Treba li u Hrvatskoj spustiti dobnu granicu za izlazak na izbore?

Iduća 2024. godina u Hrvatskoj se kolokvijalno naziva „superizbornom godinom“ s obzirom da će u svega nekoliko mjeseci birači čak tri puta izaći na birališta i to na parlamentarnim izborima, EU izborima, a onda i izborima za predsjednika RH.

U isto vrijeme u Hrvatskoj se svako malo ukazuje na činjenicu da su birački popisi nesređeni, da imamo više birača nego stanovnika pa čak i da se na popisima birača nalaze i mrtve osobe. Kako dolazi do liberalizacije društva, a i mijenja se mnogo toga u životima ljudi i to prije svega mladih, sve se glasnije počinje pričati i o potrebi spuštanja dobne granice sa 18 na 16 godina za izlaženje na izbore.

I nevladina udruga iz Zagreba Gong je na istu temu održala okrugli stol pod nazivom „Prema inkluzivnoj demokraciji: spuštanje dobne granice za političko sudjelovanje na 16 godina“ na kojoj je profesor na Fakultetu političkih znanosti i predsjednik vijeća Gonga Berto Šalaj predstavio studiju koju je radio na tu temu te objasnio njene rezultate kao i zaključke istraživanja o potencijalnim implikacijama, preduvjetima za uvođenje takvog prava u Hrvatskoj te pregledu aktualnog stanja u liberalnim demokracijama.

Primjeri u Evropi

„U državama liberalne demokracije tradicionalno dominira pravilo o pravu glasa s navršenih 18 godina. Međutim, od 90-ih godina prošlog stoljeća, a naročito u posljednjih 15 godina, pojavljuje sve više inicijativa za spuštanje dobne granice na 17 ili 16 godina. Trenutno takva pravila u Evropi imaju Austrija, Malta i Grčka i to na svim razinama izbora dok su Njemačka i Škotska to omogućile samo za neke izbore“, rekao je Šalaj.

Pojasnio je kako u Europi postoji nekoliko skupina demokratskih država koje su proteklih godina odlučile razmotriti spuštanje dobne granice za stjecanje političkih prava s 18 na 16 godina. Prema njegovim riječima neke od tih država, poput Austrije, donijele su odluke kojima su dobnu granicu postavile na 16 godina za sve tipove izbornog sudjelovanja. Države poput Njemačke i Škotske to pravo dodijelile su samo za regionalne i/ili lokalne izbore dok su u državama poput Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške rasprave o spuštanju dobne granice bile vrlo intenzivne ali je konačna odluka bila je da se ona zadrži na 18 godina.

Austrija je prva članica EU koja je dobnu granicu za stjecanje aktivnog političkog prava za sve vrste izbora spustila na 16 godina, i to još 2007. godine. Prije prvih izbora na koje su mogli izaći birači s navršenih 16 godina, a koji su održani 2008. godine, vlasti su provele veliku javnu kampanju osvješćivanja mladih o važnosti glasanja. Važnu ulogu u toj kampanji imale su škole. Inače, građanski odgoj i obrazovanje u Austriji je postao obvezni dio kurikuluma za učenike od šeste do osme godine školovanja.

Postoje i problemi

U svome istraživanju Šalaj ukazuje i na neke probleme i dileme poput onoga jesu li mladi sa 16 godina dovoljno politički kompetentni i hoće li biti pod prevelikim utjecajem roditelja i drugih prilikom glasanja, odnosno hoće li im na neki način izbor biti nametnut. Pojavljuje se i problem koliko su mladi zapravo zainteresirani za izbore u tim godinama te se smatra kako će ih malo zapravo izaći na birališta s čime će dodatno pasti ukupna izlaznost koja je i ovako niska. Govoreći o načinima rješavanja nekih problema Šalaj je rekao kako protivnici ove ideje često ističu da bi snižavanje dobne granice na izborima dovelo do toga „da svi glasaju za Pernara“, odnosno za neke ekstremnije opcije na desnom ili lijevom političkom krilu.

„Taj problem i njemu slične treba rješavati na ustavnoj i zakonodavnoj razini odnosno zabraniti ekstremističkim strankama ulazak u političku arenu. Između 65 i 70 posto građana u Hrvatskoj protivi se spuštanju dobne granice što vidim kao najveću prepreku uvođenju ove izmjene. Paradoks je da se mladi u Hrvatskoj sa 16 ili 17 godina mogu zaposliti i plaćati poreze ali ne i sudjelovati u odlukama kako će se ta sredstva distribuirati i glasati na izborima. Istraživanja provedena u Austriji, Njemačkoj, Škotskoj i Norveškoj pokazuju da nema razlike u političkim interesima i znanjima između osoba starih 16 i 17 godina i dvadesetogodišnjaka. U Austriji je kod ove skupine dugoročni odaziv čak i veći nego kod godinu ili dvije starijih birača što potvrđuje tezu da drugačije sociološke okolnosti dovode do većeg odaziva“, rekao je Šalaj.

Govoreći o izbornom učinku ove mjere, Berto Šalaj rekao je da se radi o vrlo malim brojkama, odnosno o nešto manje od 80 tisuća šesnaestogodišnjaka i sedamnaestogodišnjaka što bi u postocima predstavljalo između 2 i 2,5 posto biračkog tijela.

Mladi za demokratiju

Na istu temu govorio je i Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja koji je rekao kako se u prošlosti smatralo da ni žene i crnci nisu sposobni donositi racionalne odluke. Ukazao je i na svoje istraživačko iskustvo u kojem je došao do zaključka da 16-godišnjaci dobro razumiju političke procese i da su zainteresirani za probleme u svojoj zajednici.

„Isto tako ta istraživanja pokazuju i da samo 11 posto mladih smatra da su njihovi interesi dovoljno politički zastupljeni. Istraživanja Instituta pokazuju da većina mladih podržava demokraciju kao oblik vladavine ali su nezadovoljni njezinim deficitima. Većinom imaju umjerene političke stavove pa ih se 49 posto pozicionira na centar, 13 posto na lijevi a 11 posto na desni pol“, rekao je Baketa.

Još 2018. godine Robert Podolnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, inače i bivši saborski zastupnik Mosta, napisao je prijedlog za izmjenu Ustava RH kojim bi se omogućilo ovo pravo. Prema njegovim riječima postoji veći broj država koje su smanjile dobnu granicu za evropske nego za nacionalne izbore pa su to uz Austriju, Maltu i Grčku napravili još Njemačka i Belgija, a učinile su to na inicijativu samog Evropskog parlamenta.

„Hrvatska ima jednu od najmanjih izlaznosti u Evropi koja se kreće od oko 45 posto. Na zadnjim izborima sudjelovalo je čak 200 tisuća birača manje nego 2016. godine. Te činjenice smatram situacijom koja zahtijeva osmišljavanje alternativnih oblika glasanja, poput dopisnog kakvo se provodi u Švicarskoj, gdje fizička birališta gotovo da više ni ne postoje“, rekao je Podolnjak.

Treba napomenuti i kako su na okrugli stol Gonga pozvani i predstavnici više stranaka ali i da se iz stranaka s desnog političkog krila nitko nije pojavio dok su stranke ljevice podržale ideju o snižavanju dobne granice za izlaženje na izbore. Hrvatski politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako je varijanta o snižavanju dobne granice za izbore dobra i da donosi više prednosti.

Kontrola nastavnika i profesora

„Kod donošenja te odluke treba se voditi činjenicom da su mladi danas objektivno puno više informirani nego što su to bili mladi ranije. Ne smije se zaboraviti niti činjenica da su mladi već u toj dobi maksimalno okruženi politikom i da postaju objektima društvenoga života i društvenih mreža. Samim tim javlja se i potreba da im se radi svega toga omogući i minimalni subjektni status, a to je da se omogući pravo glasanja“, rekao je Puhovski.

Kao nedostatak je naveo da unatoč većoj naobrazbi i informiranosti to ne znači i više obrazovanja te da su mladi danas zbunjeniji od starijih generacija. Kao opasnost vidi i mogućnost manipulacije s mladima ali i to nije prevelik problem jer se isto događa i sa starijima.

„Ukoliko se snizi dobna granica smatram kako bi, poput načina na koji se formalno kontrolira utjecaj crkve na vjernike, trebalo uvesti i način kontrole nastavnika i profesora koji bi mogli postati politički agitatori. Inače, iako se radi o mladim osobama ne mislim da bi oni bili liberalniji radi toga. Mislim kako snižavanje dobne granice najvećim dijelom neće ništa promijeniti. Za neke iduće izbore je rano ali mislim da bi za nekoliko godina i Hrvatska mogla sniziti dobnu granicu za izbore na 16 godina!, rekao je Puhovski.

Što kažu mladi?

Razgovarali smo i s nekoliko mladih na ovu temu koji, barem naši sugovornici, i ne pokazuju neki preveliki interes za izlaznost na izbore.

„Glasanje me, barem sada, uopće ne interesira. Ne znam hoće li se što u budućnosti promijeniti ali sada imam drugih i obveza ali i zanimacija. Koliko znam niti moji roditelji ne glasaju jer kažu da svejedno ništa ne mogu promijeniti. Međutim, vjerujem da među mladima ima i dosta onih koji bi svakako izlazili na izbore“, kaže M. M. iz Vukovara.

Njena prijateljica iz školske klupe V. K. kaže kako ne zna za razgovore o mogućnosti snižavanja dobne granice za izbore ali da bi ona svakako i sa nenavršenih 18 godina izašla na izbore.

„Sigurno bih izašla na izbore jer to smatram svojom građanskom obvezom. Smatram da bi u Hrvatskoj trebali uvesti da je izlaženje na izbore obavezno, a voljela bih i da se mladi uključe u većem broju. Mi nemamo još 18 godina ali nas sve što se radi, tko se bira i slično zapravo najviše dotiče“, istaknula je V. K.