Telekom heroji riskiraju živote pod izraelskim bombama u Gazi

Piše: William Christou

Bilo je nešto poslije 22 sata kada su Ahmada* nazvali iz Centra za mrežne operacije u Palestinskoj telekomunikacijskoj kompaniji (PalTel). Bila je to treća sedmica izraelskog napada na Gazu i glavni podatkovni centar u okrugu Sheikh Radwan u gradu Gazi ostao je bez struje, što je prijetilo da će se prekinuti sve komunikacije u tom području.

Kako bi provjerio stanje u centru, električar PalTela morao se probiti kroz grad tokom intenzivnog izraelskog zračnog bombardiranja, dovodeći svoj život u opasnost. Ali nije oklijevao. Zaustavio je vozilo hitne pomoći koje je prolazilo, nadajući se da će mu pružiti određeni stepen sigurnosti od izraelskih napada.

“Rekao sam vozaču da ako ne budem mogao obnoviti rad generatora, ljudi poput njega neće moći doći do povrijeđenih civila. Nismo ni više ni manje važni od medicinskog osoblja – telefonski poziv može spasiti živote”, rekao je Ahmad.

Kad je stigao u centar, Ahmad je prionuo na posao. Do dva ujutro popravio je generator, omogućivši da telekomunikacijska mreža nastavi s radom. Odlučio je ostati u zgradi do zore, iskradajući se oko svježih ruševina i krhotina kako bi otišao kući tokom zatišja u izraelskom bombardiranju.

“Hvala Bogu da je moja porodica bila dobro i da sam preživio da dočekam naredni dan. Ovo je moj posao i moj život. … ovo radim svaki dan”, rekao je.

Ahmadova priča postala je gotovo rutinska među 750 članova osoblja PalTela u Gazi koji, uprkos tome što žive pod bombardiranjem, suočeni s raseljavanjem i smrću, riskiraju život i dijelove tijela kako bi održali rad telekomunikacijske mreže.

Troškovi održavanja veze s Gazom su visoki. Najmanje pet članova osoblja PalTela u Gazi ubijeno je u izraelskim napadima, dok su mnogi drugi članovi osoblja izgubili članove porodica, uključujući supruge i djecu.

Samir*, jedan od ubijenih članova osoblja, proveo je 10 sati prevozeći gorivo između podatkovnih tornjeva prije nego što se vratio kući. Samo 15 minuta kasnije, Samir i njegov brat ubijeni su u izraelskom zračnom napadu na njihovu zgradu.

Humanitarni radnici i novinari rekli su da je rad komunikacijskih mreža u Gazi ključan za službe spašavanja i dokumentiranje stvarnih uvjeta na terenu i slanje tih informacija prema vanjskom svijetu.

Više od 13.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra. Videozapisi očajnih članova porodica i civilne zaštite kako kopaju kroz ruševine bombardiranih zgrada kako bi spasili civile zarobljene ispod tih ruševina izazvali su šok i užas u cijelom svijetu.

Priprema za rat

Prvog dana svoje ofanzive na Gazu 7. oktobra Izrael je isključio struju na tom području. Uprkos nedostatku struje i neprestanom bombardiranju, telekomunikacijska mreža Gaze ostala je operativna gotovo šest sedmica.

Izvršni direktor PalTela rekao je da je to zato što se kompanija pripremala za rat “više od 15 godina”, ugrađujući opremu za vanredne situacije u svoju infrastrukturu u Gazi na svakom koraku.

“Suočili smo se s puno različitih incidenata tokom prethodnih ratova. Pravimo veću zaštitu sistema od bilo kojeg drugog operatera”, rekao je izvršni direktor Abdul Majeed Melhem za Al Jazeeru.

PalTelova mreža u Gazi izgrađena je tokom izraelske opsade enklave, što znači da su svaki dio opreme morale odobriti izraelske vlasti prije ulaska u Gazu, što otežava popravke.

Ratovi koji se ponavljaju u Gazi i česte kampanje bombardiranja Izraela oštetile su civilnu infrastrukturu, pa je telekomunikacijska mreža izgrađena kao nijedna druga kako bi se pripremila za trajan sukob poput sadašnjeg.

Dok većina telekomunikacijskih mreža zakopava svoje kablove 60 cm ispod zemlje, PalTel zakopava svoje kablove do osam metara u dubinu. U slučaju da Izraelci isključe struju, podatkovni centri u Gazi također imaju tri sloja redundantnosti: generatore, solarne ploče i baterije.

Kompanija je također razvila protokole za hitne slučajeve za daljinsko usmjeravanje radnika s okupirane Zapadne obale, a ako prekinute komunikacije to onemoguće, osoblje u Gazi ovlašteno je djelovati samostalno.

