Poruka ili nešto više: Koliko je moguće američko uključenje u izraelski rat?

Stručnjaci kažu da je direktno uključivanje SAD-a u sukob malo vjerovatno iz niza razloga.

Američki nosač nosi 90 borbenih aviona koji bi mogli održati ozbiljan operativni tempo, uključujući presretanje komunikacija (Reuters)

Dok bjesni rat u Gazi, SAD je premjestio jedan od najvećih nosača aviona na svijetu i prateću udarnu grupu u istočni Mediteran, pokazujući svoju vojnu moć u napetoj regiji.

Američki zvaničnici opisali su ovaj potez kao cilj odvraćanja Hezbollaha i Irana od “iskorištavanja” sukoba između Izraela i Hamasa.

Ali s takvim stavom, analitičari kažu da predsjednik Joe Biden zapravo prijeti da će ući u rat na strani Izraela ako izbije širi sukob. Ipak, mnogi smatraju da je vrlo malo vjerovatno da bi američka vojska direktno sudjelovala u neprijateljstvima.

“Administracija je procijenila da je važno preduzeti korak koji bi Hezbollahu i Iranu što jasnije stavio do znanja da postoji opasnost od američke vojne intervencije u ime Izraela”, rekao je Steven Simon, viši istraživački analitičar u Institutu Quincy sa sjedištem u Washingtonu.

“Prilično sam siguran da se predsjednik Biden ne želi uključiti u ovaj rat. Ali ponekad morate učiniti takve stvari kako biste ojačali odvraćanje“, dodao je Simon, koji je ranije bio na višim položajima u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće u State Departmentu.

Biden je ove sedmice rekao da je njegova administracija pojačala odvraćanje, kao upozorenje svakoj zemlji ili organizaciji koja razmatra napad na Izrael.

Nekoliko dana ranije, kada je SAD objavio da će poslati udarnu grupu sa nosačem aviona USS Gerald R Ford u regiju, zvaničnik odbrane pojasnio je stav Washingtona.

“Ovo treba služiti kao nedvosmislena demonstracija djelima, a ne samo riječima, podrške SAD-a odbrani Izraela, te poslužiti kao signal odvraćanja Iranu, llibanskom Hezbollahu i svim drugim posrednicima širom regije koji bi mogli razmatrati iskorištavanje trenutne situacija za eskalaciju sukoba”, rekao je zvaničnik.

“Ti protivnici trebali bi dvaput razmisliti.”

Nosač aviona je ‘politički i strateški’ signal

Status quo u regiji prekinut je u subotu kada je palestinska grupa Hamas pokrenula napad na Izrael iz opkoljenog Pojasa Gaze, ubivši stotine ljudi i zarobivši desetke.

Izrael je odgovorio stavljanjem Gaze pod potpunu blokadu i nemilosrdnim bombardovanjem te teritorije, dok se čini da se izraelska vojska priprema za kopnenu invaziju.

Paul Salem, predsjednik neprofitnog Bliskoistočnog instituta, rekao je da su obim i brutalnost Hamasovih napada omogućili “mnogo jasniji američki odgovor” u podršci Izraelu nego u prethodnim sukobima u Gazi.

“Prisustvo nosača aviona je veliki politički i strateški signal”, rekao je Salem za Al Jazeeru.

“Definitivno signaliziraju Hezbollahu i Iranu: ‘Nemojte se miješati. Ako se umiješate, možda ćete morati imati posla s nama’, rekao je Salem.

“Nije jasno šta bi to značilo. A imajući na umu da Biden ulazi u izbornu godinu, nije mu dobro ulaziti u rat na Bliskom istoku. Dakle, on ima i politička ograničenja.”

U četvrtak je američki državni sekretar Antony Blinken ponovio američku predanost sigurnosti Izraela tokom konferencije za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

“Možda ste dovoljno jaki da se sami odbranite. Ali dokle god postoji Amerika, nikada nećete morati. Uvijek ćemo biti uz vas”, rekao je Blinken Netanyahuu.

Izrael, kojeg su velike grupe za ljudska prava poput Amnesty Internationala optužile za nametanje sistema aparthejda Palestincima, već prima 3,8 milijardi dolara godišnje pomoći od SAD-a.

Simon je objasnio je da bi, iako su izraelske snage sposobne boriti se na nekoliko frontova, potencijal američkih napada protiv Hezbollaha pomogao Izraelu u mogućem ratu.

Napomenuo je da USS Ford nosi 90 borbenih aviona koji bi mogli održati “ozbiljan operativni tempo”, uključujući presretanje komunikacija.

“Ako SAD kaže Izraelu – ‘povući ćemo malo tereta protiv Hezbollaha, tako da se možete nastaviti fokusirati na Hamas’, onda mislim da bi Izraelci bili jako sretni”, rekao je Simon za Al Jazeeru.

Otvaranje libanonskog fronta

Stručnjaci kažu da vjerovatno neće doći do toga. Otkako je izbio rat, bilo je sukoba između Hezbollaha i Izraela, ali oni su ostali obuzdani u libanonsko-izraelskom graničnom području.

Salem kaže da Hezbollah pokušava odvući dio izraelskog vojnog fokusa s Gaze na libansku granicu, a da pritom ne potpali potpuni sukob.

“Oni igraju tu igru da je privuku pažnju Izraela i prisile ga da obrati pažnju na sjeverni front kako bi oslabio snage na jugu, ali ne toliko da to odmah izazove rat u Libanu “, rekao je.

Ipak, Salem je dodao da se računica Hezbollaha i njegovih iranskih mentora može promijeniti ovisno od tok rata u Gazi.

“Ako dođe do velike izraelske odmazde, da, ubit će mnogo ljudi. Ali ako ne poraze Hamas i ako [sukob] završi za nekoliko sedmica, tada Hezbollah ne bi trebao otvarati drugi front”, rekao je za Al Jazeeru.

“Ali ako Izraelu bude išlo ‘stvarno dobro’ i probije se kroz Gazu spreman da potpuno nokautira Hamas, mislim da će Iran i drugi biti pod velikim strateškim pritiskom. Oni ne žele izgubiti Hamas, tako da će možda morati djelovati.”

Sa svoje strane, Imad Harb, direktor istraživanja u neprofitnom Centru Arab u Washingtonu, rekao je da unutrašnja finanSijska i politička kriza u Libanu također ograničava šanse za rat s Izraelom.

Ekonomija zemlje je u slobodnom padu od kraja 2019, a njena je valuta izgubila više od 90 posto vrijednosti. Politički zastoj također je spriječio izbor novog predsjednika jer je Michelu Aounu istekao mandat prije gotovo godinu.

“Liban ne može podnijeti još jedan rat. Hezbolahovo biračko tijelo ne može ga podnijeti, a niti arapske države nisu spremne pomoći Libanu ako uđe u rat s Izraelom i pritom bude uništen”, rekao je Harb za Al Jazeeru.

Hezbollah odbacio značaj dolaska američke vojske

Hezbollah je odbacio značaj dolazak američke vojske u vode nedaleko od libanske obale.

“Slanje nosača aviona u regiju kako bi se podigao moral neprijatelja [Izraela] i njegovih frustriranih vojnika pokazuje slabost cionističkog vojnog stroja uprkos masakrima i zločinima koje čini i njegovu potrebu za stalnom vanjskom podrškom”, navela je libanska grupa u saoštenju.

“Stoga naglašavamo da ovaj potez neće uplašiti naš narod i otporne grupe koje su spremne na sukob do potpune pobjede.”

Harb je rekao da odgovor Hezbollaha nije iznenađujući i da to ne znači da grupa žuri u rat.

Slanje nosača aviona kako bi se podigao moral neprijatelja i njegovih frustriranih vojnika pokazuje slabost cionističkog vojnog stroja, tvrdi Hezbollah (Reuters)

“Sve je ovo retorika. Ovi tipovi – Izraelci, Hezbollah, Iranci, Amerikanci – svi su oni retoričari,” rekao je.

Harb je dodao da ni SAD ne želi ići u rat. Dok Biden želi da ga se vidi kao da stoji uz Izrael, Harb je objasnio da su Amerikanci postali umorni od rata i da bi bitka s Hezbollahom i Iranom mogla brzo izmaći kontroli.

“Zbog toga je poruka poput ove samo poruka”, rekao je Harb o potezu američke vojske.

“Možda Biden samo pokušava zauzeti stav, ali stvarno ne vidim da će se SAD stvarno uključiti u rat ove prirode.”

Izvor: Al Jazeera