Hrvati zabrinuti naglim rastom cijena nakon prelaska na euro

U Hrvatskoj je nastao haos nakon uvođenja eura, problemi na sve strane, bilježi se nova eksplozija cijena.

Iako su iz Vlade RH i Hrvatske narodne banke mjesecima govorili kako je sve spremno za uvođenje eura i da neće biti poskupljenja prvih dana januara pokazalo se kako ipak mnogo toga nije pripremljeno kako treba (Sanjin Strukić / Pixsell)

I prije nego li je i službeno nastupila znalo se kako od 1. siječnja 2023. godine više ništa neće biti isto u Hrvatskoj. Naime, s prvim danom 2023. godine Hrvatska je i službeno postala dio „Schengena“, a i euro je postao službena valuta umjesto kune koja odlazi u povijest. I dok ulazak u „Schengen“ svi građani, ili barem velika većina njih, pozdravlja ulazak u eurozonu je prvih dana 2023. godine donio pravi kaos u cijelu Hrvatsku. Iako su iz Vlade RH i Hrvatske narodne banke mjesecima govorili kako je sve spremno za uvođenje eura i da neće biti poskupljenja prvih dana siječnja pokazalo se kako ipak mnogo toga nije pripremljeno kako treba.

Problemi na sve strane

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je zadnjeg dana 2022. godine, dan prije službenog uvođenja eura, kako su tehnički problemi uvijek mogući ali i da su HNB i banke zadnjih dana provjeravali funkcioniranje informatičkih sustava i da do tada ništa nije upućivalo da bi moglo biti problema. Nekoliko tjedana ranije govorio je i kako ne očekuje rast cijena.

„Ako gledamo primjere zemalja koje su već uvele euro, a riječ je o devetnaest država, njihova iskustva pokazuju da je bilo porasta cijena pri uvođenju eura, ali je on bio relativno mali, u prosjeku od 0,2 do 0,4 posto rasta inflacije u godini u kojoj je euro uvođen”, rekao je Vujčić tijekom posjete Vukovaru.

A onda je, suprotno svim najavama i očekivanjima, 1. siječanj 2023. godine donio pravi kaos. Velika većina svega onoga što se najavljivalo pokazalo se suprotnim, a pojavili su se i brojni novi problemi na koje nitko nije niti računao. Sve to ukazuje kako sve ipak nije pripremljeno kako se govorilo i najavljivalo.

Mediji i društvene mreže preplavljeni su s informacijama o tome kako u nekim prodavaonicama ne primaju kune iako to moraju raditi do 15. siječnja. U isto vrijeme drugi kažu kako im u prodavaonicama, kada plate, kao ostatak ne vraćaju eure nego kune.

Zabilježeni su i slučajevi da građani prodavaonice pokušavaju da koriste kao mjenjačnice kao i da iste ostanu bez kuna. Pao je i sustav Financijske agencije tako da nisu mogli uzeti dodatne količine novca. Građani su šetali od prodavaonice do prodavaonice suočavajući se sa oprečnim tumačenjima i nepotpunim informacijama. U isto vrijeme barem polovica bankomata je radi prelaska na eura već danima izvan upotrebe tako da u preostalim bankomatima često nema gotovine. Dobra je vijest da je prethodno omogućeno da građani mogu koristiti bankomate i drugih banaka bez uobičajene provizije. Kvalitetno je odrađena i konverzija kuna u eure na tekućim i žiro računima građana.

Eksplozija cijena

Posebna priča su poskupljenja na što su mnogi upozoravali da će se dogoditi. Gotovo sve, ili velika većina toga, je poskupjela jer su trgovci cijene počeli zaokruživati ali na više iznose. U nizu slučajeva to se nije radilo na način da se zaokružuje na nekoliko lipa više nego i na nekoliko kuna. Građani su ukazivali na slučajeve cijena muškog šišanja koje je preko noći sa 40 kuna naraslo na 10 eura!!!

Rastu cijena su se priključili i brojni trgovci koji su ovaj prelazak iskoristili da dodatno povećaju i ovako visoke cijene. Namirnice su bez ikakvog razloga preko noći poskupjele za 10-ak posto što se može opisati samo s nevjerojatnom pohlepom i željom za zaradom. Dogodili su se i brojni slučajevi da su trajni nalozi u kunama pretvoreni u trajne naloge u eurima ali u istim iznosima. Ti su problemi brzo uočeni pa je novac vraćen na račune građana. Bilježe se i veliki redovi građana ispred banaka i pošti. Ne mogu se platiti računi jer, kako kažu trgovci, sustav još nije podešen.

Bilježe se i slučajevi da, primjera radi, kruh „primorac“ u jednom velikom prodajnom lancu košta 17,48 kuna, ili 2,32 eura, a u pekarama 13,94 ili 1,85 eura. A da nije bilo potrebe za tim govori i podatak da je Vlada RH prethodno zamrznula cijene električne energije i plina. Uz to poslije tjedana rasta cijena konačno su počele i padati cijene dizela i benzina. Sve to što se događalo na terenu građani pojašnjavaju riječima – kaos.

„Ovo je strašno. Znao sam da će biti problema ali ovo je jezivo. Ništa ne funkcionira kako se najavljivalo pa mi nije jasno zašto se išlo s uvođenjem eura ako nismo sve prethodno pripremili za to. Gdje god pogledaš neki problem pa se pitam što su radili prethodnih mjeseci i godina. Pri tome, da se razumijemo, ja sam svakako za uvođenje eura ali ne na ovakav način. Ovo će nas unazaditi dodatno. I do sada je Hrvatska bila preskupa, a s ovim cijenama postat ćemo rekorderi EU. Pitam se i tko će odgovarati za sve ovo što se događa“, kaže nam Stjepan Mihaljević.

Slični su komentari i ostalih građana s kojima smo razgovarali koji ne kriju od toga što donosi sutra i kako će preživjeti sav ovaj kaos. Strah je tim veći kada se zna da rast cijena svega i svačega ne prati i rast plaća i mirovina koje su ostale iste.

„U jednoj trgovini rade na jedan način, u drugoj na drugi način i tako redom. Kako je to moguće? Tko to kontrolira? Ne znam je li trebalo presjeći pa odrediti odmah datum kada se kuna gasi i uvodi euro ili pak uvesti da plaćanje u dvije valute traje do duže dok se sve to nekako ne riješi i posloži. Srediti će se to prije ili kasnije tim prije što smo mi već u zadnjih 30-ak godina više puta mijenjali valute. Međutim, ovo su ogromni propusti koji se nisu smjeli dogoditi ozbiljnim sustavima. Najgore je u svemu tome što će najveću cijenu platiti obični ljudi koji već žive teško i jedva sastavljaju kraj s krajem“, kaže Tomislav Šoštarić.

Vladajući snose odgovornost

Prethodnih mjeseci najglasniji protiv uvođenja eura bili su Hrvatski suverenisti koji su pokušali prikupiti i potreban broj potpisa kako bi građani na referendumu mogli reći žele li da se uvede euro ili ne žele. Predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček kaže kako je i on za uvođenje eura ali ne sada u vrijeme najveće inflacije, energetske krize i drugih problema s kojima se suočavaju Hrvatska i Europa. Smatra i kako se unatoč svemu morao provesti referendum kako bi građani rekli žele li euro ili ne. Par dana nakon uvođenja eura i kaosa koji je uslijedio Pavliček kaže kako je ponosan što su zastupnici Hrvatskih suverenista bili među 13 zastupnika koji su glasali protiv uvođenja eura kao službene valute.

„Sjetila se Mara da je pod njom bara – kaže jedna stara narodna poslovica u Slavoniji. Tako bih najbolje mogli opisati čuđenje vladajućih oko poskupljenja cijena zbog ulaska u eurozonu! Gospodo vladajući, upravo vi na čelu sa premijerom snosite najveću odgovornost za nagli rast cijena, jer niste poduzeli niti jedan mehanizam za zaštitu kupaca, a što je još gore, srljali ste u eurozonu kao guske u maglu u doba najveće financijske i inflatorne krize Europske unije! Najgore je što narod opet ispašta”, ističe Pavliček.

Kada je riječ o rastu cijena ovaj prvi udar, koji je uslijedio s 1. siječnjem, nije kraj jer se već najavljuju nova poskupljenja koja će dodatno opteretiti kućne proračune. Naime, iz telekomunikacijskih tvrtki su najavili kako radi usklađivanja s rastom inflacije i oni planiraju podizanje cijena tako da građani uskoro mogu očekivati za desetak posto veće račune za telefone i Internet.

Pojašnjena odgovornih

S novom eksplozijom cijena oglasio se i ministar gospodarstva u Vladi RH Davor Filipović koji je rekao kako dizanje cijena zbog prelaska na euro neće proći te da će Vlada učiniti sve da zaštiti standard hrvatskih građana. Ministar je podsjetio kako je u rujnu Vlada ograničila cijene devet osnovnih proizvoda kako bi se pomoglo građanima.

„I sada u ovoj situaciji kada smo uveli euro podižu cijene i na takav način pokušavaju prevariti hrvatske građane. To je ono što im neće proći. Pitao sam trgovce da mi objasne kako to da su cijene goriva pale, da je primjerice cijena dizela gotovo dvije kune niža nego bi bila da nema mjera Vlade, i da nitko nije pojeftinio proizvode. Ono što očekujem u idućem razdoblju je da počnu smanjivati cijene, a ne ih kontinuirano dizati jer za to nema razloga.  Cijene se moraju stabilizirati”, rekao je Filipović.

Govoreći o rastu cijena Glavni državni inspektor Andrija Mikulić rekao je kako ne može uvođenje eura i konverzija biti razlog za podizanje cijena.

“To je pitanje profiterstva, to je lov u mutnom. Ne može se drugi dan ulaska u eurozonu koristiti da se odmah povećavaju cijene”, istakao je Mikulić.

Na rast cijena nakon uvođenja eura reagirao je i predsjednik Vlade RH Andrije Plenković koji je rekao kako je to čisti bezobrazluk, profiterstvo i lopovluk te da to ne dolazi u obzir i da će Vlada radi toga donijeti konkretne mjere. Najavio je i da će na teren biti poslani svi inspektori koji će kontrolirati cijene te poručio da nismo u situaciji da nam pohlepa prevlada nad solidarnošću.

„Svi resori koji su nadležni za praćenje svih parametara dobit će zadatak da sve reguliraju odmah. Svi trebaju vratiti cijene na razinu od prije 1. siječnja, Državni inspektorat da pojača nadzor, Ministarstvo financija treba prikupiti sve gospodarske parametre, a Ministarstvo poljoprivrede sve cijene prehrambenih proizvoda. Ostali resori moraju prikupiti podatke u njihovoj domeni ovlasti”, rekao je Plenković.

Radi praćenja učinaka zadužuju se Državni inspektorat, Carinska uprava, HAKOM, HANFA, HNB, Ministarstvo financija, te prometa da pojačaju aktivnosti praćenja. Zadužuje se Ministarstvo gospodarstva da pojača svoje djelatnosti u informiranju i reguliranju kretanja cijena. Ministarstvo poljoprivrede zadužuje se da u roku od 15 dana prikupi podatke o kretanju cijena. Sva tijela se zadužuju da predlože izmjene zakonskih i podzakonskih akata s ciljem jačanja zaštite potrošača.

Izvor: Al Jazeera