Friscia: Regulatorni okviri prepreka dolaska obnovljive energije na Balkan

Nedostatak dosljednih i odgovarajućih regulatornih okvira za obnovljivu energiju značajna je prepreka u državama regije Zapadnog Balkana koje pate od zagađenosti zraka zbog korištenja fosilnih goriva umjesto energije iz obnovljivih izvora, govori za Al Jazeeru Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicijske banke (EIB) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Ona ukazuje kako je ključno uravnotežiti ekonomske i društvene potrebe sa ciljevima smanjenja emisija ugljika i uticaja na životnu sredinu, te da EIB može pomoći u pomoći da se ova tranzicija provode na način koji će koristiti i lokalnim zajednicama i životnoj sredini.

• Regija Balkana mnogo zavisi od energije dobijene iz uglja. To je jedan od najvećih izvora zagađenja zraka, ali i najjeftiniji način za dobijanje energije. Kako to promijeniti, posebno u svjetlu priča o tome da Njemačka (kao vodeća ekonomija u Europi) trećinu energije dobija od uglja? Nedavno je objavljena vijest da se u toj državi vjetroelektrana uklanja zbog proširenja eksploatacije uglja.

– Kratkoročne i dugoročne ciljeve treba ispuniti na takav način da se osigura nulta emisija u budućnosti. Dalja diversifikacija ponude i brži porast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora omogućit će EU da nastavi zamjenu izvora zasnovanih na fosilima, istovremeno smanjujući vjerovatnoću ponovnog pritiska na cijene. Ove aktivnosti će dugoročno osigurati energetsku sigurnost za domaćinstva i industrije, omogućiti dublju integraciju evropskog energetskog tržišta i balansnu distribuciju po zemljama i sektorima.

Na Zapadnom Balkanu fosilna goriva i dalje čine oko tri četvrtine primarne energije, a energetski intenzitet BDP-a je i dalje relativno visok, pa će diverzifikacija energetskog miksa biti ključna. Ohrabrujuće je to što su sve zemlje regije podržale Sofijsku deklaraciju 2020. godine i time se obavezale na provođenje Zelenog plana u skladu sa Zelenim dogovorom EU.

Uvođenjem EU mehanizma za prilagodbu granica ugljika, dijela paketa ‘Fit for 55’ koji ima za cilj smanjenje emisija za 55 posto do 2030. godine, od 1. oktobra 2023. započela je trogodišnja faza tranzicije, koja zahtijeva od uvoznika cementa, željeza, čelika, aluminijum, đubriva, vodika i električne energije da izvještavaju o količini uvoza i emisijama.

Od 1. januara 2026. i zemlje regije će morati uvesti cijene ugljika ili će njihov izvoz u EU biti oporezovan zbog neoporezovanog sadržaja ugljika u zemlji porijekla. Ova inicijativa se može iskoristiti kao prilika za uvođenje mehanizma za utvrđivanje cijena ugljika koji bi odgovarao klimatskoj politici EU. Očekuje se da će cijene ugljika i napredak u integraciji tržišta biti povoljni za ulaganja u obnovljive izvore energije.

Povećanje infrastrukture obnovljive energije zahtijeva značajna ulaganja i tehnološki napredak. Resursi poput sunca i vjetra zavise od vremenskih prilika, što čini skladištenje energije ključnim za stabilno snabdjevanje. Da bi se odgovorilo na ove potencijale rizike, važno je nastaviti ulagati u održivi i raznoliki energetski miks koji će osigurati energetsku sigurnost i bolju rezistentnost na klimatske promjene. Inicijativa EU Global Gateway može podržati ove ciljeve sa do 300 milijardi eura investicija za održive projekte širom svijeta, uzimajući u obzir potrebe partnerskih zemalja i osiguravajući trajne koristi za lokalne zajednice.

• Pravedna tranzicija je projekt koji uključuje probleme i izazove u regionima uglja. Na koji način EIB nudi pomoć u rješavanju ovih problema, budući da je naša regija tradicionalno ‘zavisna’ od čvrstih izvora energije (ugalj, drvo…)? Koliko se trenutni izvori energije mogu modernizovati?

– Tranzicija od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima donosi i društvene i ekonomske implikacije povezane sa zatvaranjem rudnika. Ovaj uticaj bi se mogao ublažiti ciljanim mjerama za podršku rudarima koji bi mogli ostati bez posla. Mjere bi mogle uključivati programe prekvalifikacije, u kombinaciji sa novčanom nadoknadom i programima javnog zapošljavanja u sektorima koji zahtijevaju slične vještine.

Kao klimatska banka EU, EIB Grupacija nastoji da podrži regije u fazi tranzicije kroz specijalan mehanizam za postizanje klimatskih ciljeva, uz pravedan i pozitivan društveno-ekonomski ishod. To podrazumijeva transformaciju energetskog sektora, vještina i infrastrukture, ulaganjem, na primjer, u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, regeneraciju okoliša i prenamjenu lokacije, prekvalifikaciju i zapošljavanje radne snage, kao i prilagođavanje transportne i komunikacione infrastrukture potrebama ekonomije sa niskim udjelom ugljika.

Drugi prioritet je ekonomska diverzifikacija, kroz podršku istraživanju, posebno u sferama bio i cirkularne ekonomije i drugim oblastima koji podstiču održivo korištenje prirodnih resursa.

Banka je član Inicijative koju vodi Evropska komisija za regije uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i Ukrajini koja nastoji da omogući pravedan prelazak ka obnovljivim izvorima. Nekoliko regija Balkana kvalifikovalo se za učešće u ovoj inicijativi koja takođe podrazumijeva i pristup finansiranju za tranzicione projekte ili programe. EIB također nudi financiranje i tehničko savjetovanje kroz Zajedničku pomoć u podršci projektima u evropskim regijama (JASPERS) i druge programe za planiranje projekata, studije izvodljivosti i izgradnju kapaciteta za pomoć u razvoju projekata obnovljive energije, energetske efikasnosti i nadogradnje infrastrukture.

Ključno je uravnotežiti ekonomske i društvene potrebe sa ciljevima smanjenja emisija ugljika i uticaja na životnu sredinu. EIB, u saradnji sa regionalnim i nacionalnim vlastima, može pomoći u pomoći da se ova tranzicija sprovode na na način koji će koristiti i lokalnim zajednicama i životnoj sredini.

• Jedno od pitanja koje se nameće je izgradnja vjetroelektrana, solarnih polja i sličnih objekata za dobijanje energije iz obnovljivih izvora. Kako napreduju ovi planovi i sa kojim se problemima susrećete? Ima li otpora ili drugih poteškoća (vlasti, sankcije, monopoli u energetskom sektoru)?

– Nedostatak dosljednih i odgovarajućih regulatornih okvira za obnovljivu energiju značajna je prepreka. U nekim zemljama pravni i regulatorni okviri za ovakve projekte su još uvijek u razvoju ili se često mijenjaju što investitorima otežava procjenu rizika i dugoročno planiranje. U nekima je proizvodnja električne energije je u određenoj mjeri još uvijek vezana za obavezu univerzalne usluge koja podliježe tarifama, koje su zbog socijalnih razloga ispod isplativih nivoa kada je u pitanju povrat troškova. Ovo je izazov za privatne investitore.

Dobijanje građevinskih i dozvola za priključenje na mrežu također je izazov za projekte obnovljive energije u velikom broju evropskih zemalja. Projekti često čekaju za priključenje na mrežu od 3-5 godina u Italiji, Španiji i Velikoj Britaniji, čime se odgađa gradnja i povećava neizvjesnost. Na Zapadnom Balkanu ovakva kašnjenja imaju tendenciju da se pogoršavaju s obzirom na složeniju, sekvencijalnu prirodu dobijanja dozvola od više organa.

Finansiranje ovakvih projekata zahtijeva pristup kapitalu, što može biti izazov u zemljama sa slabijim ekonomijama. Povrh svega, zahtijevaju značajnu nadogradnju ili proširenje mrežne infrastrukture. Sistemi za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora trebali bi više interkonekcija i ojačanu mrežu sa rješenjima za skladištenje. Istovremeno, bilo bi važno bolje iskoristiti postojeće interkonektore u regiji prije izgradnje novih.

Također bi bilo od pomoći da se pojednostave proces ulaganja i administrativne procedure za autorizaciju, izdavanje dozvola i licenciranje. Mehanizmi podrške zasnovani na tržištu, kao što su aukcije obnovljivih izvora energije, mogu poboljšati transparentnost u odabiru investitora, a u konačnici pomažu snižavanju cijena i smanjenju finansijskog opterećenja za subvencije. Uspostavljanje tržišta za dan unaprijed i balansiranje tržišta energije također je ključno za uspješnu integraciju obnovljivih izvora u energetski miks.

• Na kojim projektima trenutno radite kada je u pitanju energetska efikasnost u regiji i kako pomažete malim i srednjim preduzećima?

– EIB radi na razvoju dvije vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini – Poklečani i Vlašić, od kojih druga podrazumijeva izgradnju vjetroelektrane snage 50 MW i priključenje na obližnju nacionalnu mrežu.

Povrh toga, EIB planira da podrži izgradnju solarnog projekta od 100 MW na periferiji Prištine. Banka takođe podržava pripremu studije izvodivosti, koju finansira Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), za procjenu opcija za razvoj sistema daljinskog grijanja u većim opštinama Kosova, sa posebnim fokusom na obnovljivu energiju. Također podržavamo studiju za Kosovski fond za energetsku efikasnost (KEEF), također finansiranu preko WBIF-a sa ciljem da se podstaknu ulaganja u mjere energetske efikasnosti za zgrade u stambenom i poslovnom sektoru.

Regija također može imati koristi od Fonda za finansiranje klimatskih projekata u gradovima koji nudi besplatne savjete za razvoj strategija i projekata energetske efikasnosti. U Srbiji razmatramo finansiranje rehabilitacije nekoliko hidroelektrana, kao i za uvođenje pametnih brojila.

Uz finansiranje infrastrukture, banka takođe pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) i općinama da dođu do finansiranja za projekte obnovljive energije. Fizički klimatski rizici već utiču na MSP na Zapadnom Balkanu, pri čemu je 10 posto ispitanika EIB-ovog istraživanja o preduzećima prijavilo gubitke od ekstremnih vremenskih prilika. Ipak, među njima postoji ograničena svijest o pitanjima životne sredine jer samo 21 posto njih ulaže u energetsku efikasnost, a među onima koji ne usvajaju nikakve klimatske mjere 59 posto firmi smatra da takvo ulaganje nije prioritet. Konkretnije, izvještaj pokazuje da klimatske investicije zavise i od menadžerskih kapaciteta i od pristupa finansijama.

Kako bi pomogao u rješavanju nekih od ovih pitanja, EIB Global trenutno obezbjeđuje oko 200 miliona eura za podršku preduzećima u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji u finansiranju projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

U okviru projekta EU za Zelenu agendu u Srbiji, Banka također pruža tehničku podršku za finansiranje klimatskih i energetski efikasnih projekata među kompanijama, općinama i drugim institucijama. Ovaj program provodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom životne sredine i uz finansijsku podršku EU i drugih partnera uključujući Švedsku i Švicarsku.

Također, u okviru ekonomsko-investicionog plana i kroz Garancijski fond za Zapadni Balkan EFSD+ planira se mobilizacija do 20 milijardi eura investicija, uključujući i za sektore obnovljive energije i energetske efikasnosti. EIB Global već doprinosi raspodjeli ovih sredstava kroz nove finansijske instrumente.

• Osim energetike, koliko se radi na očuvanju radnih mjesta i radnika u regiji? Primjetno je da ima mnogo slobodnih radnih mjesta jer mladi i sposobni odlaze sa Balkana u srednju i zapadnu Evropu.

– Značajan dio stanovništva već živi u inostranstvu ili/i bio je pogođen iseljavanjem. Emigracija će se vjerovatno nastaviti, jer 37 posto stanovništva u regiji razmišlja o odlasku na rad u inostranstvo (Balkanski barometar 2021). Visoka stopa emigracije i niska zaposlenost, posebno među mladim i ženama, ograničavaju potencijalni rast u srednjem roku.

Osim toga, postoji neusklađenost između zahtjeva tržišta rada i vještina stečenih na univerzitetu, što stvara jaz na tržištu rada i prepreku diplomcima da nađu odgovarajući posao. U tom kontekstu, EIB Global već podržava lokalna ministarstva obrazovanja tehničkom pomoći i kreditima kako bi im pomogla da modernizuju postojeću infrastrukturu i standarde u sektoru, prilagođavajući skup vještina i kompetencija zahtjevima tržišta. U Bosni i Hercegovini EIB Global pruža tehničku podršku za izradu master plana za Kampus Univerziteta u Sarajevu, uključujući izgradnju modernih fakulteta, instituta i prateće infrastrukture, što će rezultirati poboljšanjem obrazovnih sadržaja, kao i efikasnijom saradnjom unutar akademske zajednice.

Važno je nastaviti raditi na povećanju konkurentnosti lokalne ekonomije kroz jačanje institucija, vještina, digitalizaciju, zelenu tranziciju i uvođenje standarda EU kroz neophodne reforme, što će dovesti do ekonomske konvergencije i stvaranja veće dodane vrijednosti. za lokalne ekonomije. Na Zapadnom Balkanu, EIB Global je uložio gotovo 11 milijardi eura od 2009. godine kako bi podržao uvođenje strateške infrastrukture, između ostalog i u sektore obrazovanja i inovacija. Ove investicije su ojačale fizičke i ekonomske veze između regiona i Evropske unije, a istovremeno su ubrzale konvergenciju.