Politička volja ključna za uspostavu međunarodnih željezničkih linija
Međunarodnog putničkog željezničkog saobraćaja nema zato što ne postoji politička volja donosioca odluka sa nivoa države i entiteta, kaže Mustafa Kovačević, stručni savjetnik za željeznički saobraćaj.
Željeznički saobraćaj igra ključnu ulogu u povezivanju gradova, regija i država, pružajući efikasnu, sigurnu i održivu opciju za prijevoz putnika i tereta.
Međutim, nedostatak međuentitetskih i međunarodnih linija predstavlja značajan izazov za željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini. Ograničen broj međuentitetskih linija otežava putovanje između različitih entiteta, usporava teretni promet i smanjuje dostupnost i povezanost različitih regiona.
Nedostatak koordinacije i saradnje između različitih entiteta dodatno otežava situaciju. Dok iz Željeznica Federacije BiH ističu da su spremne za uvođenje međunarodnog i međuentitetskog putničkog prometa, iz Željeznica Republike Srpske pak kažu da još uvijek nisu dostigli neophodan nivo za uspostavljanje međuentitetskih i međunarodnih linija.
“Željeznice Federacije BiH i Hrvatske željeznice – Putnički prijevoz (HŽPP) su postigle sporazum o prometovanju sezonskih putničkih međunarodnih vozova u ljetnom periodu koji prometuju na relaciji Sarajevo – Ploče – Sarajevo. Naglašavamo da su Željeznice Federacije BiH spremne za uvođenje međunarodnog i međuentitetskog putničkog prometa na linijama: Zagreb – Sarajevo i Sarajevo – Beograd – Sarajevo i uvođenje međentitetske linije Sarajevo – Banja Luka – Sarajevo”, kažu u Službi za odnose s javnošću Željeznica Federacije BiH.
Dodaju kako već odavno zagovaraju, te da su do sada u više navrata bili inicijatori sastanaka o uspostavi međunarodnog i međuentitetskog željezničkog putničkog prijevoza na relaciji Sarajevo – Zagreb i Sarajevo – Ploče, Sarajevo – Banja Luka, ali da to nije moguće realizirati bez iskazane spremnosti drugih željezničkih uprava, odnosno bez Željeznica Republike Srpske, Hrvatskih željeznica i Željeznica Srbije. Prema njihovim riječima, to ukazuje da ne postoje infrastrukturna ograničenja, niti ograničenja u smislu prijevoznih kapaciteta, nego još uvijek ne postoji interes željeznica regiona za uvođenjem spomenutih linija.
Njihove kolege iz Željeznica Republike Srpske ističu da podržavaju i apsolutno su posvećene regionalnom i međunarodnom povezivanju u željezničkom prijevozu putnika, ali kada budu ispunjeni tehničko-tehnološki i ekonomski preduslovi za njegovu konačnu realizaciju.
“Trenutna raspoloživost željezničkim vučnim i vučenim kapacitetima željezničkih operatera, stanje željezničke infrastrukture, kao i pokazatelji analize ekonomske opravdanosti i isplativosti, još uvijek nisu dostigli neophodan nivo za uspostavljanje međuentitetskih i međunarodnih linija. Željeznice Republike Srpske kontinuirano vode razgovore sa regionalnim željezničkim operaterima o potrebama i mogućnostima uspostavljanja međuentitetskih i međunarodnih putničkih linija”, pojasnila je Aleksandra Simić, referentica za odnose s javnošću Željeznica Republike Srpske.
Dodaje da će aktivnosti i razgovori na ovu temu biti nastavljeni i u narednom periodu, te da to zahtijeva detaljnu analizu stanja i prioritetnih potreba za uvođenjem novih putničkih linija na komercijalnim osnovama svih željezničkih kompanija iz okruženja.
(Ne)potpuna primjena zakona
Nedostatak međunarodnih linija smanjuje mogućnost povezivanja sa drugim zemljama u regiji i šire. Ovo je posebno problematično za putnike koji žele putovati izvan granica Bosne i Hercegovine, jer se često suočavaju s nepraktičnim i vremenski zahtjevnim rutama prijevoza, dok im je zračni prijevoz skup.
“Prevoz putnika se, nažalost, obavlja samo u unutrašnjem prometu i trenutno se odvija na relacijama: Sarajevo – Čapljina – Sarajevo, Pazarić – Sarajevo – Pazarić, Sarajevo – Visoko – Sarajevo, Sarajevo – Zenica – Sarajevo, Zenica – Maglaj – Zenica i Sarajevo – Maglaj – Sarajevo. Zbog velikog interesa građana koji žele putovati vozom, od velike je važnosti za Bosnu i Hercegovinu i željezničke kompanije Željeznice Federacije BiH i Željeznice Republike Srpske da se što prije ponovo uspostavi međunarodni i međuentitetski željeznički putnički saobraćaj”, ističu iz Službe za odnose s javnošću Željeznica Federacije BiH.
Dodaju kako je u cilju daljeg unapređenja rada i modernizacije Željeznica Federacije BiH neophodna potpuna primjena zakonske regulative koja uređuje rad Željeznica Federacije BiH, i to Zakona o željeznicama Federacije BiH, Zakona o finansiranju infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombinovanog saobraćaja, te Zakona o finansijskoj konsolidaciji Željeznica Federacije BiH.
