Jureković: Dodikova moć bi oslabila u slučaju poštenih izbora

Bila je pogreška što je Evropska unija prihvatila vjerovatne manipulacije pri izboru predsjednika bh. entiteta Republika Srpska bez ikakvih stvarnih kritika, kaže šef Odsjeka za analizu sukoba u Institutu za održavanje mira i upravljanje konfliktima austrijske Akademije nacionalne odbrane.

Geopolitički preokreti predstavljaju politički i ekonomski izazov koji se ne smije podcijeniti, ističe Predrag Jureković (Ustupljeno Al Jazeeri)

Nova geopolitička situacija veliki je izazov, posebno za one zemlje Zapadnog Balkana, u kojima ne postoji domaći strateški konsenzus o važnim pitanjima vanjske i sigurnosne politike. Dr. Predrag Jureković, šef Odsjeka za analizu sukoba u Institutu za održavanje mira i upravljanje konfliktima austrijske Akademije nacionalne odbrane, ističe da u regiji taj problem uglavnom pogađa Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

“U službenoj vanjskoj politici Bosna i Hercegovina osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu i zalaže se za priključenje Europskoj uniji i blisku suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom [NATO]. Međutim, sadašnje političko vodstvo bh. entiteta Republika Srpska, kao i dio političke oporbe u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, zastupa pro-Putinove i antizapadne stavove”, govori Jureković.

Mišljenja je da je vanjska politika Srbije, koja je sa stajališta aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića u posljednjih 11 godina bila vrlo uspješna, sada ušla u krizu.

EU se mora pripremati za prijem novih članica

“U kontekstu novih geopolitičkih okolnosti, Srbiji će biti sve teže, s jedne strane, dati deklaratornu izjavu u korist integracije u EU, istodobno održavajući bliske političke i sigurnosne odnose s Rusijom i Kinom. Prozapadni dio srbijanske oporbe preferirao bi jasnu proeuropsku liniju u vanjskoj politici. Nacionalistički dio oporbe, s druge strane, zalaže se za okončanje približavanja EU. Nedostatak unutarnjeg konsenzusa ometa normalizaciju odnosa između Srbije i Vlade Kosova”, kaže sagovornik.

Ako ne postoji povjerenje između regionalnih aktera, povećava se rizik od sigurnosnih kriza, poput one koja se nedavno dogodila u selu Banjska, na sjeveru Kosova, koncem septembra.

“I za ostale zemlje Zapadnog Balkana, koje su već više napredovali u zapadnim integracijama, geopolitički preokreti predstavljaju politički i gospodarski izazov, koji se ne smije podcijeniti. Primjerice, nova crnogorska Vlada, koja sebe opisuje kao proeuropsku, ovisi u parlamentu i o potpori srpskih nacionalističkih stranaka koje politički podupiru Putinov rat.”

Smatra da su geopolitički preokreti stvorili novi strateški zamah, koji bi, unatoč svim tragedijama rata u Ukrajini, mogao biti pozitivan za proces proširenja EU-a.

“Kako bi doista iskoristila taj zamah, Unija bi se morala početi institucionalno pripremati za prijem novih članica. Preduvjeti za Zapadni Balkan su jasni: članstvo u EU nije moguće bez potpune normalizacije regionalnih odnosa i zaštite demokracije i vladavine prava”, smatra Jureković.

‘Ne vidim napredak u dijalogu Kosova i Srbije’

Prema njegovim riječima, gledajući iz današnje perspektive, istovremeni prijem svih zemalja Zapadnog Balkana u EU nije realan.

“Što se tiče realpolitike, Crna Gora i Sjeverna Makedonija vjerojatno imaju najveće izglede postati sljedeće zemlje koje će se pridružiti EU u srednjoročnom razdoblju. Ako se novi pristup EU-a o ‘postupnoj integraciji’ doista provede, to bi moglo biti od koristi i onim zemljama kandidatkinjama koje moraju duže čekati na potpuno pristupanje”, navodi sagovornik.

Komentirajući dijalog između Kosova i Srbije, kaže da će posrednici iz EU-a vjerovatno pokušati uvjeriti “partnere u dijalogu” Aleksandra Vučića i Albina Kurtija da doista usvoje plan EU-a za normalizaciju bilateralnih odnosa, predstavljen u februaru, političkim i gospodarskim pritiskom, s jedne strane, i kroz poticajnu politiku, s druge strane.

