Edtstadler: Političari moraju reformama potvrditi da je BiH mjesto u EU

Austrijska ministrica ponovo istakla kako Evropska unija nije kompletna bez integracije država Zapadnog Balkana, te da obje strane moraju raditi više na uzajamnom približavanju.

Zapadni Balkan ostaje u fokusu vanjske i sigurnosne politike EU i Austrije, kaže Edtstadler (Ustupljeno Al Jazeeri)

Austrija će, zajedno sa svojim partnerima, raditi na tome da Evropska unija što prije počne pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, ali i bosanskohercegovački političari moraju nastaviti raditi na reformama kako bi odagnali sumnje pojedinih članica Unije, kazala je Karoline Edtstadler, ministrica za EU i ustavna pitanja Republike Austrije, u intervjuu za Al Jazeeru.

Ona je ponovo istakla kako Evropska unija nije kompletna bez integracije država Zapadnog Balkana, te da obje strane moraju raditi više na uzajamnom približavanju.

  • Nedavno ste kazali kako Evropska unija treba čim prije početi pregovarati sa Bosnom i Hercegovinom kada je riječ o članstvu ove države u Uniji. Možete li nam reći kakvo je Vaše i zvanično stajalište Austrije kada je riječ o članstvu BiH u EU?

– Čvrsto vjerujem da EU nije završena bez Zapadnog  Balkana.

Austrija je jedna od najjačih pristalica EU perspektive za jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. Odobravanje statusa kandidata u 2022. bilo je važan geopolitički signal i pozdravljamo novi zamah u reformskom procesu tokom 2023. Veoma je pozitivno što se usvajaju važni zakoni (Zakon o amandmanima na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakon o ombudsmenima, Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o strancima). Ovo su znakovi ohrabrenja i pokazuju kako je saradnja moguća.

Međutim, članice EU-a, uključujući Austriju, imaju jasna očekivanja da će Bosna i Hercegovina nastaviti vršiti neophodne reforme u skladu sa 14 prioriteta definiranih za otvaranje pregovora o članstvu. Uzevši u obzir Komisijin paket za proširenje i nadolazeće diskusije sa članicama Unije, snažno potičem (bh. političare) da rade na provođenju 14 prioriteta i usvajanju traženih zakona (u prvom redu zakona o sudovima i zakona o sprečavanju sukoba interesa), odlučno i sa osjećajem hitnosti, te na punoj i potpunoj implementaciji tih zakona.

Austrija, zajedno sa svojim partnerima, će odraditi svoj dio posla kako bi forsirala otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom do kraja godine.

  • Kako vidite put cijele regije Zapadnog Balkana ka EU?

– Predsjednica Evropske komisije [Ursula von der Leyen] je u govoru o Stanju u Uniji ponovo istakla kako je budućnost Zapadnog Balkana u EU, a to je obećanje dato još 2003. u Solunu. Istina je kako je proces proširenja postao dodatno složen i birokratski, što je izazvalo frustracije kako na Zapadnom Balkanu, tako i u samoj Uniji posljednjih godina.

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine promijenio je politički krajolik Evrope u potpunosti i učinio dodatno hitnijim približavanje EU-a i Zapadnog Balkana. Dozvolite da budem jasna: pristup procesu proširenja sa dodatnim strategijama ne treba dovesti do erozije principa u svome meritumu. Ipak, moramo učiniti konkretne i obostrano korisne prednosti članstva u EU vidljivim građanima regije.

Upravo sam zato, zajedno sa ministrom vanjskih poslova [Alexanderom] Schallenbergom, nedavno iznijela prijedloge čiji je cilj postepena integracija Zapadnog Balkana u EU. Moramo vidjeti dublju integraciju na političkom nivou (npr. učešće u sastancima Vijeća), kao i u EU politikama i sistemu poticanja na neophodne reforme.

Ne treba govoriti kako je punopravno članstvo glavni cilj, ali vjerujemo kako naši prijedlozi dolaze u pravo vrijeme. Zbog toga se radujemo daljem napretku na ovom polju.

  • Trebaju li zvanični Beč i Brisel uraditi više, koristiti više sankcija i drugih mjera, kako bi se u Bosni i Hercegovini riješili problemi etnonacionalističke retorike?

– Jako je važno održati Bosnu i Hercegovinu odlučnom na njenom putu ka EU. To zahtijeva jači lokalni angažman političkih aktera i strateško korištenje međunarodnih alatki kako bi se spriječila negativna dešavanja u (bh. entitetu) Republici Srpskoj i u cijeloj državi. Sankcije jesu među alatkama, ali se smatraju posljednjim korakom.

  • Također, glasni su političari u nekim članicama Unije (poput Hrvatske ili Mađarske) koji pomažu Miloradu Dodiku i Aleksandru Vučiću u njihovom djelovanju protiv Bosne i Hercegovine. Šta EU može uraditi u svojim redovima na rješavanju takvih problema?

–  Mnoge krize u posljednjim godinama su pokazale jednu stvar: Evropska unija je jedinstvenija nego ikad. Naravno da postoje razlike u mišljenju i debate o nekim pitanjima, ali kada je Evropa u pitanju, onda je jasno da želimo stabilnu regiju.

  • Koje bi države, članice Unije, mogle biti najveće protivnice članstvu Bosne i Hercegovine i kako se njihovo stajalište može promijeniti?

– Sa jedne strane, EU mora održati svoja obećanja, no sa druge strane države kandidatkinje moraju također provesti neophodne reforme kako bi uvjerile one države koje sumnjaju u spremnost kandidata da preuzme EU zakone.

Brzina pristupanja jasno ovisi o samoj državi kandidatu. Stoga, računamo da će Bosna i Hercegovina nastaviti sa svojim reformama i tako uvjeriti sve članice Unije u svoju spremnost.

  • Na kraju, da li Zapad treba povećati svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini, ali i na Balkanu (NATO, EUFOR, KFOR…)?

– Zapadni Balkan ostaje u fokusu vanjske i sigurnosne politike EU i Austrije. Austrija ima fundamentalni interes u podržavanju mjera stabilizacije i svih mirovnih nastojanja u regiji. Mi smo značajan i pouzdan član jedinica EUFOR ALTHEA i KFOR. Odlučni smo održati naše sigurnosno djelovanje u regiji i nastaviti jačati otpornost protiv destabilizirajućeg utjecaja Rusije u regiji.

Izvor: Al Jazeera