‘Potpuna cenzura’: Palestinska dijaspora u Njemačkoj bori se protiv represije

Piše: Gouri Sharma

Neposredno nakon Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra, palestinska zastava bila je naslikana na spomeniku u blizini Sonnenallee, obično poznate kao Arapska ulica Berlina, u jugozapadnom okrugu Neukoelln. Vlasti su iste noći prekrečile zastavu.

Nasuprot tome, gradska Brandenburška vrata sljedeći su dan bila osvijetljena plavo-bijelim bojama izraelske zastave.

Različiti vizualni primjeri predstavljaju linije podjela koje postoje u Njemačkoj tokom najnovije eskalacije nasilja na Bliskom istoku. Borci Hamasa ubili su više od 1.400 ljudi u Izraelu. Nemilosrdno izraelsko bombardiranje Pojasa Gaze od tada je ubilo više od 7.000 Palestinaca i sravnilo s zemljom cijele kvartove.

Kancelar Olaf Scholz obavezao se na njemačku podršku Izraelu i obećao da će zabraniti sve aktivnosti Hamasa u zemlji i ciljati na osumnjičene simpatizere Hamasa.

Samidoun, poznata kao Palestinska mreža solidarnosti zatvorenika, zabranjena je nedugo nakon što je grupa na internetu objavila fotografije ljudi koji navodno slave Hamasove napade.

Propalestinski protesti u mnogim dijelovima zemlje, kao i palestinske zastave, propalestinski govor i palestinska kefija su zabranjeni, a škole u Berlinu su dobile službenu dozvolu za to.

Policijsko nasilje nad demonstrantima zabilježeno je u velikim njemačkim gradovima poput Frankfurta, Minhena i Berlina, gdje je policija za razbijanje nereda bila stacionirana danima na Sonnenalleu dok se bijes zbog izraelskog bombardiranja Gaze izlijevao na ulice.

Berlin je dom jedne od najvećih zajednica palestinske dijaspore u Evropi, koja se procjenjuje na 300.000.

U međuvremenu su kulturne institucije objavile informacije o pritisku da se otkažu događaji na kojima su učestvovale organizacije koje kritiziraju izraelsku državu, dok je Frankfurtski sajam knjiga odgodio događaj u čast palestinske književnice Adanije Shibli za njezinu knjigu A Minor Detail.

Vlasti kažu da se poduzimaju mjere za zaštitu javnog reda i mira od antisemitizma. Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova rekao je za Al Jazeeru da su u Njemačkoj dopuštene sloboda mišljenja i okupljanja, ali postoje jasna ograničenja.

“Svi instrumenti zakona o okupljanju moraju se koristiti za sprečavanje demonstracija solidarnosti s terorom Hamasa što je prije moguće”, rekao je glasnogovornik.

Ipak, propalestinske pristalice kažu da je ovo stajalište dovelo do slamanja i kriminalizacije Palestinaca, kao i do napada na prava cijelih zajednica i ljudi diljem Njemačke koji žele govoriti protiv izraelskih napada.

“Niko nije očekivao da će naš prošlosedmični protest biti otkazan jer smo ih godinama održavali mirno uz policijsku saradnju”, rekao je za Al Jazeeru Amir Ali, Palestinac koji je učestvovao u organizaciji protesta u Minhenu.

“Čak mi je bilo zabranjeno da hodam gradom 24 sata jer sam nosio kefiju. U toku je slamanje svih propalestinskih glasova diljem Njemačke, a po mom mišljenju, oni ne žele da iko progovori o zločinima protiv čovječnosti koje je počinila izraelska država.”

Majed Abusalama je palestinski politički aktivist u grupi Palestine Speaks, sa sjedištem u Berlinu, koja se bori za prava Palestinaca i aktivna je diljem Njemačke. Abusalama je na društvenim mrežama dijelio informacije o gubicima svoje porodice i prijatelja u Gazi. Rekao je da su Palestinci podvrgnuti rasnom profiliranju i spriječeni da otvoreno žale.

“Na našim demonstracijama iskusili smo policijsko rasno profiliranje i ciljanje, hapšenja i pritvaranje posebno muškaraca koji nisu bijelci ili su palestinskog izgleda. To mnogo govori o rasističkoj infrastrukturi čiji je dio njemačka policija.”

Njemački ‘državni razlog’

Dok su najnovije mjere posebno stroge, palestinske pristalice suočile su se s ograničenjima čak i prije 7. oktobra. Ove su godine berlinske vlasti zabranile proteste povodom obilježavanja 75 godina od Nakbe, ili “katastrofe”, kada je većina Palestinaca istjerana iz svojih domova prije i nakon proglašenje države Izrael.

Sa’ed Atshan, vanredni profesor studija mira i sukoba i antropologije na koledžu Swarthmore u Pennsylvaniji, rekao je da postoji niz razloga zašto Njemačka trenutno udvostručuje ovu poziciju.

“Dio toga je temeljni rasizam u kojem postoji hijerarhija čovječanstva prema kojoj se život Palestinaca ne smatra jednakim”, rekao je Atshan. “Također postoji okruženje tjeskobe, straha i ksenofobije oko izbjeglica s Bliskog istoka koje su visoko stigmatizirane u njemačkom društvu”.

Njemačko-izraelska historičarka umjetnosti i arheologinja Katharina Galor, koja je s Atshanom koautorica Moralnog trokuta, knjige iz 2020. koja istražuje asimetrične odnose između Izraelaca, Palestinaca i Nijemaca u Berlinu, rekla je da ništa od ovoga nije novo.

“To je uveliko u skladu s njemačkim stavom od 1970-ih, koji politički stoji uz Izrael na Bliskom istoku i pruža podršku njegovoj vojsci”, kaže Galor, profesorica na Univerzitetu Brown, također u Sjedinjenim Američkim Državama. “Sigurnost i postojanje Izraela je njemački ‘Staatsraeson’, ili ‘državni razlog’.”

To je imalo posljedice za palestinsku zajednicu u Njemačkoj i njezine simpatizere.

“Ovo je značilo potpunu cenzuru palestinskih glasova. Postoji velika palestinska zajednica u Berlinu koja razumije historiju i kontekst nasilja koja ne može govoriti jer ono nema samo društvene posljedice. To može imati posljedice za njihove živote i preživljavanje, uključujući gubitak posla”, dodala je.

Komentatori kažu da je trenutna pozicija također u skladu s desetljećima dugom obavezom Njemačke da se iskupi za holokaust. Galor je rekla da iako su Jevreji poput nje, koji su izgubili porodice u nacističkim koncentracijskim logorima, cijenili te napore, u njemačkom je društvu malo pažnje posvećivano holokaustu u odnosu na Nakbu.

“Jedno od šokantnih otkrića je da čak ni među obrazovanim Nijemcima nije bilo znanja niti školskog obrazovanja o Nakbi i tome kako su ta dva događaja povezana”, rekla je. “Nijemci su većinom toliko zabrinuti preuzimanjem odgovornosti za holokaust da ih ono što se događa na Bliskom istoku dotiče i brine samo ako se tiče dobrobiti jevrejskih građana.”

Ono što također nedostaje, rekao je Atshan, je priznanje da Njemačka podržava ponašanje koje podsjeća na ono od čega je zemlja pokušala krenuti dalje.

“Nažalost, iako mnogi misle da su prošli kraj ultranacionalizma, nasilja i rasizma nacističkog režima, sada su se doveli u poziciju u kojoj reproduciraju te obrasce u odnosu na izraelsku državu”, rekao je Atshan. “To je nevjerojvatno ironično. A kada Njemačka kaže da ova rasprava nije dopuštena, to je duboko antidemokratski.”

Protesti se nastavljaju

Uprkos zabranama protesta, hiljade ljudi izašlo je na ulice diljem Njemačke – od Berlina do Frankfurta i Kelna – u znak solidarnosti s Palestinom prošlog vikenda, a planirani su novi protesti.

Sve je veći pritisak na njemačke vlasti da okončaju trenutnu akciju. Prošle sedmice, 100 jevrejskih umjetnika, pisaca i naučnika sa sjedištem u Njemačkoj potpisalo je otvoreno pismo pozivajući na mir i slobodu izražavanja.

Ipak, u Minhenu istražuju pravne načine za poništavanje zabrana. “Njemačke i zapadne vlade moraju promijeniti svoj stav jer način na koji su djelovale u znak solidarnosti s Izraelom ništa ne mijenja. Okupacija mora prestati, aparthejd mora prestati i Palestincima moraju biti priznata puna jednaka prava kako bi ovo potpuno prestalo.”

Abusalama je dodao: “Palestinci nisu odustali 75 godina, a nova generacija neće zaboraviti niti oprostiti Izraelu njihove zločine niti Njemačkoj njihovo saučesništvo.”

Ključno je, rekao je, da se Palestincima “dopusti da govore o palestinskoj borbi kroz palestinski narativ”.

“Želio bih da Njemačka stane na pravu stranu historije i osudi zločine protiv čovječnosti i aparthejda”, rekao je Abusalama. “Po mom mišljenju, oni su iznevjerili historiju, iznevjerili su Palestince i mobilizirali su svoju krivnju da ušutkaju i teroriziraju Palestince u njihovim svakodnevnim životima.”