Hoće li globalne cijene nafte nastaviti rasti zbog rata između Izraela i Hamasa?

Globalne cijene nafte skočile su otkako su izbile borbe između Izraela i Hamasa usred nagađanja o tome kako bi sukob mogao utjecati na proizvodnju energije na Bliskom istoku.

U ponedjeljak je međunarodna referentna cijena sirove nafte Brent porasla 4,2 posto na 88,15 dolara po barelu, dok je američka referentna vrijednost West Texas Intermediate porasla 4,3 posto na 86,38 dolara po barelu.

Cijene su u utorak lagano pale, pri čemu su Brent Crude i West Texas Intermediate pali za 36 odnosno 35 centi.

Iako ni Izrael ni opkoljeni Pojas Gaze nisu značajni proizvođači nafte, tržišta su uzdrmana strahovima da bi sukob mogao dovesti do šire regionalne nestabilnosti.

Bliski istok dom je nekih od najvećih svjetskih proizvođača nafte, uključujući Iran i Saudijsku Arabiju, kao i ključnih tranzitnih ruta kao što je Hormuški tjesnac, koji je poznat kao najvažnija svjetska “naftna tačka”.

Hoće li cijene nafte nastaviti rasti u doglednoj budućnosti?

Iako će mnogo toga zavisiti od toga kako će se sukob odvijati, analitičari kažu da će trenutni efekat na cijene energije vjerovatno biti ograničen.

Za razliku od skoka cijena nafte koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, borbe između izraelskih vojnika i boraca Hamasa, zbog kojih je dosad život izgubilo 1.500 ljudi u Izraelu i Gazi, ne uključuje direktno nacije koje proizvode naftu.

Morgan Stanley, kompanija koja se bavi investicijskim bankarstvom, saopštila je da je kratkoročni rizik za opskrbu naftom nizak, ali da bi se to moglo promijeniti ako se sukob proširi na druge zemlje.

“U vrlo kratkom roku, uprkos špekulativnoj reakciji koju vidimo na tržištu nafte, vidim da je rizik povećanja cijena sirove nafte zapravo ograničen ovim događajem”, rekao je Mike Rothman, predsjednik i osnivač Cornerstone Analytics, za Al Jazeeru.

Rothman je rekao da ne očekuje da će sukob utjecati na globalnu potražnju i proizvodnju OPEC-a na duži rok, iako bi drugi faktori, poput smanjenja zaliha nafte u drugim dijelovima svijeta, mogli utjecati na cijene.

Koji faktori bi mogli dovesti do daljeg rasta cijena nafte?

Dva ključna faktora na koje treba obratiti pažnju su da li sukob privlači Iran ili Hezbollah, oružanu grupu sa sjedištem u Libanu koja je saveznik i Hamasa i Irana.

Hezbollah je u ponedjeljak rekao da je ispalio salvu raketa nakon što su najmanje tri njena pripadnika ubijena tokom izraelskog bombardiranja usred rastućih graničnih tenzija.

Iran je negirao umiješanost u Hamasov iznenadni napad na Izrael u subotu, nakon izvještaja u Wall Street Journalu koji tvrdi da su iranski sigurnosni zvaničnici pomogli u planiranju napada.

Američka i izraelska vojska kažu da nisu vidjeli dokaze koji bi podržali iransku umiješanost, iako je Teheran čestitao Hamasu nakon napada.

Kako bi angažman Irana mogao utjecati na cijene nafte?

Bivši američki predsjednik Donald Trump ponovo je uveo sankcije iranskoj naftnoj industriji 2018. godine, ali su iranski izvoz i proizvodnja nafte porasli 2022. i 2023. godine kada su Washington i Teheran nastavili pregovore o kontroverznom nuklearnom programu Islamske republike.

Svaki dokaz o iranskoj umiješanosti u napad Hamasa vjerovatno bi doveo do nazadovanja tih pregovora i potencijalno doveo do daljih američkih sankcija iranskoj energetici.

“Nedavni skok cijene nafte odražava zabrinutost tržišta nafte da se sukob može proširiti, i koji bi mogao uključiti bliskoistočne regionalne igrače koji se uključuju preko svojih posredničkih agenata”, kaže Alan Gelder, analitičar Wood Mackenzieja, za Al Jazeeru.

“Najneposredniji utjecaj na tržište mogao bi postati strožija kontrola iranskog izvoza – koji je porastao za više od 400 hiljada barela dnevno tokom ove godine – od strane SAD-a ako se sukob proširi. Pomno pratimo regionalne i međunarodne diplomatske napore kako bismo izbjegli dalju eskalaciju.”

U intervjuu za CNBC u ponedjeljak, predsjednik Rapidan Energy grupe Bob McNally rekao je da bi cijene nafte mogle porasti za 5 do 10 dolara po barelu ako Iran bude uvučen u sukob.

Rothman je, međutim, rekao da ima “ozbiljne sumnje” da će Izrael direktno vojno angažirati Iran.

“Iako je Teheran pokazao svoju podršku Hamasovom napadu, ta verbalna podrška je dosta manja od dokaza potrebnih Izraelu da kinetički odgovori Iranu”, rekao je.

Šta se desilo sa cijenama nafte tokom prethodnih sukoba u koje su bili uključeni Izrael i Palestinci?

Trenutni rast cijena nafte prizvao je uspomene na naftnu krizu iz 1973. koja je uslijedila nakon Oktobarskog rata, kada su Egipat i Sirija pokrenuli iznenadni napad na Izrael kako bi povratili teritoriju.

Poput subotnjeg napada Hamasa, rat prije 50 godina počeo je na jevrejski praznik i zatekao je izraelske snage nespremne.

Kao odgovor na američku podršku Izraelu tokom sukoba 1973. godine, arapske zemlje koje proizvode naftu smanjile su proizvodnju nafte i stavile embargo na SAD i neke od njihovih saveznika, zbog čega su se cijene nafte učetvorostručile u narednim mjesecima.

Situacija danas je, međutim, mnogo drugačija nego tada.

Rothman kaže da postoji “gotovo nulta vjerovatnoća” da se ovaj put dogodi tako dramatičan skok cijena.

“Posljedice embarga iz ‘73 natjerale su mnoge u OPEC-u da zaključe da je ta akcija bila ogromna greška zbog decenija animoziteta koju su izazvale velike nacije koje otkupljuju naftu”, rekao je.