Šta je Hrvatskoj potrebnije: novi izborni zakon ili teritorijalna reorganizacija?

Hrvatska slovi za pretjerano podijeljenu državu po broju općina, gradova i županija te se sve češće čuju glasovi o potrebi promjena.

Hrvatska ima 428 općina, 127 gradova te 20 županija (Pixsell)

Uz neovisnost, Republika Hrvatska dobila je i županije, a odmah se krenulo i sa promjenom teritorijalnim ustroja općina. Rezultiralo je to velikim brojem jedinica lokalne samouprave od kojih su neke neodržive te opstaju samo uz potpore države. Tako su u Hrvatskoj ustrojene ukupno 555 jedinice lokalne samouprave – 428 općina i 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, što znači da je u Hrvatskoj ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prevedeno, Hrvatska ima 576 načelnika, gradonačelnika ili župana, najmanje toliki broj tajnica, nebrojeno pročelnika i drugih zaposlenih te tko zna koliko službenih automobila.

Pri tome posebna priča su izborne jedinice za koje se također govori da su dalje neodržive. Hrvatska ima 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. U XI. izbornoj jedinici se biraju tri zastupnika dijaspore, a XII. izborna jedinica bira zastupnike nacionalnih manjina. Odstupanja u broju birača između izbornih jedinica po zakonu ne smiju biti veća/manja od pet posto u odnosu na prosjek.

Nedavno su iz Ustavnog suda najavili da ukoliko ne bude promjene u granicama izbornih jedinica tako da glas svakog birača približno jednako vrijedi, izvjesno je da će idući parlamentarni izbori biti proglašeni neustavnima.

„Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao“, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Zbog svega toga često se mogu čuti zahtjevi za promjenom izbornih jedinica pri čemu se ističe kako su sadašnje izborne jedinice skrojene po mjeri HDZ-a. Iz oporbe navode kako se to vidi i kako su krojene sadašnje izborne jedinice gdje često nema nikakve logike. Upravo stoga u oporbi strahuju da će na isti način biti skrojene i nove izborne jedinice kada jednom dođe na red njihovo prekrajanje. U isto vrijeme sve glasnije se mogu čuti i zahtjevi za smanjivanjem broja općina, ali i ukidanjem županija, odnosno potrebom da se Hrvatska regionalno podijeli u svega nekoliko regija, a ne kao do sada u 20 županija. Smatra se kako bi to dovelo do efikasnijeg rada lokalnih i područnih samouprava što bi u konačnici dovelo i do boljih rezultata države.

Rezultati su ključni

„Uopće nije sporan broj općina ili gradova nego se treba gledati, prije svega, na rezultate rada. Ako neka općina, poput Općine Lovas, bilježi dobre rezultate rada, realizira razne projekte, podiže kvalitetu života i slično, što je sporno u veličini te općine. Treba razmisliti što napraviti s općinama koje nemaju kvalitetne rezultate rada i koje trebaju pomoć. Primjera radi, pitanje je i što bi naselja iz Općine Lovas dobila proteklih godina da su bila dio općine Vukovar ili slično. Mi sada imamo sve ceste asfaltirane, vrtić, školu, knjižnicu, teniske i sportske terene… Mislim kako dosta toga ne bi imali da smo dio neke velike općine jer bi novac odlazio na druge strane“, kaže načelnica Općine Lovas, Tanja Cirba.

U isto vrijeme u Općini Bogdanovci, koja se sastoji od tri naselja (Bogdanovci, Petrovci i Svinjarevci), vode se razgovori o pripajaju Gradu Vukovaru. Dio građana je čvrsto za taj prijedlog, dok drugi ne žele da njihov novčanik bude kod drugoga i protive se bilo kakvom pripajanju.

A kako su neke općine krojene čudno možda je upravo najbolji način Općina Bogdanovci. Naime, ta tri naselja ne samo da ne graniče jedno s drugim nego da bi se došlo cestom od naselja do naselja mora se ići preko Vukovara ili nekog drugog naselja. To nije jedini takav primjer i to tako funkcionira godinama unazad.

Sistem je loš

„Hrvatska definitivno ima previše općina i gradova što se pokazalo najboljem tijekom blokada u vrijeme Covida kada mještani nekih općina nisu mogli do apoteka ili benzinskih pumpi jer ih u njihovim općinama nema. Mislim da Hrvatska svakako treba ići u rezanje broja općina i da svaka od njih mora imati neke propisane sadržaje poput benzinske pumpe, apoteke, ambulante, škole i slično, odnosno ustanova nužnih za normalan život“, smatra politički analitičar Žarko Puhovski.

