Desna opozicija u Hrvatskoj radikalizira politiku uoči izborne godine

Prijetnja da će hrvatski ratni veterani spriječiti polaganje vijenca srpske nacionalne manjine žrtvama vukovarske tragedije [previđeno za 17. studenog] aktualni je vrhunac radikalizacije politike i društvene atmosfere koju potiče desna opozicija u Hrvatskoj, potpirujući antisrpski, proustaški i antiimigrantski resantiman uoči izborne godine.

Sljedeće godine u Hrvatskoj će se održati izbori za Hrvatski sabor, Europski parlament i predsjednika Republike, pa je predizborna atmosfera uvelike već počela. Nažalost, i uvelike toksično: u posljednjih nekoliko tjedana, Domovinski pokret i Most, parlamentarne stranke desne opozicije, pokreću političke kampanje koje jasno sugeriraju da će svoju predizbornu strategiju temeljiti na desnom ekstremizmu: antisrpstvu, rehabilitaciji ustaštva i antiimigrantskoj retorici.

Parlamentarni zastupnik Domovinskog pokreta i vukovarski ratni veteran Stipo Mlinarić zaprijetio je ovih dana kako će predstavnike Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), stranku koja je dio većinske vladajuće koalicije, spriječiti da u Vukovaru i ove godine tradicionalno polože vijenac u Dunav za sve žrtve razaranja i okupacije Vukovara koju su JNA i srpske paravojne snage provele ujesen 1991. godine, s vrhuncem 18. studenoga, kada je grad privremeno okupiran, a mnogi ljudi ubijeni. Danas se taj dan u Hrvatskoj obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

„Ja ga čekam tamo! S koliko ljudi? Mogu dovesti koliko hoću, sto, tisuću, koliko želim“, kazao je Mlinarić na konferenciji za novinare u hrvatskom parlamentu, dva dana prije najavljenog polaganja vijenaca predstavnika SDSS-a.

„Ne bojim se incidenta i nema razloga da do njega dođe. Ako se uhvatimo u živi lanac i ne dopustimo im proći, netko drugi će morati primijeniti silu. Ako je Plenkoviću u cilju uhititi nekoga i primijeniti silu uoči Dana sjećanja, neka to naprave. Evo, ja ću biti prvi, neću se iza nikoga skrivati“, kazao je Mlinarić, koji tvrdi da ne želi izazvati nasilne izgrede.

Sporni plakat sa slovom U

Njegova prijetnja stigla je nakon što su parlamentarni zastupnici njegove stranke zastupnike i članove SDSS-a nazvali „teroristima“, te nakon što je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, Mlinarićev stranački kolega i bivši član HDZ-a, obilježavanje obljetnice vukovarske tragedije ove godine poremetio tako što je, uime gradske uprave, objavio plakat kojim dominira slovo U, što je jasna i nedvosmislena aluzija na slovo koje je simboliziralo ustaški pokret.

Predstavljajući nedavno taj plakat, Penava je poručio neka ne dolaze u Vukovar svi oni „koji se ne slažu s vrijednostima Domovinskog rata“ i koji „imaju nešto protiv HOS-a ili poruke na njihovu grbu ‘Za dom spremni'“, istaknuvši pritom naročito „političare, veleposlanike koji bi određivali vrijednosti koje se trebaju poštovati, suce, državne odvjetnike, novinare“. Hrvatske obrambene snage (HOS), jedna je od postrojbi koja je 1991. u ratu u Hrvatskoj sudjelovala pod ustaškim pozdravom „Za dom spremni“, što je i danas predmet kontroverzi u političkom životu i komemorativnim praksama u Hrvatskoj.

Penavin je plakat izazvao snažnu medijsku i političku osudu, ali vukovarski gradonačelnik nije popustio, pa se ovogodišnji Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i prije komemoracije pretvorio u nedostojnu i neugodnu političku polemiku o tome je li ili nije primjereno vukovarsku dramu komemorirati tako što će u prvi plan biti istaknuto ustaško U i ustaški pozdrav „Za dom spremni“.

Stajalište velikog dijela javnosti prema postupku Ivana Penave sažeo je Bojan Glavašević, nezavisni parlamentarni zastupnik i član Zeleno-lijevog kluba u Saboru, te sin Siniše Glavaševića, proslavljenog novinara Hrvatskog radija Vukovar kojega su srpske snage nakon okupacije grada ranjenog uhapsile u vukovarskoj bolnici i likvidirale u masovnom zločinu na Ovčari pored Vukovara.

„U javnosti se otvara vrlo bolna rana i radi se podjela na mjestu na kojemu ne bi trebalo biti podjele. Da on (Penava, op.a.) nije skrenuo pažnju na veliko U, producirao problematičan plakat i stavio ga u kontekst jedne ideologije, problema ne bismo imali. Penava uopće nije organizator. Vrlo je jasno da je to pokušaj da politizira i zloupotrijebi Dan sjećanja na koji su svi dolazili s velikim poštovanjem“, rekao je Glavašević.

Pupovac: Želim da Hrvati i Srbi budu zajedno

Istodobno, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac odgovorio je na optužbe Domovinskog pokreta da je SDSS „teroristička stranka“.

„To je opasan govor mržnje koji može isprovocirati nečiju neželjenu reakciju s neželjenim posljedicama“, poručio je Pupovac na konferenciji za novinare, podsjećajući na suradnju koju je Franjo Tuđman 1996. ostvario s dužnosnicima SDSS-a, što je bio nezaobilazan uvjet za uspješno dovršenje mirne reintegracije istočne Slavonije u hrvatski ustavnopravni poredak.

Pupovac je komentirao i prijetnje Domovinskog pokreta da će predstavnicima SDSS-a biti zabranjeno da bace vijenac u Dunav.

„Nije normalno da se kolegama i susjedima koji žele izraziti sućut na način koji smatraju prikladnim za ratne žrtve i stradalnike u Vukovaru i Škabrnji zabranjuje takva gesta. Zabranjivati takve geste i privatizirati ih politički nije dobro za politiku sjećanja i kulturu mira i tolerancije“, kazao je Pupovac.

„Moj ideal, moj cilj, moj san je da ljudi u Vukovaru, bili Srbi ili Hrvati, budu zajedno taj dan i možda ja to neću dočekati, ali neću prestati činiti da do toga dođe“.

Slična podjela prijeti i komemoraciji u Škabrnji, općinskom središtu u zaleđu Zadra, u kojemu su JNA i srpske paravojne snage 18. studenoga 1991. okupirale i spalile selo, te mučile i ubile 84 mještana i branitelja. Nakon što su predstavnici općine i branitelji prošle godine demonstrativno okrenuli leđa kada je vijenac na komemoraciji polagala predstavnica srpske manjine, dužnosnica SDSS-a i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, u Škabrnji je ove godine pokrenuto potpisivanje peticije za zabranu dolaska predstavnika SDSS-a na ovogodišnju komemoraciju.

Nisu samo Srbi na meti, nego i migranti

Takvim postupcima, protusrpski i proustaški resantimani te ekstremno desna politika uzurpiraju najbolnija i najosjetljivija mjesta hrvatskoga kolektivnog sjećanja: Vukovar i Škabrnju, poprišta najvećega ratnog stradanja. Umjesto da tamošnji lokalni političari, na dobro vlastitih građana, promiču pomirenje, mirotvorstvo i međunacionalnu političku i društvenu suradnju, oni obnavljaju retoriku netrpeljivosti i osvete, nadajući se da će osvojiti vlast, a zapravo riskirajući društvenu stabilnost cijele Hrvatske.

Ta je stabilnost na dodatnoj kušnji kada se ima na umu da još jedna desna parlamentarna stranka, Most, izbornu godinu započinje antiimigrantskom hajkom, što u Hrvatskoj postaje nova dimenzija ekstremno desne političke retorike. Potkraj listopada, Miro Bulj, Mostov gradonačelnik Sinja, grada u dalmatinskom zaleđu koji graniči s Bosnom i Hercegovinom, najavio je kako će organizirati „samozaštitu građana“ u borbi protiv nezakonitih ulazaka migranata.

„To je samopomoć, samoorganizacija. Mi ćemo se na tom području morati i ujediniti kad počnu ulaziti nekontrolirano migranti među kojima su i teroristi. Oni nose svoje ratove i svoje kulture i nije ih briga za nas, a nije briga ni državu. Ako budu pucali iz oružja u naše ljude, morat ćemo vratiti istom mjerom“, zaprijetio je Bulj argumentirajući navodnu potrebu za „seoskim stražama“.

Da Buljeva prijetnja nije bila tek neoprezna brzopletost nego promišljena politika, pokazalo se u sljedećim tjednima, kada su parlamentarni zastupnici Mosta počeli koordinirano širiti strah od migranata, jednodušno zahtijevajući da vlada na granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine pošalje – vojsku.

„Kad kažete te dvije magične riječi u Hrvatskoj – ‘tražim azil’ – dobivate bolja prava nego što imaju umirovljenici ili naši građani“, nekažnjeno je iznio neistinu parlamentarni zastupnik Mosta, Nikola Grmoja.

Vladajuća koalicija odolijeva napadima desnice

Usprkos tome što je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u rujnu ustvrdio kako je „zabilježen vrlo mali broj prekršaja za koje se sumnja da bi počinitelji mogli biti migranti'“, Grmoja tvrdi da je ono što on zove „politikom otvorenih granica i visokih socijalnih naknada“ dovelo do „jačanja islamskog ekstremizma i potencijalnog terorizma“.

„Mi to ne želimo gledati u Hrvatskoj (…) Vojska treba izaći na kritičke točke i pomoći hrvatskoj policiji (…) Sam izlazak vojske na kritične točke bit će odvraćajuća poruka prema migrantima i ja mislim da je to jedini put“, kazao je Grmoja.

Tom su se zahtjevu pridružile i druge parlamentarne stranke desne opozicije, pa su, primjerice, iz stranke Suverenista poručili kako je „granica propusna kao švicarski sir“, dok „migranti šetaju državom, a ne zna se gdje se nalaze“.

Vladajuća koalicija predvođena HDZ-om zasad odolijeva svim tim radikalnim zahtjevima desne opozicije, ali zbog njih javni diskurs u zemlji biva kontaminiran desničarskom retorikom: umjesto da političke stranke uoči izbora raspravljaju kako povisiti plaće i poboljšati posustale javne usluge poput zdravstva i školstva, te kako konstruktivno rješavati probleme što ih nosi suvremeni svijet, desna je opozicija po tko zna koji put pribjegla svojoj već otrcanoj ali uigranoj retorici: kad ne znaš riješiti stvarne probleme, izmisli nepostojeće. I tako su, eto, krenuli po starom: upirati prstom u Srbe, migrante, izbjeglice, „neprijatelje“… To bar hrvatskoj desnici nikad nije bilo teško.

Nije bilo komemoracije uoči Dana sjećanja

Na kraju, predstavnici SDSS-a i drugih srpskih manjinskih organizacija u Hrvatskoj nisu otišli u Vukovar, niti će ići u Škabrnju, poručivši kako to nisu učinili zbog straha od prijetnji, nego zato što je njihova potreba i želja za iskazivanjem pijeteta pretvorena u povod za fizičko sukobljavanje.

Javnosti su se obratili izjavom, koju je pročitala potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, poručivši i kako u Vukovar i Škabrnju ne idu „zbog toga što žele, koliko je to moguće, sačuvati dostojanstvo kako same vukovarske i škabrnjske komemoracije, tako i svoje dostojanstvo“.

Oglasio se i zastupnik Mlinarić, koji je organizirao obraćanje novinarima na obali Dunava, na mjestu na kojem SDSS odaje počast vukovarskim žrtvama bacanjem vijenca u rijeku.

„Za nas nema svetijeg mjesta od Vukovara. Nismo huligani, nismo došli ovdje raditi nerede, ali ne dopuštamo da nam netko iskrivljuje povijest“, rekao je Mlinarić.

Osvrćući se na izjavu SDSS-a, rekao je da nikome nije fizički prijetio, ali da neće dozvoliti bacanje vijenca u Dunav.

„Neka dođu [u subotu] u Kolonu, nitko im ništa neće reći, ali ovo [bacanje vijenca u dunav] im više nećemo dopuštati“, dodao je zaključivši kako sve to „nema veze s izborima“ i da „ne skuplja poene na žrtvi Vukovara“.