Šalje li Iran Rusiji balističke projektile za rat u Ukrajini?

To bi moglo pomoći Iranu da ojača vojne veze s Rusijom, ali bi moglo naškoditi naporima da popravi odnose s Evropskom unijom.

Iranska i ruska industrija oružja donekle se nadopunjuju', kaže jedan analitičar. (Reuters)

Sjedinjene Američke Države su obnovile upozorenja da se Iran možda sprema isporučiti Rusiji napredne balističke projektile za upotrebu u ratu u Ukrajini.

Najnovija tvrdnja Bijele kuće dolazi u trenutku kada Teheran nije javno promijenio svoje stajalište o ratu, ali je nedavno oslobođen nekih ograničenja UN-a na svoj vojni program.

Koliko je zapravo vjerovatno da će Iran isporučiti Rusiji projektile? Koji su faktori u igri i kako to oblikuje rastuća neprijateljstva između Irana i Zapada tokom rata u Gazi?

Koje su optužbe Washingtona?

Glasnogovornik Bijele kuće za sigurnost John Kirby rekao je u utorak: “Iran se možda priprema ići korak dalje u svojoj podršci Rusiji” osiguravajući Moskvi balističke projektile za upotrebu u Ukrajini.

Naveo je da je u zamjenu za tu podršku Rusija ponudila Iranu “odbrambenu saradnju bez presedana”, uključujući elektroniku i protivzračnu odbranu.

Iran želi kupiti milijarde dolara vrijednu vojnu opremu od Rusije, uključujući jurišne helikoptere, radarske sisteme i borbene avione za obuku uz napredne borbene avione Su-35 za koje je javno objavio kako ih želi kupiti, rekao je Kirby.

Zapadne vlade saopćile su kako je Iran opskrbljivao Rusiju stotinama takozvanih kamikaza bespilotnih letjelica koje su korištene u ratu, te su kao odgovor nametnule mnoge runde sankcija iranskim pojedincima i subjektima.

Kirby je u junu rekao da Iran također pruža materijalnu podršku za izgradnju tvornice za proizvodnju dronova u Rusiji. U utorak je naveo kako je Iran Rusiji također dao navođene zračne bombe i municiju za artiljeriju. Washington je više puta upozoravao da Teheran isporučuje rakete Moskvi i svaki put je naišao na isti iranski odgovor.

Službeni stav Teherana o ratu sačinjavaju stavovi da su korijeni sukoba u nekontroliranom širenju NATO-a, da želi da se rat okonča kroz dijalog i da je opskrbio Moskvu bespilotnim letjelicama u sklopu bilateralne odbrambene saradnje, ali mjesecima prije početka rata.

Hoće li Iran dati Rusiji rakete?

Sa čisto vojnog stajališta, imalo bi smisla da Iran Rusiji isporuči precizno navođene balističke projektile, smatra Fabian Hinz, vojni analitičar sa Međunarodnog instituta za strateške studije.

“Rusi imaju svoje oružje u ovoj kategoriji, ali ga jednostavno nemaju dovoljno jer Rusija i Ukrajina podjednako imaju problem s količinom i trebaju im enormne količine. Precizno navođeni projektili uvijek nedostaju, tako da što više možete nabaviti, to bolje”, rekao je za Al Jazeeru.

Hinz je dodao da je još uvijek nejasno kolika je vjerovatnost da Iran doista isporuči projektile, što bi signaliziralo značajnu stavku u vojnoj saradnji, te zašto se to još nije dogodilo. Politička nevoljkost bilo koje strane ili čak potencijalni pravni izazovi mogli bi igrati ulogu.

Prošlog mjeseca istekla su brojna ograničenja UN-a za iranski raketni program kao dio komiranog nuklearnog sporazuma te države sa svjetskim silama iz 2015. godine. Prije toga, zapadne strane u sporazumu redovno su tvrdile da Iran krši rezoluciju UN-a koja podržava nuklearni sporazum naoružavanjem Rusije, što je Teheran odbacio. Sada više nema ni te barijere.

Hinz je rekao da osim širenja svojih sveobuhvatnih odnosa s Rusijom, Iran ima značajne poticaje za jačanje svoje vojne saradnje, uključujući primanje ruskog novca i vojne tehnologije.

“Iranska i ruska industrija oružja donekle se nadopunjuju. Rusi, na primjer, imaju prilično pristojne borbene avione, što je nešto što Iranci ne mogu proizvesti. A Iranci, zauzvrat, imaju mogućnost masovne proizvodnje za različito precizno navođene projektile i samoubilačke dronove koji bi mogli pomoći Rusiji u ratu u Ukrajini”, rekao je analitičar.

O kakvim je projektilima riječ?

Iran je demonstrirao svoje rakete Ababil i Fateh ruskim zvaničnicima, uključujući izložbu u Moskvi u avgustu i drugu u Teheranu u septembru, kojoj je prisustvova ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.

Balistički projektil Ababil je taktičko oružje srednjeg dometa, dok je niz projektila koji spadaju u kategoriju Fateh raznolik i uključuje projektile relativno velikog dometa od više od 700 km, rekao je Hinz.

“Ovo su precizno vođeni sistemi na kruto gorivo za koje se pokazalo da su vrlo precizni kada ih koriste Iranci. Dakle, oni su pouzdani, moćni sistemi koji bi bili korisni Rusima i pokrivali bi popriličan dio Ukrajine,” smatra analitičar, ali i ističe da bi Rusiji također bili potrebni precizni obavještajni podaci ako želi napasti mete duboko u Ukrajini.

Što je s napetostima s Evropom?

Već gotovo godinu dana SAD navodi da se Iran možda sprema dati Rusiji rakete, ali tek treba doći do velike promjene politike od strane Teherana, govori Abdolrasool Divsallar, asistent na milanskom Univerzitetu Cattolica.

“Mislim da je s iranske strane računica da bi takvu sposobnost trebalo poslati Rusima u slučaju da Iranu mogu osigurati efikasnije oružje, a mislim da Rusi to još nisu učinili, kao što smo vidjeli u slučaju Su-35”, rekao je on za Al Jazeeru.

Divsallar je kazao kako je Iran sada diplomatski angažiran s evropskim akterima u izraelskom ratu protiv Gaze i ne želi eskalirati svoje postepeno rastuće napetosti sa Evropskom unijom.

“Pružanje ofanzivnih sposobnosti Rusiji upravo će izazvati tu eskalaciju, a Iranci to ne žele u ovom trenutku”, rekao je.

Iran možda koristi vojne posjete ruskih zvaničnika kako bi pokazao svoju vojnu opremu i oružje i također kao neku vrstu “procesa pregovaranja” kako bi uvjerio Moskvu da mu isporuči naprednije oružje, vjeruje analitičar.

“Dakle, moja je procjena da se to sada neće dogoditi. Postoje i politički razlozi – na nivou EU-Iran – i strateški razlozi između Rusije i Irana koji ne idu u prilog takvoj odluci. Osim toga, prethodna odbijanja takvih stvari od strane država Zaljeva i zabrinutost Rusije u vezi s takvim odbijanjima i njihovim implikacijama na odnose Irana i Saudijske Arabije faktori su koji ostaju nepromijenjeni.”

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada