Orban i Milanović kritikuju dodjeljivanje Briselu statusa ‘superdržave’

Hrvatski filozof i politički analitičar Žarko Puhovski kaže da će neki političari poput mađarskog premijera Viktora Orbana vjerovatno moći ublažiti promjene u načinu odlučivanja na nivou Evropske unije, ali ih neće moći u potpunosti zaustaviti.

“Pije svega Francuska i Njemačka bi htjele da se jača Brisel kao centar, da se proširi broj odredbi za koje nije potreban konsenzus na nivou Unije…, dok manje države koje su se svjetonazorski malo pomaknule, poput Mađarske i Poljske, sada i Slovačka, to ne žele”, rekao je Puhovski Al Jazeeri.

Vijeće Evropske unije i Evropsko vijeće trenutno odlučuju isključivo jednoglasno o nizu “osjetljivih” pitanja, poput vanjske i sigurnosne politike Evropske unije, njenih finansija, na nivou Unije se jednoglasno odlučuje i u dijelu odredaba koje se tiču pravosuđa i unutarnjih poslova, o prijemu novih članica u Uniju i drugih, što je često teško usaglasiti, kao u slučaju sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, čemu se protivi Mađarska.

Rat u Ukrajini EU stavio pred nove izazove

Sada suočena s novim geopolitičkim okruženjem nakon ruske invazije na Ukrajinu od februara 2022. godine, jedna od najvećih ekonomija svijeta Evropska unija ima potrebu za ubrzavanjem njenog poznatog tromog načina donošenja odluka.

U stručnoj analizi, koju su naručile vlade Francuske i Njemačke, a ministrima u Briselu predstavljena prošlog mjeseca, navodi se da bi Evropska unija trebala odlučivati kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno u nekim područjima.

“Institucije i mehanizmi … zapravo otežavaju proces odlučivanja danas, kada odluke u upravljanju krizama donosi blok od 27 zemalja”, navodi se u analizi.

Neke vlade i stručnjaci već su kritikovali taj imperativ jednoglasja, ocjenjujući da on uveliko usporava, pa čak i blokira razvoj Unije.

S druge strane, neki političari, suverenisti, kažu kako bi ukidanje jednoglasnog odlučivanja u Evropskoj uniji išlo na štetu zemalja članica Unije.

Šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana Gergely Gulyas rekao je početkom prošlog mjeseca da se u “Evropskoj uniji pokušava stvoriti superdržava koja bi dala što manje moći demokratski izabranim nacionalnim vladama, a mnogo više institucijama u Briselu”.

“Unutar EU-a ima sjajnih stvari kao što su zajednička tržišta, ali je istovremeno pokrenut loš mehanizam u kojem se u devet od deset slučajeva odlučuje na štetu Mađarske i Evrope”, ustvrdio je Gulyas.

Milanović: Izdajnik je ko podrži prijedlog

Orban i njegova vlada nisu usamljen slučaj u suprotstavljanju većoj centralizaciji Evropske unije.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je uznemirujućim to što se u Evropskoj uniji uopće raspravlja o ukidanju jednoglasnosti.

“Sama činjenica da se među državama Europske unije raspravlja o ukidanju jednoglasnosti pri donošenju dijela njezinih odluka je ‘uznemirujuća’, rekao je Milanović tokom susreta evropskih predsjednika u Portu.

Za Milanovića, onaj koji u ime Hrvatske prihvati taj prijedlog, koji dolazi „naravno iz Njemačke i Francuske”, počinio bi “čin veleizdaje”.

Pitanje mehanizama donošenja odluka na području vitalnih nacionalnih interesa su „intimni prostor”, a ako se jednoglasnost ukine EU će postati „naddržava”, ustvrdio je Milanović.

„Onaj tko to želi, a koji nije ništa naučio iz iskustva Austro-Ugarske, Austrije prije toga, Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i ove zadnje Jugoslavije, nek’ se onda ubije”.

Milanović kaže da EU ne može postati federacija jer je riječ o zajednici nacija „koje su davno nastale”, čije su „uloge davno podijeljene” i koje „idu zajedno, ali i svaka nekim svojim putem”.

EU danas ide na “pogon najvećih i najjačih država, a Hrvatska je ušla u taj savez “ne iz nekih dubokih ideoloških uvjerenja”, nego “u želji da iskoristi neke pogodnosti, potpuno legitimno”, rekao je Milanović.

Za Puhovskog, siguro je će doći do proširenja sadržaja o kojem se na nivou Evropske unije odlučuje bez konsenzusa, “ali će on biti manji nego što sada predlagači to žele”.

Uz Orbanovu Mađarsku i Poljsku, kaže Puhovski, sada i Poljska sebe doživljava kao radikalnu svjetonazorsku opoziciju Brisela.