Ukazao je i na činjenicu da Hrvatska ima više od 100 gradova napominjući kako je to nenormalno i da i tu trebaju neke promjene. Kada je riječ o broju županija smatra da Hrvatska treba biti podijeljena u tri ili četiri regije kao i da Grad Zagreb bude poseban entitet. Prema njegovim riječima brojne općine, gradovi ali i županije su neodržive i krojeni su za potrebe lokalnih moćnika i da centralna vlast ostane neupitna.

Govoreći o broju izbornih jedinica, Puhovski misli kako je sadašnji sustav loš te da je krajnje vrijeme da i tu dođe nekih korjenitih promjena.

„Za Hrvatsku je najbolji kombinirani sustav u kojem bi bilo nekih 120 mjesta u Hrvatskom saboru pri čemu bi pola bilo birano s jedinstvene liste iz cijele Hrvatske, odnosno cijela država bi bila jedna izborna jedinica. Drugu polovicu bi činilo 60 zastupnika biranih u iz manjih izbornih jedinica. Na taj način bi i političke stranke dobile svoje, a i građani bi imali svoje zastupnike koje su sami birali i koji bi se borili za njihova prava bez obzira na stranačku pripadnost. Ti zastupnici bi bili birani po mjestu prebivališta“, pojašnjava Puhovski.

Njemački model izbornog zakona

Na istu temu razgovarali smo i s političkim analitičarem Davorom Gjenerom koji ima malo drugačije razmišljanje prije svega o preustroju općina i gradova. On je mišljenja kako se tu prije svega moraju gledati rezultati rada pri čemu ističe iskustvo s otoka Krka za kojega kaže kako bolje funkcionira sada kada je podijeljen na šest općina i jedan grad u odnosu na vrijeme od prije Domovinskog rata kada su bili ujedno.

„Nemoguće je govoriti jednoobrazno o tome jer postoje različita iskustva. Uz to neki dijelovi Hrvatske, poput Istre, Kvarnera i obalne Dalmacije, imaju tradiciju malih gradova. Isto tako neke lokalne samouprave u Istri, Primorju, Međimurju i Varaždinskoj županiji funkcioniraju savršeno. One ne troše puno novca, nemaju puno zaposlenih i nemaju prevelik aparat u javnoj upravi niti u svojim komunalnim poduzećima. To su stvari koje se ne bi smjele dirati jer svako diranje u njih bi poremetilo njihov rad i djelovanje“, kaže Gjenero. I on ukazuje na primjer spomenute Općine Lovas, nedaleko od Vukovara, rekavši kako odlično funkcionira što pokazuju i rezultati rada te općine.

I Gjenero smatra kako bi najveće promjene trebale biti u novom Izbornom zakonu i krojenju izbornih jedinica u kojima bi se birali saborski zastupnici. Prema njegovim riječima izborne jedinice koje sada imamo su rezultat potpuno nakaradnog izbornog zakona koji je bio loš i 1999. godine kada je osmišljen, a da je danas on još lošiji i neprovediviji.

„Njegovi učinci ni u čemu nisu dobri. Podjela Hrvatske na čak 10 izbornih jedinica je pretjerana i nepotrebna podjela. Hrvatska treba uspostaviti njemački izborni model ili se pak vratiti na izborni zakon iz 1992. godine. Pola parlamenta bi se biralo sa stranačkih lista, a pola iz malih izbornih jedinica. On bi omogućio da se smanji broj saborskih zastupnika, a i politička arena bi bila drugačije strukturirana. Takav zakon bi omogućio veću kontrolu od strane birača što je jako važno. Isto tako bi se kroz male izborne jedinice osigurala i zastupljenost pripadnika manjina“, pojašnjava Gjenero.

Ukazao je i na njemački izborni zakon, rekavši kako je on najbolji u Europi i to samo iz razloga što su ga pisali američki profesori u godinama poslije Drugoga svjetskog rata, a ne njemački političari.

„Problem je što jedan takav zakon trebaju izglasati oni na koje se on odnosi i što bi on donekle smanjio utjecaj političkih stranaka jer bi pola parlamenta bilo birana iz manjih izbornih jedinica, a što bi omogućilo da u Sabor uđu ljudi s imenom i prezimenom koji će se zalagati za interese kraja iz kojega je biran, a ne da robuju stranačkoj stezi. Novi izborni zakon bi trebao imati i odredbu da na mjesto ministra ili neku izvršnu dužnost može doći samo osoba koja je izabrana na izborima i koja je tako dobila legitimitet“, zaključio je Gjenero.

Izvor: Al Jazeera