Brisel u strahu od radikalnih Švedskih demokrata

Parlamentarni izbori održani u septembru prošle godine u Švedskoj promijenili su politički život u toj zemlji, koji bi se sada mogao odraziti i na EU.

Zemlje s rotirajućim šestomjesečnim predsjedavanjem Vijećem EU-a imaju centralnu ulogu u kreiranju i provođenju političkih programa (Reuters)

Švedska je s prvim danom nove 2023. godine preuzela od Češke republike predsjedavanje Vijećem EU. Ova skandinavska zemlja svoj program je nazvala “Zelenije, sigurnije i slobodnije”, a u programu su navedena četiri prioriteta: sigurnost i jedinstvo, konkurentnost, zelena i energetska tranzicija, te demokratske vrijednosti i vladavina prava.

Za razliku od ranijih godina, kada su skandinavske i druge zapadno evropske države donosile optimizam u EU, sada se nad Briselom nadvio oblak sumnje i straha. Parlamentarni izbori održani u septembru prošle godine u Švedskoj promijenili su politički život u toj zemlji, koji bi se sada mogao odraziti i na EU.

Na spomenutim izborima Umjerena stranka desnog centra premijera Ulfa Kristerssona formirala je koalicijsku vladu s demokršćanima i liberalima, ali ključevi vlasti nalaze se u rukama radikalne desničarske stranke SD (Švedski demokrati). Ova stranka pristala je ostati formalno van vlasti, ali kroz parlament podržava vladu. Ukoliko vlada ne ispuni neki od njihovih zahtjeva, ova stranka u svakom trenutku može srušiti vladu. Švedski mediji pišu kako su koalicijski partneri čak postigli dogovor sa Švedskim demokratima da će ih morati konsultovati i informisati o svakom potezu kada je u pitanju vanjska politika.

Brojni problemi čekaju rješavanje

U briselskim ladicama nalaze se brojni neriješeni problemi. Kriza koja je počela pandemijom korona virusa, svoj vrhunac dosegla je početkom prošle godine kada je Rusija započela agresiju na Ukrajinu. Sve to dovelo je do ponajveće inflacije s kojom su se brojne članice EU-a suočile u posljednjih nekoliko desetljeća.

Briselska administracija je s nestrpljenjem očekivala početak 2023. godine i švedsko predsjedavanje EU-om, kako bi se nagomilani problemi počeli rješavati na pravi način, ali ubrzo je uslijedio hladan tuš. Umjesto olakšanja stigao je strah i veliko pitanje na koji način će Švedska, pod pritiskom nikad jače ekstremne desnice, biti u mogućnosti doprinijeti rješavanju tih problema.

Švedska je dugo godina bila zemlja na koju je službeni Brisel u svakom trenutku mogao računati kao siguran glas u kreiranju svojih politika. Švedski europarlamentarci uvijek su bez problema mogli osigurati podršku domaćeg parlamenta za provođenje briselskih ideja, ali septembarski izbori 2022. godine sve su promijenili.

Švedski demokrati drže ključ vlade

Zavisnost vlade premijera Ulfa Kristerssona o podršci ekstremno desničarskih i euroskepričnih Švedskih demokrata (SD) zabrinjava službeni Brisel. Njihov sjajan rezultat na parlamentarnim izborima u Švedskoj doveo je u pitanje rješavanje brojnih nagomilanih problema u Briselu. Briselske diplomate koje su se radovale švedskom predsjedavanju nakon septembarskih izbora uhvatili su se za glave. Sve ono što je do prije četiri mjeseca bilo sigurno, danas je postalo upitno.

Da sve neće ići kako je Brisel očekivao, potvrdio je i lider SD-a Jimmie Akesson u parlamentu Švedske prije mjesec dana.

“Nije nikakva novost da su Švedski demokrati najkritičnija stranka u parlamentu prema EU. Vjerujemo u saradnju, ali moramo se odmaknuti od ideje da bi se Brisel trebao sve više miješati u politiku država članica. Svaka nacija i svaki narod u Evropi ima pravo biti gospodar u vlastitom domu”, poručio je Akeson i stavio do znanja službenom Briselu šta može očekivati u narednih šest mjeseci.

Zbog toga se uvijek smatralo jako bitnim ko je u određenom trenutku na čelu EU-a. Politički analitičari iz Švedske godinama su upozoravali na uspon ove stranke s neonacističkim korijenima.

Mnogi nisu s previše pažnje gledali na ta upozorenja ili su na SD gledali kao na još jednu prolaznu populističku stranku. Danas, kada je ta stranka, koja ima prijateljski stav prema politikama mađarskog premjera Viktora Orbana, došla u situaciju da utječe na kreiranje EU politika, isti ti se hvataju za glavu i tek shvataju o kakvoj opasnosti se radi.

Bivši švedski premijer zabrinut

Bivši švedski premijer iz redova Socijaldemokratske stranke Stefan Löfven održao je u septembru prošle godine, samo nekoliko dana nakon izbora, predavanje na Harvardskom institutu za politiku. On je u svom govoru izrazio strah za svoju zemlju, nazivajući Švedske demokrate “ekstremističkom desničarskom strankom, rasističkom strankom”.

“Bojim se. Velika je greška konzervativaca, liberala i demokršćana što pokušavaju sarađivati s tim ekstremistima. Kao što je John F. Kennedy jednom rekao, ako pokušate jahati na tigrovim leđima, završit ćete u njegovom trbuhu. Mislim da je to historija dokazala. Imamo preživjele žrtve Holokausta koji kažu da sada možemo čuti istu retoriku, iste argumente koje smo čuli 1930-ih. To je vrlo ozbiljna situacija“, upozorio je bivši švedski premijer.

Pojedini švedski dužnosnici u Briselu uvjeravali su svoje kolege da se ne boje, i da će Švedska predsjedavati EU-om iz Brisela, a ne iz Štokholma. Međutim, uprkos tim uvjeravanjima strah u Briselu je osjetljiv. Lider socijalista i demokrata u EU parlamentu Iratxe Garcia Perez javno je priznao strah.

“Izražavam zabrinutost zbog negativnog utjecaja koji će ekstremno desničarski Švedski demokrati imati ne samo na švedsku vladu, već i na švedsko predsjedavanje EU”, izjavio je on nakon nedavnog posjeta Štokholmu.

Jedna od ključnih stvari koja se očekivala od švedskog predsjedavanja EU je politika migracija. Od početka migrantske krize u Evropi 2015. godine Švedska je imala jednu od najvećih stopa prijema migranata po glavi stanovnika u EU. Brisel je Švedsku gledao kao primjer rješavanja tog problema. Pri tome, evropska komesarka za unutrašnje poslove zadužena za pitanja migracija je Šveđanka Ylva Johansson.

Migrantska kriza ostaje neriješena?

Plan Brisela bio je početi rješavati migrantsku krizu za vrijeme švedskog predsjedavanja i privesti posao kraju tokom španskog i belgijskog predsjedavanja. Sada postoji opravdan strah da je takav plan osuđen na propast. Stav koji su SD imali tokom predizborne kampanje bio je da Švedska mora smanjiti broj azila na što je moguće manji broj, najbolje na nulu. Istu politiku, potvrđeno je iz te stranke, vodit će i na nivou EU-a.

Brisel već duže vremena nije zadovoljan vladavinom prava u nekim članicama, u prvom redu Mađarskoj i Poljskoj. Evropska komisija je u novembru prošle godine usvojila zaključak u kojem se navodi kako Mađarska nije ispunila obećanja o usvajanju 17 reformskih pitanja iz oblasti vladavine prava čime je Mađarskoj onemogućen pristup EU fondovima u vrijednosti 7,5 milijardi eura.

Kada je EU parlament u septembru usvojio zaključak da Mađarska više nije demokratska zemlja, zastupnik Švedskih demokrata u parlamentu Charlie Weimers glasao je protiv takvog zaključka. Zastupnica Švedske liberalne stranke u parlamentu EU-a Karin Karlsbro takav potez je ocijenila dokazom da Švedski demokrati nisu partija koja se zalaže za vladavinu prava.

“Švedska vlada sada ima ovaj sporazum s krajnjom desnicom i mora ga poštovati. Jer u suprotnom, Švedski demokrati će zapravo učiniti da vlada padne. Oni su taoci Švedskih demokrata”, izjavio je nedavno za EURACTIV profesor s Univerziteta Karlstad Tobias Hübinette.

Vrijeme koje je pred nama pokazat će koliko je strah od utjecaja Švedskih demokrata na buduću EU politiku opravdan.

Izvor: Al Jazeera