Kako će se primirje u Gazi odraziti na libanski front?

Za Liban, ali i za region, važno je pitanje sudbine ovog fronta, čija dešavanja su iscrpila Izrael, a Hezboollah bio podrška palestinskog otpora.

Hezbollah je najavio da će se pridržavati primirja ako to urade i izraelske okupacione snage (Al Jazeera)

Piše: Jana Al-Dhaibi

Uporedo sa viješću iz Katara o uspješnoj posredničkoj ulozi ove zemlje, Egipta i SAD-a između Izraela i Hamasa, koja je rezultirala postizanjem sporazuma o humanitarnom primirju u Pojasu Gaze u trajanju od četiri dana, s mogućnošću njegovog produžavanja, postavlja se pitanje sudbine libanskog južnog fronta, tačnije, libansko-palestinske granice, gdje se vodi “manji rat” između Hezbollaha i izraelskih okupacionih snaga od 8. oktobra.

Kako za Liban, tako i za region, važno je pitanje sudbine ovog fronta, čija dešavanja su iscrpila Izrael, a Hezboollah, kako kaže, bio podrška palestinskog otpora.

“Ova stranka nije bila dio pregovora o primirju i razmjeni zarobljenika između Hamasa i Izraela. Južni Liban se bori za Pojas Gaze, pa ako borbe tamo prestanu, Liban će se povući i Hezbollah će se pridržavati primirja, pod uslovom da se pridržaju i izraelske okupacione snage”, rekao je pripadnik Hezbollaha za Al Jazeeru. Potvrdio je i to da će “svaki izraelski potez tokom primirja, bilo da je u južnom Libanu ili u Gazi, naići na odgovor Hezbollaha”.

Pisac i politički analitičar Hussein Ayoub smatra da će libanski front, kao front podrške Pojasu Gaze, se suočiti sa pritiskom u kontekstu nametanja prekida rata u Pojasu.

“Nastupanje primirja znači da će se pritisak na libanski front maksimalno smanjiti, a može i u potpunosti prestati, čekajući nastavak izraelskog rata odmah nakon završetka primirja”, rekao je Ayoub za Al Jazeeru.

Govorio je o Hezbollahovom obavještenju u kojem stoji da će kršenje primirja u Gazi rezultirati istim i na sjeveru, te da će “svaki napad libanske teritorije neizbježno naići na odgovor”.

Zauzvrat, pisac i politički analitičar Wassim Bazzi, koji je blizak Hezbollahu, vjeruje da je sudbina libanskog fronta u rukama Izraela, ako ne pokrene vatru, primirje će automatski ohladiti južni front.

Koordinacija različitih frontova

Objavom primirja, generalni sekretar Hezbollaha Hassan Nasrallah sastao se sa potpredsjendikom Hamasa Khalilom al-Hayyom i vođom pokreta Osamom Hamdanom, te je naglasio “važnost nastavka rada i koordinacije dok se ne postigne obećana pobjeda”. Sa Nasrallahom i libanskim i palestinskim zvaničnicima u Bejrutu se sastao i iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian.

Wassim Bazzi ove sastanke posmatra kao okvir u kojem se koordinira jedinstven i sveobuhvatan pristup ratu u Gazi na frontovima podrške.

“Ovi sastanci nekoliko sati prije primirja dokazuju da postoji koordinacija između frontova, kojima je Gaza glavni cilj”, rekao je on za Al Jazeeru.

Glasnogovornik kaže da je posredovanje Katara upotpunjeno kontinuiranom i otvorenom komunikacijom sa Iranom, kao sa i Hezbollahom.

Šta je pokazao sporazum o primirju

Prema Wassimu Bazziju, prvo što je sporazum o primirju pokazao jeste neuspjeh Izraela da postigne zacrtane ciljeve. To je rezultat više razloga, među kojima su nesposobnost Izraela da postigne svoje ciljeve u Pojasu Gaze, odlučnost Brigada Al-Qassam u suočavanju i suprotstavljanju, pritisak porodica izraelskih zatvorenika, uloga libanskog fronta, eskalacija uloga Jemena i Iraka u sukobu sa Tel Avivom iza kojeg stoji Washington.

