do prekrajanja te volje, a u korist pojedinaca koji dobijenu podršku itekako unovče, umjesto da zastupaju interese onih koji su ih birali. Definicija korupcije jasno kaže da je to zloupotreba datog povjerenja radi sticanja privatne koristi“, mišljenja je Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik TI BiH na pravnim poslovima.

Ova pojava nije specifičnost samo Bosne i Hercegovine. Preletači, žetoni, papci… su dobili svoje nadimke širom regije. Brojni su novinski članci i televizijski prilozi napravljeni o osobama koji su mijenjali političke dresove. Pravile su se i preletačke rang-liste, koje su za cilj imale sramoćenje pojedinaca i političkih subjekata.

Udruženje ReStart Srpska je istraživanjem došla do podatka da je u posljednjem završenom mandatnom ciklusu, koji je trajao od 2018. do 2022. godine, u entitetu Republici Srpskoj, zabilježeno 110 preletača na lokalnom i entitetskom nivou. Stefan Blagić, predsjednik Udruženja ReStart Srpska, je nakon toga predlagao austrijski model – osam mjeseci nakon izbora mandati pripadaju strankama, jer se u tom periodu trebaju formirati izvršne vlasti, nakon čega bi ostatkom mandata raspolagao izabrani zvaničnik.

U međuvremenu se ništa nije promijenilo, a naši današnji sagovornici zaključuju da mnogo toga potiče od političkih stranaka, istih onih koji su sada već usavršili posao i utvrdili da im dobro ide.

„Sve je do političkih stranaka, koji su glavni uzrok trgovine glasova, vrbovanja i kupovine izabranih zvaničnika. Vrši se pritisak na glasače u predizbornom procesu, pa dolazimo do kapilarnih glasova, preko ucjena glasača da moraju tako postupiti zbog onih koji su im dali posao. Građani moraju neglasanjem kažnjavati zvaničnike koji su varali njihovu izbornu volju i prelazili iz jednog u drugi politički subjekat“, kaže Šehić.

Građani moraju kažnjavati nepravilnosti

Na građane najveću odgovornost prebacuju i ostali učesnici izbornih procesa u ovoj zemlji. Ne dvoje da su mandati izabranih zvaničnika lično i neotuđivo pravo, odbijajući i pomisao na dodjelu mandata strankama i njihovim liderima, koji u nacionalno-religijski isparcelisanom društvu, imaju neograničene moći.

„Dok god birači ne budu, na izborima, kažnjavali ovakve pojave, toga će biti. Oduzimanje mandata, odnosno vezivanje mandata za stranku i eventualne zatvorene liste ne mogu biti rješenje, budući da se time narušavaju stečene demokratske tradicije i dala bi se prevelika moć liderima političkih partija“, stava je Ožegović.

I tako, demokratske vrijednosti u Bosni i Hercegovini postadoše tradicionalna stečevina. U zemlji u kojoj se naveliko razmišlja o kandidatskim listama za odbornike i vijećnike na lokalnim izborima 2024. godine. I ne samo za vlastite kandidatske liste, nego čak i za liste partija koje će nominalno na oktobarskim izborima nastupiti u protivničkom taboru, kao Trojanci. Još jedna javna tajna, ali jednako legalna kao i mijenjanje dresova nakon izbora.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada