Koliko će Evropa podržavati Izrael u ratu protiv Gaze?

Evropski čelnici jedan po jedan posjećuju Izrael u znak podrške. Ali zabrinutost oko regionalne sigurnosti također oblikuje njihovu poruku Netanyahuu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sastao se s izraelsko-francuskim državljanima koji su izgubili svoje najmilije, kao i s porodicama taoca na aerodromu Ben Gurion u Tel Avivu 24. oktobra (Christophe Ena/Reuters)
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sastao se s izraelsko-francuskim državljanima koji su izgubili svoje najmilije, kao i s porodicama taoca na aerodromu Ben Gurion u Tel Avivu 24. oktobra (Christophe Ena/Reuters)

Od napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra u kojima je poginulo više od 1.400 ljudi, evropski su čelnici paradirali Tel Avivom u onome što se čini kao prekretnica u podršci Izraelu.

Šefovi vlada Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Holandije, Grčke i Italije proteklih su se dana izmjenjivali stojeći pokraj izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

“U ovako teškim vremenima postoji samo jedno mjesto na kojem možemo biti: na strani Izraela”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz, prilikom posjete 10 dana nakon napada Hamasa.

Ipak, te posjete predstavljaju složeniju diplomatsku računicu nego što bi fotografije mogle sugerirati, kažu analitičari. S jedne strane, putovanja naglašavaju promjenu u spremnosti Evrope da javno podrži Izrael. S druge strane, posjete odražavaju nelagodu zbog implikacija za regionalnu sigurnost i strahove od još jedne izbjegličke krize ako rat eskalira, kao što se očekuje s neposrednom izraelskom kopnenom invazijom, onom za koju Evropa želi da Netanyahu bude oprezan u srljanju.

Suzdržana podrška

“Ovo je prvi put da Izrael dobiva takvu podršku EU-a. To je prekretnica”, rekao je George Tzogopoulos, stručnjak za međunarodne odnose u Helenskoj Fondaciji za evropsku i vanjsku politiku (ELIAMEP) sa sjedištem u Atini.

Evropske izjave o Izraelu tradicionalno su bile oprezne, pozivajući na rješenje s dvije države i zalažući se protiv svega što bi moglo dovesti do eskalacije napada na obje strane.

Od 7. oktobra, ton Evrope se promijenio.

“Uništit ćemo Hamas”, rekao je premijer Benjamin Netanyahu sedmicu dana nakon napada kada su izraelske snage očistile borce Hamasa s izraelskog teritorija i počele ići u protuofanzivu s preliminarnim napadima na Gazu. “Ovo je samo početak”, rekao je.

Uprkos upozorenjima izraelski napadi na Gazu ne prestaju (Anadolija)
Uprkos upozorenjima izraelski napadi na Gazu ne prestaju (Anadolija)

Evropska unija prvo je zaprijetila prekidom pomoći Palestincima. Iako se EU na kraju odlučila protiv tog pristupa, šefica bloka, Ursula von der Leyen, bila je nedvosmislena u svojoj podršci Izraelu, iako je bombardiranje Gaze ubilo više od 7.000 ljudi, a izraelska opsada pojasa prisilila mnoge bolnice na zatvaranje. Stav Von der Leyenove izazvao je kritike stotina službenika EU-a.

“Mislim da zapadni čelnici izražavaju svoju apsolutnu, iskrenu podršku ratu Izraela s Hamasom bez opravdanja”, rekao je za Al Jazeeru Aristotel Tziampiris, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Pireju.

Zabrinutosti Evrope

Tziampiris je rekao da “nema sumnje” da će se kopneni rat dogoditi. “Nije pitanje da li, nego kada i kako”, rekao je.

Tu Evropa želi pokušati utjecati na Izrael.

Nakon napada Hamasa 7. oktobra, Evropa se, rekao je Tziampiris, boji “budućih napada, u Izraelu s potencijalnim efektom prelijevanja na druge regije”.

Učinci prelijevanja mogli bi uključivati napade u Evropi, izbjegličku krizu ili oboje. Događalo se i prije. U tri istodobna samoubilačka napada u sjevernom predgrađu Pariza u novembru 2015. ubijeno je 130 ljudi, a kasnije je utvrđeno da su dvojica napadača u Evropu ušla preko grčkog otoka Lesvos kao tražitelji azila.

“Zemlje južne Evrope, poput Italije i Grčke, zabrinute su zbog posljedica šireg regionalnog rata koji uključuje Iran koji bi mogao stvoriti veliku izbjegličku krizu”, rekao je za Al Jazeeru Emmanuel Karagiannis, viši vanredni profesor za međunarodnu sigurnost na King's Collegeu u Londonu.

Ali Evropljani i Amerikanci također žele prekinuti stare svađe, rekao je.

“Američki i evropski čelnici čvrste su pristalice Abrahamovih sporazuma koji normaliziraju odnose između Izraela i nekih arapskih zemalja”, rekao je Karagiannis. “Trenutni rat u Gazi ugrožava tekući mirovni proces na Bliskom Istoku u vrijeme kada se Zapad mora suočiti s Rusijom u Ukrajini i odvratiti Kinu od Tajvana.”

Stoga se čini da je ravnoteža koju Evropa traži uništenje Hamasa kojim se izbjegava ponovno sijanje mržnje i dovođenje do novog ciklusa nasilja. Dakle, čelnici EU-a solidarnost su spojili sa savjetom, da pokažu suzdržanost i humanost.

“Civilne žrtve i regionalna eskalacija moraju se spriječiti”, napisao je holandski premijer Mark Rutte na platformi X, bivšem Twitteru, nakon sastanka s Netanyahuom. “To zahtijeva suzdržanost Izraela kada je riječ o upotrebi sile.”

Holandija i Ujedinjeno Kraljevstvo pozvale su na “humanitarne pauze” kako bi se lijekovi, hrana i gorivo dopustili u Gazu, gdje su bolnice, kako se javlja, ostale bez zaliha.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell pozvao je na pauzu u ratu kako bi se omogućila humanitarna pomoć u Gazu.

Pogled u budućnost

Izrael je pustio nekoliko kamiona s humanitarnom pomoći preko prelaza Rafah s Egiptom, ali Ministarstvo zdravstva Gaze i međunarodne humanitarne organizacije kažu da voda i druge osnovne potrebe nisu zadovoljene.

Sjedinjene Američke Države, tradicionalno najvjerniji saveznik Izraela, također su pozvale na suzdržanost.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je “upozorio vladu Izraela da ne bude zaslijepljena bijesom” tokom posjete 18. oktobra.

“Nakon 11. septembra bili smo bijesni u Sjedinjenim Američkim Državama. I dok smo tražili pravdu i dobili je, činili smo i greške”, rekao je Biden.

Optimisti u ovoj krizi vide priliku da međunarodna zajednica odigra konstruktivniju ulogu.

Svijet bi, rekao je Tziamparis, mogao imati priliku ponovno izgraditi Gazu s “više demokratije, više prava, više rasta”, a istovremeno osigurati sigurnosne garancije za Izrael.

Čini se da čelnici EU-a priznaju da će, kako god se rat odvijao, kad završi, izraelski i palestinski čelnici morati sjesti za stol za pregovore kako bi koegzistirali.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da borba protiv Hamasa “mora biti bez milosti, ali ne i bez pravila” i ponovio potrebu za dvodržavnim rješenjem. Kao i Rutte. “Mir i sigurnost za Izraelce i Palestince mogući su samo ako se obnove izgledi za palestinsku državu, uz siguran Izrael”, napisao je na platformi X.

Hoće li Netanyahu poslušati njihove poruke moglo bi uskoro postati jasno.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada