Šta očekuje Ukrajinu u 2023. godini?

Na kraju 2022. godine, u Ukrajini je preovladavao osjećaj ponosa.

Nakon više od deset mjeseci rata, ukrajinske snage oslobodile su gotovo polovinu teritorije koju je Rusija ranije te godine okupirala.

„U prošlosti je ovaj osjećaj ponosa bio jedva poznat većini stanovništva Ukrajine. Sada je postalo masovno“, rekla je za Al Jazeeru Svetlana Čunihina, potpredsjednica Udruženja političkih psihologa, grupe iz Kijeva.

Ukrajina je prošla kroz dvije antiruske narodne pobune, 2004. i 2014. godine, ali svaki put su se novoizabrane i naširoko podržane prozapadne vlade zaglibile u korupcijske skandale i bitke u hodnicima moći.

No, ovih dana, Ukrajinci velikom većinom podržavaju predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je izabran 2019. godine sa rekordnih 71 posto glasova.

Iščekivanje vojne pobjede

U međuvremenu, utjecaj oligarha milijardera, koji su nekada kontrolirali čitave regije i grane ekonomije, a na koje se naširoko gledalo kao na političke marionete, dramatično je oslabio.

“Jedinstvo vlade i javnosti u borbi za nezavisnost i slobodu Ukrajine nova je psihološka stvarnost”, rekla je Čunihina, pozivajući se na nedavne ankete.

Otpor Davida nad Golijatom, ruskim snagama koje je Moskva jednom nazvala “drugom najboljom vojskom svijeta”, američke, ispunila je gotovo svakog Ukrajinca iščekivanjem vojne pobjede.

Oko 97 posto Ukrajinaca tvrdi da je pobjeda nad Moskvom gotovo sigurna, prema istraživanju nezavisnog Rating Groupa iz novembra.

Novootkrivena ukrajinska samouvjerenost rasla je svaki put kada bi Rusija doživjela neki ponižavajući poraz.

„Ne samo da se odupireno našem neprijatelju, već i poodučavamo naše saveznike“ na Zapadu, rekao je Al Jazeeri general Ihor Romamenko, bivši zamjenik komandanta Generalštaba ukrajinskih snaga nakon napada dronovima na stratešku važnu pistu duboko na ruskoj teritoriji 5. decembra.

Skoro mjesec kasnije, prvog dana 2023. godine, ukrajinska vojska ubila je najmanje desetke ruskih vojnika u napadu na regiju Donjeck, jednom od najkrvavijih od početka rata.

Cijela nacija dotakla je dno 2022. godine. Dakle, jedini put dalje je bio onaj prema gore, jer devet od 10 Ukrajinaca gleda na 2023. s optimizmom, a samo šest posto je “pesimističnih”, navodi se u anketi Rating Groupa.

Nekada polarizovani, sada jedinstveni

Nekada duboko polarizirana između ruskog govornog istoka i juga te centralnih i zapadnih provincija gdje se govori ukrajinski jezik, bivša sovjetska nacija svjedočila je emocionalnom i političkom jedinstvu bez presedana.

U jugoistočnom gradu Mariupolju, preživjeli su pomagali jedni drugima pronaći vodu i hranu usred neprestanog granatiranja.

Na Zapadu, oni koji su nekada ismijavali sunarodnjake koji govore ruski jezik, pružilli su dobrodošlicu milionima „istočnjaka“.

U Kijevu, ljudi su razmjenjivali ideje o tome kako sačuvati hranu i urgijati prostorije priručnim predmetima usred depresivnih i satima dugih nestanaka struje.

„Više je solidarnosti, spontanog povjerenja i saradnje“, tvrdi Čunihina.

Ali, kada je riječ o individualnim osjećajima, ponos i jedinstvo ustupaju mjesto osjećaju krivice jer mnogi Ukrajinci misle da nisu učinili dovoljno da se odupru agresiji, rekla je.

Samopouzdanje je neujednačeno i nestabilno, posebno među onima koji su protjerani zbog rata u dijelovima Ukrajine, dodala je.

Manje je tolerancije i mnogo više stresa, a kod velikog broja Ukrajinaca javlja se posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), kao i ostale prihološke posljedice, nastavlja.

A kada je riječ o ekonomiji, očekivanja su daleko od optimističnih.

Ukrajina je u 2022. godini ostala bez 30,4 posto BDP-a. Doprinosa od okupiranih regija na istoku i jugu ekonomiji više nema, a milioni su raseljeni, bez posla i u siromaštvu.

Rusija je izvršila desetke masovnih napada na ukrajinsku infrastrukturu, ciljajući elektroenergetske objekte i toplane, a pogađala je i zgrade, bolnice i škole.

Tri ekonomska scenarija

U 2023, Ukrajina se suočava sa tri ekonomska scenarija, a nijedan ne djeluje optimistično, tvrdi ekonomist iz Kijeva Aleksej Kušč.

Prvi scenario je da će prolongirani rat izazvati slobodan ekonomski pad u iznosu od pet do 15 posto BDP-a i galopirajuću inflaciju od 20 posto, kaže.

Vrijednost hrivnije, ukrajinske valute, ipak će, kaže, ostati stabilna, zbog značajne pomoći sa Zapada.

Drugi scenarij odvijao bi se ako rat završi i ekonomija se oporavi s rastom BDP-a od oko pet posto, nižom inflacijom i jačom hrivnijom, rekao je.

A scenarij tri je „hibrid“ prva dva. Rat završava u ljeto, ekonomija će se polako oporaviti uz nulti ekonomski rast, a inflacija i devalvacija hrivnije bit će 20 posto, rekao je.

„Kombinacija negativnih faktra je vjerovatnija – Ukrajinu čeka demografska kriza, značajno uništenje ekonomije i porast siromaštva na više od 50 posto stanovništva”, rekao je Kušč za Al Jazeeru.