“Željeznički promet predstavlja važan vid transporta, pogotovo na područjima gdje prevladava bazična industrija, a koja je u uskoj vezi sa industrijskim i rudarskim bazenima gdje se značajne privredne aktivnosti ostvaruju na polju prijevoza ruda i sirovina, kao i poluproizvoda. Glavni korisnici usluga željezničkog transporta roba na području Bosne i Hercegovine su veliki kombinati, uglavnom iz oblasti bazične industrije i rudarstva.”
Prijevoz robe za te komitente Željeznice Federacije BiH i Željeznice Republike Srpske redovno obavljaju u unutrašnjem i međunarodnom prometu u zemlje regiona i Evropske unije, pojasnili su iz Službe za odnose s javnošću Željeznica Federacije BiH.
Nedostatak investicija
Jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli nedostatku međuentitetskih i međunarodnih linija je nedovoljna ulaganja u željezničku infrastrukturu. Izgradnja modernih, tehnički naprednih željezničkih linija zahtijeva značajne investicije, što do sada nije u potpunosti ostvareno.
Također, preduzeća za željeznički prijevoz u Bosni i Hercegovini suočavaju se s financijskim izazovima zbog nedostatka sredstava za održavanje i modernizaciju postojeće infrastrukture. Nedostatak ulaganja otežava pružanje kvalitetnih usluga putnicima i prijevoznicima i limitira unaprjeđenje željezničkog sektora.
“Neophodno je da se željeznički saobraćaj, kao najpouzdaniji, najpovoljniji i ekološki prihvatljiv oblik saobraćaja koji je na usluzi privredi i građanima, kroz reforme koje se u okviru projekta restrukturiranja odvijaju u narednom periodu, bude obnovljena, odnosno modernizovana. S tim u vezi, Željeznice Republike Srpske ulažu napore i intenzivno rade na osiguravanju najprihvatljivijih modela finansiranja, te stvaranju povoljnijeg ambijenta da se putnici, ali i tradicionalne robe koje su u prethodnom periodu prešle na ‘drum’, vrate na željeznice”, pojašnjava Simić iz Željeznica Republike Srpske.
Dodaje da je, kada je u pitanju putnički i teretni saobraćaj, Željeznicama Republike Srpske neophodna značajna obnova željezničke infrastrukture, podizanje kvaliteta željezničkih usluga kroz skraćenje vremena putovanja, kao i nabavka novih voznih sredstava, koja bi mogla da apsorbuju obnovljenu infrastrukturu u budućem periodu.
“Modernizacija Željeznica Republike Srpske zahtjeva značajna ulaganja, kako bi željeznice obnovile svoje kapacitete i na adekvatan način postale ravnopravan konkurent na regionalnoj i evropskoj željezničkoj mreži. S tim u vezi, Željeznice Republike Srpske intenzivno rade na pronalaženju i osiguravanju prihvatljivih modela finansiranja zajedno sa resornim ministarstvom i Vladom Republike Srpske”, kaže Simić.
Nedostaje politička volja
Da bi se riješili problemi nedostatka međuentitetskih i međunarodnih linija u željezničkom saobraćaju u Bosni i Hercegovini, neophodno je poduzeti određene mjere. Prvo, neophodno je poboljšati saradnju i koordinaciju između entiteta kako bi se omogućio veći broj međuentitetskih linija. Ovo podrazumijeva uspostavljanje zajedničkih sporazuma i standarda koji će omogućiti fleksibilno i efikasno putovanje između različitih regija.
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, između ostalog je nadležno za politiku i reguliranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih uređaja, međunarodni i međuentitetski promet i infrastrukturu, pripremanje ugovora, sporazuma i drugih akata iz oblasti međunarodnih i međuentitetskih komunikacija i prometa.
Dakle, entiteti brinu o željezničkoj infrastrukturi i voznom parku, a Ministarstvo komunikacija i prometa BiH dogovara i pregovara uspostavu međunarodnih linija koje bez njegovog učešća ne mogu biti realizirane.
“Trenutno nema međunarodnog putničkog željezničkog saobraćaja zato što nema političke volje među donosiocima odluka sa nivoa države i entiteta. Prilog ovom su mnoga dugogodišnja zaostala rješenja i preporuke iza održanih sastanaka sa Pododbora između EU i BiH. Praktično se održava status quo i monopol entitetskih željezničkih kompanija. Svaki pokušaj završava kao pokušaj”, kaže Mustafa Kovačević, stručni savjetnik za željeznički saobraćaj.
Dodaje da je željeznička infrastruktura solidna i ne predstavlja ograničavajući faktor za uspostavu novih linija, koje se zajedničkim dogovorom ključnih ljudi države i entiteta mogu uspostaviti pod uslovom da ima političke volje.
Prema mišljenju Admira Čavalića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, postoji interes na nivou parlamenata i ministarstava ali samo deklarativno.
“Pitanje međunarodnih linija iz godine u godinu ostaje na nivou inicijativa i najava. Potrebne su konkretnije stvari i potrebno je hrabrije i smjelije pristupiti bez obzira na mandate direktora, ministara i izabranih zvaničnika, pokušati riješiti to pitanje.”
Da bi se ostvarila ta vizija, politički lideri na državnom i entitetskom nivou moraju se posvetiti razmatranju i podržavanju novih inicijativa za uspostavu međunarodnih linija vozova. To uključuje razgovore, dogovore i saradnju sa ključnim akterima drugih željezničkih uprava, poput Hrvatskih željeznica, Željeznica Srbije i drugih relevantnih strana. Ojačavanje političke podrške i saradnje na državnom i entitetskom nivou ključno je za ispunjenje potencijala željezničkog saobraćaja i uspostavu linija vozova koje bi povezale Bosnu i Hercegovinu s drugim dijelovima Evrope.