Šta je postignuto primirjem prema Husseinu Ayoubu

  • Sama činjenica da Izrael prihvata primirje pokazuje da priznaje stranu koju želi da slomi i eliminiše, što je prvi uspjeh palestinskog otpora. Izrael je 45 dana odbijao odgovoriti svima koji su tražili primirje, pa se pobjeda otpora ogleda u samom Izraelovom odobravanju primirja, koje ne želi i čijih posljedica se boji.
  • Izrael od prvog dana smatra da je pitanje zatvorenika marginalno i nebitno te da je cilj eliminacija Hamasa. Neki desničari su čak pribjegli i Hannibalovoj direktivi, po kojoj je mrtav vojnik bolji od zarobljenog. U skladu s tim, neki od njih su rekli: “Životi zarobljenika nisu dragocijeniji od života izraelskih vojnika koji su poginuli u borbama koje traju mesec i po dana.”
  • Primirje će omogućiti međunarodnoj štampi da se upozna sa razmjerama izraelskog masakra i nekim skrivenim poglavljima rata za istrebljenje u Pojasu Gaze. Primirje će omogućiti stanovnicima na sjeveru i jugu Gaze da predahnu nakon rata koji je najduži u historiji njihovih ratova s ​​Izraelom, a koji će vjerovatno trajati mjesecima nakon završetka primirja. Osiguravanje kretanja ljudi između sjevera i juga, bez mogućnosti Izraela da kontroliše sigurne koridore u sredini Pojasa. Potvrda odvažnosti otpora da oslobodi zarobljenike, uprkos uslovima u kojima žive pod opsadom i sigurnosnim mjerama kojima su okruženi. Prvi put će biti omogućeno dostavljanje međunarodne i arapske pomoći na sjever Gaze kao i uvoz goriva.

Ciljevi koje je postigao libanski front

Od početka rata do objave primirja, libanski front je, prema mišljenju Wassima Bazzija, postigao nekoliko ciljeva. Najznačajniji je provjera Hezbollahovog suočavanja sa Izraelom ovako duboko i sa alatima koje je razvio nakon rata u julu 2006.

Hussein Ayoub smatra da je najvažniji cilj koji je Hezbollah postigao to što je na sjeveru Izrael gurnuo u rat umjesto okupacije. Time su pala utvrđena pravila koja su na snazi ​​od 2006. godine i uspostavljena nova, po kojima niko ne može da kontroliše čitavu teritoriju Libana.

“Izrael je iscrpljen mrtvima i ranjenima među svojim vojnicima i kontinuiranom migracijom oko 70.000 doseljenika sa sjevera u središnji dio, jer je Izrael iz pozicije napadača došao u poziciju onoga ko mora da se brani. Ovo je prvi put u historiji libansko-izraelskog sukoba da je Izrael u ovoj poziciji, što je veoma važno”, kaže Ayoub.

On dodaje da se u Libanu, na području većem od 100 kilometara – od gradića Naqoura do farmi Šeba – kreću tri izraelska borbena tima koja nisu u rezervi. Osim toga, broj žrtava neprijatelja na sjeveru se značajno povećava (oko 27 mrtvih i 136 ranjenih od 7. oktobra do 10. novembra), dok broj žrtava samo u posljednjih deset dana iznosi oko 50 njih, mrtvih i ranjenih.

Ayoub dodaje da je izraelska vojska na sjevernom frontu, nakon što je otpor izvršio uzastopno bombardovanje njenih položaja, izgubila oko 60 posto svojih istraživačkih i obavještajnih mogućnosti, kao i tehničke opreme.

Nakon primirja

U Libanu, kao i Gazi, postavlja se pitanje o danu nakon što primirje završi, jer sudbina Pojasa određuje i sudbinu teritorije između Hezbollaha i okupacije.

Wassim Bazzi smatra da će ulazak u primirje umanjiti uspjeh izraelske operacije i potkopati njen narativ, koji se zasnivao na odbijanju pregovora, što znači da će “Izrael, kao i Washington koji stoji iza njega, pasti sa drveta”.

“Suočavamo se sa eksperimentalnim primirjem, koje može dovesti do drugih primirja, nakon što svi shvate da Izrael nije u stanju postići svoj ciljeve, a može i do nastavka otpora da se upušta u konfrontaciju kropz odbranu i postojanost”, kaže Bazzi.

Hussein Ayoub se ne slaže s njim, ne smatra da će primirje dovesti do zaustavljanja izraelskog rata, strahujući da će “sljedeća runda biti destruktivnija i brutalnija s izraelske strane, pa želi poručiti Palestincima da će platiti cijenu za ovaj predah čim se on završi, i to masakrom i istrebljenjem”.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada