Odgovor Moskve na napade Hamasa: Putinove simpatije nisu ‘proizraelske’

“Želim ti zahvaliti, prijatelju, za ono što si učinio”, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Kremlju prije otprilike četiri godine.

Njegove su riječi uslijedile nakon što je Moskva u Tel Aviv prebacila posmrtne ostatke Zacharyja Baumela, izraelskog vojnika koji je nestao u akciji 1982. godine, u vrijeme prvog izraelsko-libanskog rata.

Netanyahu je izrazio zahvalnost Putinu, iako su se ruski vojnici koji su otkrili Baumelove ostatke borili za sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, jednog od najbližih iranskih saveznika.

Ali sada, dok rat ponovno bjesni na Bliskom istoku, Netanyahu možda osjeća nož zaboden u leđa od svog “dragog prijatelja” Putina.

Putin je tri dana šutio o sukobu, ne izrazivši saučešće Tel Avivu i suzdržavši se od pozivanja Netanyahua, iako je najmanje četvero ruskih državljana navodno ubijeno, a šest ih je nestalo.

U međuvremenu, zbog stava Rusije, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije postiglo jednoglasnu osudu Hamasa ove sedmice.

Konačno, u utorak, Putin je prekinuo šutnju, samo kako bi osudio “katastrofalne” civilne smrti i kritikovao korake Washingtona u mirovnom rješenju na Bliskom istoku.

“Ovo je jasan primjer neuspjeha politike Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku dok je pokušala monopolizirati mirovno rješenje”, rekao je tokom televizijskog sastanka s iračkim premijerom Muhammadom Shia al-Sudanijem.

“Ali, nažalost, SAD nije bio zabrinut oko traženja kompromisa za obje strane i, obrnuto, promicao je vlastite koncepcije o tome kako bi to trebalo učiniti, i vršio pritisak na obje strane”, rekao je.

Moskva je također odbila nazvati Hamas “terorističkom” organizacijom nakon sličnih koraka koje su poduzele Francuska i Evropska unija početkom ove sedmice.

“Održavamo kontakt s obje strane u sukobu”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u srijedu. “Naravno, Rusija nastavlja analizirati situaciju i zadržava svoju poziciju nacije koja ima potencijala učestvovati u procesu rješenja.”

Analitičari kažu da bi trenutni sukob između Izraelaca i Hamasa, kao i veći rat u regiji, mogao koristiti Moskvi i njenim saveznicima.

“Ruski odgovor na teroristički napad dovoljno govori o Putinovim stvarnim simpatijama, a one nisu proizraelske”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin s njemačkog Univerziteta u Bremenu.

Rusija je ključni igrač u neformalnoj protuzapadnoj koaliciji koja uključuje Iran, Sjevernu Koreju i Kinu, i dugo je pokušavala “poljuljati zapadni brod”, rekao je.

“Vrlo je korisno za Putina odvratiti pažnju i međunarodnu pomoć, uglavnom američku, od Ukrajine, čega se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskreno boji”, rekao je Mitrohin.

Zelenski je u ponedjeljak rekao da je Rusija “zainteresirana za pokretanje rata na Bliskom istoku kako bi novi izvor boli i patnje mogao potkopati svjetsko jedinstvo, povećati neslogu i proturječja i tako pomoći Rusiji da uništi slobodu u Evropi”.

“Vidimo ruske propagandiste kako likuju”, rekao je u video obraćanju. “Vidimo da iranski prijatelji Moskve otvoreno podržavaju one koji su napali Izrael. A sve je to puno veća prijetnja nego što svijet trenutno doživljava. Svjetski ratovi iz prošlosti započeli su lokalnim agresijama.”

Sukob na Bliskom istoku mogao bi zaustaviti rješenje u Ukrajini, i zamrznuti ključne ekonomske veze unutar Euroazije, rekao je stručnjak iz Kijeva.

“Pažnja i resursi zapadnih saveznika bili bi raspršeni”, rekao je Vjačeslav Lihačev za Al Jazeeru. “Ali, što je najvažnije, perspektiva stabilizacije u makroregiji bila bi strateški osujećena.”

Mirovni sporazum između Saudijske Arabije i Izraela koji je sada odgođen mogao je pomoći u uspostavi prometnog čvorišta između Indije, Bliskog istoka i Evrope, rekao je.

Središte je moglo pokrenuti bližu makroekonomsku integraciju u Euroaziji, nešto što je u suprotnosti s interesima Moskve i Pekinga, rekao je.

“To nije korisno za Kinu, to nije korisno za Rusiju”, rekao je Lihačov.

Rusija i Hamas

Uprkos raširenim nagađanjima, nisu se pojavili dokazi o direktnoj umiješanosti Moskve u Hamasov napad na Izrael.

Međutim, u Putinovom je interesu da se novi sukob proširi cijelim Bliskim istokom, odvlačeći pažnju Zapada i potkopavajući pomoć Ukrajini, rekao je stručnjak za Euroaziju sa sjedištem u Londonu.

“Putinova računica je izazvati eskalaciju sukoba, geografski ga proširiti i uključiti cijelo arapsko stanovništvo Bliskog istoka”, rekao je za Al Jazeeru Alisher Ilkhamov, direktor Central Asia Due Diligence, organizacije civilnog društva.

Međutim, s druge strane, ne postoji “ljubav” ni između Putina i Hamasa.

“Hamas je za njega samo dio igre, alat, baš kao i za druge regionalne igrače”, rekao je za Al Jazeeru Sergej Bizjukin, odbjegli ruski opozicioni aktivist. Najvažnije mu je da ne napravi grešku dirajući u kineska ulaganja u Izrael, dodao je.

Osim što će odvratiti pažnju svijeta od Ukrajine, takav rat može uzrokovati vrtoglavi skok cijena nafte i plina, čime će Moskva dobiti milijarde dolara dodatnog prihoda.

Putin je u utorak ponovio desetljećima dug poziv Moskve na nezavisnost Palestine, rekavši da je to jedini način da se riješi sukob.

“Iako su pozivi na nezavisnost Palestine legitimni, ukazivanjem na ovu agendu u današnjem kontekstu, Putin zapravo opravdava ratne zločine koje je počinio Hamas”, rekao je Ilkhamov.

“Antisemitizam je bio način života u KGB-u kada mu se Putin pridružio” u Lenjingradu 1980-ih, sada Sankt Peterburgu, rekao je za Al Jazeeru Eduard Kauffmann, 31-godišnji stanovnik Haife s ruskim korijenima. “Bacio je Bibija Netanyahua pod autobus i nije se ni osvrnuo.”

Historija odnosa Rusije i Izraela je komplicirana.

Veze Moskve sa Sirijom, bliskim saveznikom izraelskog najvećeg neprijatelja, Irana, kao i ruska podrška palestinskoj stvari datiraju još iz sovjetske ere, kada je Kremlj nazvao Izrael “cionističkim ratnim huškačem” i prekinuo diplomatske veze 1967. zbog arapsko-izraelskog rata.

Komunistička Moskva podržavala je ljevičarske, socijalističke frakcije unutar palestinskih političkih krugova, obučavala je stotine palestinskih boraca i naoružavala Egipat prije Oktobarskog rata 1973. godine.

Također je razvila bliske veze s Hamasom i pozdravila njegove vođe u Moskvi, otkako je oružani pokret došao na vlast u Pojasu Gaze 2007.

A neki su Izraelci ubijeđeni da je Putinovo prijateljstvo s Netanyahuom bilo cinično i licemjerno.

Ali budući da je više od milion bivših sovjetskih Jevreja emigriralo u Izrael nakon raspada Sovjetskog saveza 1991, mijenjajući demografiju i izborne preferencije nacije, svaki je veći izraelski političar pokušao njegovati veze s Moskvom.

Niko nije uspio u tom kultiviranju više od Netanyahua, čiji je lični odnos s Putinom više puta nazivan “čudnom ljubavnom vezom”.

U Moskvu je putovao desetak puta, a prilikom jedne posjete pratio je Putina na baletnu predstavu u Boljšoj teatru.

Branio je svoju vezu rekavši da je spriječio rat između Moskve i Tel Aviva zbog sukoba interesa nacija i borbenih aviona nad Sirijom.

“Ne bih to nazvao ljubavnom vezom. Nazvao bih to pitanjem interesa”, rekao je izraelski čelnik za CNN u oktobru 2022.

“Smatrao sam da nije dobra ideja pokretanje rata između Rusije i Izraela.”

Veze nisu narušene čak ni ruskim sveobuhvatnim ratom u Ukrajini i nizom protuizraelskih koraka koje je Moskva poduzela.

Moskva je posljednjih godina prijetila da će zatvoriti ruski ogranak Jevrejske agencije, nevladine organizacije koja je omogućila emigraciju u Izrael, i optužila je izraelskog ambasadora u Ukrajini za “ublažavanje nacizma”.

A Kremlj je nastavio ponavljati svoju staru i nedokazanu mantru o “neonacističkoj hunti” u Kijevu koju vodi Zelenski, iako je on etnički Jevrej čiji je djed izgubio svoju porodicu u holokaustu.

Za Zelenskog i nekoliko drugih ukrajinskih dužnosnika slika je jasna.

“Sigurni smo da Rusija podržava, na ovaj ili onaj način, operacije Hamasa”, rekao je ove sedmice za televizijski kanal France 2 bez pružanja dokaza. “Rusija stvarno pokušava provesti destabilizirajuće akcije u cijelom svijetu.”