‘Niko ne vjeruje Netanyahuu’: Podijeljeno mišljenje izraelske ratne vlade o Gazi

Jedan tvit objavljen tokom vikenda bio je dovoljan da otkrije da unutar izraelskog rukovodstva postoje oprečni stavovi.

U nedjelju, odmah nakon ponoći, premijer Benjamin Netanyahu napisao je da nikada nije bio obaviješten o upozorenjima na Hamasov napad na Izrael 7. oktobra. Tako je Netanyahu krivicu za napad, u kojem je ubijeno najmanje 1.400 ljudi, prebacio na svoju vojsku i šefove obavještajne službe. Oni su prije napada procijenili da su “odvratili Hamas od napada i da je spreman za nagodbu”, istakao je.

Njegova izjava izazvala je buru. Politički čelnici kritikovali su Netanyahua da se bavi politikom u trenutku u kojem zemlja vodi vojnu kampanju u Gazi. Ogorčenost je bila tolika da je premijer u konačnici izbrisao tvit i neobično trezvenim tonom se izvinio zbog svoje izjave. “Nisam bio upravu”, rekao je.

Stručnjaci kažu da ovaj slučaj potvrđuje sve veći rascjep unutar političkog i vojnog rukovodstva, koji je doveo u pitanje Netanyahuovo vodstvo i njegovu sposobnost da upravlja zemljom u ratu bez da svoje vlastite interese stavlja ispred nacionalne sigurnosti.

“Samo reći da to nije bilo uredu bilo bi preblago”, kaže Yossi Mekelberg, saradnik programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Chatham Houseu.

“Ovo je veoma teška vojna kampanja pa želite odgovornog premijera, a ne postoji niti jedna osoba u vladi koja vjeruje Netanyahuu – i to je glavno pitanje za ovaj kabinet”, kaže Mekelberg.

Ubrzo nakon 7. oktobra, Netanyahu je formirao vladu nacionalnog jedinstva, dodajući izraelskoj vladajućoj koaliciji nekoliko bivših visokih vojnih oficira iz redova opozicije.

Jedan od njih bio je Benny Gantz, bivši ministar odbrane koji je zahtijevao da Netanyahu odmah povuče svoju kontroverznu objavu, istovremeno iskazujući punu podršku vojsci i izraelskoj obavještajnoj agenciji Shin Betu.

Usliejdile su kritike drugih čelnika. “Netanyahua ne zanima sigurnost, ne zanimaju ga taoci, samo politika”, rekao je opozicioni zastupnik Avigdor Lieberman, Netanyahuov nekadašnji ministar odbrane. Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari odbio je dati komentar. “U ratu smo”, rekao je.

Ovakva prepucavanja su posljedica tenzija unutar izraelskog političkog rukvodstva – uključujući i ratni kabinet – koji se bori s posljedicama jednog od najvećih obavještajnih propusta u zemlji.

Mnogi iz sigurnosnog aparata zemlje priznali su propuste, ali ne i Netanyahu. Prije nego je objavio tvit oko kojeg se digla prašina, izraelski čelnik održao je konferenciju za novinare na kojoj je izbjegao pitanje o odgovornosti, poručivši da će “svi, uključujući i njega, morati odgovarati na teška pitanja” nakon što rat završi.

“Ovo je samo vrh ledenog brijega onoga sa čim će se izraelsko rukovodstvo suočiti nakon što sukob završi”, kaže Alon Lien, bivši izraelski diplomata. “On priprema teren za svoje argumente”, dodao je Lien.

Veze između premijera i velikog dijela izraelskog javnog mnijenja već su bile upitne. Rat je došao na tragu političke krize jer je ultranacionalistička krajnje desničarska vlada koju je vodio Netanyahu provela kontroverzne reforme koje ograničavaju ovlasti pravosuđa, a koje su oponenti okarakterisali kao prijetnju demokratiji. Deseci hiljada demonstranata mjesecima su izlazili na ulice, protiveći se reformi pravosuđa.

Među protivnicima reforme bili su i vojni rezervisti koji su prijetili da se neće odazvati pozivima. Neki kritičari tvrde da je ozbiljnost protesta utjecala na spremnost i sposobnost vojske.

Od 7. oktobra je na hiljade rezervista uzelo oružje kako bi se pridružilo borbi protiv Hamasa – najvećeg vojnog izazova Izraela od rata protiv Egipta i Sirije u oktobru 1973. godine.

Izraelska vojska je u ponedjeljak saopćila da trupe i oklopna vozila napreduju u Gazi u sklopu “druge faze rata”. Ova objava dolazi nakon više od tri sedmice nemilosrdnog bombardovanja opkoljene enklave u kojem je ubijeno više od 8.000 Palestinaca i napravljena humanitarna katastrofa.

No, analitičari kažu da se jedinstvo Izraela protiv Hamasa ne odnosi nužno na podršku samoj Netanyahuovoj vladi.

“Ova vlada je izgubila povjerenje značajnog dijela društva prije 7. oktobra i od tada nije stekla naročitu javnu podršku”, kaže Mouin Rabbani, nerezidentni saradnik Centra za studije sukoba i humanitarne studije.

Prema anketi koju je proveo Izraelski institut za demokratiju, a koja je objavljena prošle sedmice, povjerenje u vladu palo je na najniži nivo u posljednjih 20 godina, a samo 20 posto Izraelaca reklo je da vjeruje Netanyahuovom kabinetu.

Ipak, Netanyahu je poznat po vještinama političkog preživljavanja. Izraelski premijer s najdužim stažem prvi put je preuzeo dužnost 1996. godine, a u posljednjih 14 godina na vlasti je proveo 13.

“Mnogi su protiv njega i ponašanja njegove vlade, no ne treba biti slijep pred činjenicom da on i pored toga uživa veliku javnu podršku”, kaže Rabbani.

Uprkos mogućnoj podijeljenosti unutar ratnog kabineta, jačanje vlade višim vojnim oficirima – kao što je to Netanyahu uradio – moglo bi i dalje politički poslužiti njegovim interesima, dodao je.

To je potez koji možda nije usmjeren samo na širenje njegove političke baze, smatra Rabbani, već potez koji bi mu također mogao pomoći da odgovornost za potencijalne vojne neuspjehe nakon što rat završi učinkovitije prebacuje na sigurnosni establišment.