Uprkos svim sistemima redundancije i pripremama, sam razmjer bombardiranja proteklih sedmica ipak je osakatio mrežu. Otprilike 70 posto mobilne mreže isključeno je. Solarni paneli postali su uglavnom beskorisni, jer su ili uništeni u napadima ili su prekriveni prašinom i krhotinama.

Nemilosrdna priroda sukoba također ostavlja posljedice na osoblje, koje prati opasnost od kuće do terena.

Rabih*, tehničar za optička vlakna, pozvan je 15. oktobra da popravi kabl samo nekoliko metara od granice. Prije nego što je otišao, morao je dati iscrpan popis imena timova za popravke, boju njihovih automobila i registarske brojeve Izraelcima, jer “pogreška može biti smrtonosna”.

Dok su Rabih i njegov tim dva sata radili na popravljanju kabla, zujanje drona iznad njega i zvukovi granatiranja pomiješali su se sa zvukom njihovog bagera.

“Svaki pogrešan potez mogao bi značiti da ste na meti. Ne mogu svojoj ženi i djeci objasniti zašto to radim ili zašto sam dobrovoljno išao u rat. Moja kompanija me ne obavezuje na to, ali ako neko to može uraditi, to moram biti ja”, rekao je.

Osoblje na Zapadnoj obali izdaleka promatra svoje kolege u Gazi sa suspregnutim dahom, oklijevajući da ih zamole da provjere oštećenu opremu, znajući da bi ih jednostavno putovanje na popravak moglo koštati života.

Osoblje u Gazi nema obavezu ići na teren, ali većina je bila spremna dobrovoljno se javiti uprkos opasnostima.

“Jako je teško nazvati kolege koji su bombardirani i zamoliti ih da izađu na teren. Bojim se da sebi nikada ne bih oprostio ako neko od njih bude povrijeđen”, rekao je Mohammed*, radnik u Mrežnom operativnom centru na Zapadnoj obali.

Mohammedova uloga u centru zahtijeva od njega da nadzire probleme u mreži, traži od radnika da se dobrovoljno jave da ih poprave i ostane na telefonskoj vezi s njima kako bi dao povratne informacije o popravcima. Pozivi paraju živce, a i Mohammed i radnik u Gazi žele da se rad na terenu završi što je prije moguće.

“Ne mogu ni zamisliti kako ti ljudi imaju hrabrosti da izađu na teren. Možda da sam tamo, ne bih to učinio. Ne znam bih li”, rekao je Mohammed.

Na milost i nemilost Izraela

Bez obzira na to koliko metara duboko kopaju ili koliko solarnih ploča instaliraju, veze Gaze s vanjskim svijetom u konačnici se oslanjaju na Izraelce.

Kablovi koji povezuju Gazu s vanjskim svijetom prolaze kroz Izrael, a zemlja je u najmanje dva navrata namjerno prekinula međunarodne komunikacije pojasa.

“Jasno nam je da su komunikacije namjerno prekinute. Ono što to dokazuje je da nismo učinili ništa da ih vratimo”, rekao je Melhem.

Izrael također kontrolira ulazak goriva za Gazu, dopustivši da mala količina “procuri” u Gazu u petak nakon više sedmica pritiska Sjedinjenih Američkih Država.

Humanitarne grupe tu količinu opisuju kao “kap u buretu”, a Izrael je najavio da će dopustiti ulazak 120.000 litara (31.700 galona) goriva na teritoriju svaka dva dana za korištenje bolnicama, pekarama i drugim bitnim službama.

​PalTel će također dobiti 20.000 litara (5.283 galona) goriva svaka dva dana za svoje generatore.

U četvrtak je kompanija objavila da će potpuno obustaviti rad telekomunikacija jer su joj rezerve goriva iscrpljene prvi put tokom sadašnjeg rata.

Prema Mamoonu Faresu, direktoru korporativne podrške u PalTelu, osiguranih 20.000 litara “trebalo bi biti dovoljno za rad dobrog dijela mreže”.

Međutim, telekomunikacijska mreža Gaze i dalje će biti prepuštena na milost i nemilost Izraelu ako odluči prekinuti isporuke goriva ili mrežne usluge koje prolaze kroz njegovu teritoriju.

Bez mogućnosti komunikacije, ionako sumorna situacija u Gazi samo bi se dodatno pogoršala.

“Nijedna ambulanta, nijedna hitna služba, nijedna civilna zaštita ili humanitarne organizacije ne mogu raditi bez telekomunikacija”, rekao je Melhem.

* Imena su promijenjena radi zaštite sigurnosti pojedinaca.