“Moje mišljenje o planu je da je to konstruktivan i dobar prijedlog EU-a. Njegova provedba rezultirala bi, s jedne strane, de facto priznavanjem Kosova kao države od Srbije i, s druge strane, proširenjem prava autonomije kosovskih Srba na općinskoj razini. Budući da uopće ne postoji odnos povjerenja između glavnih pregovarača iz Srbije i sa Kosova, bio bih vrlo iznenađen kada bih vidio napredak u bliskoj budućnosti. Za daljnji tijek dijaloga bit će važan i politički okvir koji će u Srbiji prevladati nakon parlamentarnih izbora 17. prosinca [decembra].”

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, dojma je da neki ključni političari u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine koji su iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine pokušavaju poboljšati domaće uvjete i ostvariti napredak zemlje u približavanju EU.

Sve jače autokratske metode u bh. entitetu RS

“Međutim, njihov je problem što za to nemaju dovoljno konstruktivnih partnera u političkom vodstvu RS-a. U međuvremenu, dio građana iz RS-a također je prepoznao kako je stvarna namjera secesionističkih slogana [predsjednika RS.a] Milorada Dodika provedba financijskih/gospodarskih i moćnih interesa. Budući da bi moć njegova sustava oslabila u slučaju poštenih izbora, on se stoga sve više oslanja na autokratske metode u RS-u. Prema mom mišljenju, bila je pogreška što je Unija prihvatila vjerojatne manipulacije pri izboru predsjednika RS-a bez ikakvih stvarnih kritika. Medijima i nevladinim udrugama u RS-u, koje su pod sve većim pritiskom, također je potrebna znatno veća međunarodna potpora”, obrazlaže Jureković.

Uvjeren je da članstvo zemalja Zapadnog Balkana u NATO-u garantira sigurnosnu saradnju između tih zemalja u vrijeme velike političke neizvjesnosti, što je pozitivno za regionalnu sigurnost.

“Osim toga, članstvo u NATO-u za članice na Zapadnom Balkanu također djeluje kao svojevrsna ‘sigurnosna mreža’ na domaćem terenu. Kao rezultat toga, čak i politički simpatizeri politike [ruskog predsjednika] Vladimira Putina više ne mogu u potpunosti dovoditi u pitanje orijentaciju zemlje prema Zapadu. Taj je rizik smanjen članstvom u NATO-u, posebice u Crnoj Gori”, jasan je sagovornik.

Priznaje da je etnonacionalna politika još uvijek vrlo prisutna na Zapadnom Balkanu.

“Njezina opasnost proizlazi, prije svega, iz činjenice da često ide ruku pod ruku sa širenjem autokratske vladavine i klijentelističkih ovisnosti. To znači da čak i ako ne podržavate etnonacionalističku politiku glasate za takvu stranku, jer, na primjer, vaš posao ovisi o tome. U tom kontekstu EU ima veliku odgovornost u procesu integracije, to jest snažnije se suprotstaviti takvim negativnim kretanjima na Zapadnom Balkanu i ne biti zadovoljan ‘stabilokratijama’ kao pregovaračkim partnerima.”

Govoreći o budućnosti Zapadnog Balkana, ustvrđuje da mnogo toga ovisi o glasačkom ponašanju građana kao i o poštrenim uvjetima na izborima.

Zapadni Balkan mogao bi ostati trajna krizna regija

“U svakoj zemlji regije, ali i u različitim dijelovima države Bosne i Hercegovine, postoje političke alternative. Ne morate nužno birati stranku koja posebno promiče etnonacionalizam, klijentelizam i korupciju. Umjesto toga, političarima treba pružiti priliku na izborima koji imaju ‘čist životopis’, djeluju konstruktivno i kooperativno te su vjerodostojno predani demokraciji, vladavini prava i dobrim regionalnim odnosima. U tako konstruktivnom scenariju i dalje bih vidio šanse da Zapadni Balkan napravi veliki korak naprijed”, dodaje Jureković.

Ne krije zabrinutost ako bi se intenzivirali autoritarni i klijentelistički uvjeti.

“U tom slučaju, bojim se da će neke zemlje Zapadnog Balkana u srednjoročnom razdoblju izgubiti većinu mladog stanovništva migracijama u EU te da će Zapadni Balkan ostati trajna krizna regija, bez stvarnih mogućnosti za razvoj u percepciji drugih europskih država”, zaključuje Jureković.

Izvor: Al Jazeera