Tragedija jedne države: Rusija bez ispaljenog metka okupirala Srbiju

Kremlj je imao plan za Balkan u slučaju pobjede u Ukrajini ‘za tri dana’, ali odbrana Ukrajine ih je poremetila, kaže suosnivačica Balkansko-ukrajinske mreže za saradnju Uljana Bah.

Nažalost, Bosna i Hercegovina, Crna Gora kao i Srbija su pogodno tle za ruske vojne potrebe, tvrdi Bah (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Bez ikakve sumnje, Kremlj je imao plan za Balkan u slučaju pobjede u Ukrajini ‘za tri dana’ i ovaj scenarij zasigurno nije bio nešto što bi poželjele proeuropske demokratske snage. Planirano je bilo prekrojavanje Balkana, a proruski politički aktivisti su trebali imati primarnu ulogu u tome. Uspješna obrana Ukrajine zaustavila je implementaciju ruskog ekspanzionističkog plana i natjerala Putina da ga prilagodi neočekivanim okolnostima”, rekla je u razgovoru za Al Jazeeru Uljana Bah, suosnivačica Balkansko-ukrajinske mreže za saradnju.

Bah je za naš medij govorila o odnosu zemalja Zapadnog Balkana prema ratu u Ukrajini, ali i o vezi ruske invazije na svoju zemlju i političke situacije u našoj regiji, čija je stabilnost nakon februara prošle godine i masovnog upada ruske vojske u Ukrajinu, dodatno ugrožena.

No, uz opasku da je neočekivano snažna ukrajinska odbrana poremetila planove Moskve za Zapadni Balkan, upozorila je na to da “nakon nekoliko mjeseci relativne stagnacije, implementatori ruskih ambicija opet dižu glave na političkoj sceni Zapadnog Balkana”. 

  • Kao neko ko je dobro upoznat sa prilikama na Balkanu, možete li ocijeniti koliko je ruska invazija na Balkan promijenila političku sliku u ovoj regiji i na koji način? Pod tim najviše mislim na Srbiju, BiH i Crnu Goru, zemlje u kojima je, manje ili više, izražen ruski uticaj.

– Nije tajna da Rusija odavno i u kontinuitetu različitim sredstvima utječe na politiku na Zapadnom Balkanu. Prije svega, to su financijska i politička potpora podobnim političkim strankama i pojedincima, propagandne i dezinformacijske kampanje kroz medije pod njihovom kontroloma te korištenje energetskih resursa kao poluge utjecaja. Krajnji cilj tih napora je osnaživanje ruskog i slabljenje zapadnog utjecaja u regiji, a u zadnje vrijeme i na podsticanja konflikata.

Najočitiji primjer djelovanja Rusije u regionu je Srbija, ruski dugogodišnji i tradicionalni saveznik. Rusija financijskom i političkom podupire vladajuću Srpsku naprednu stranku, a istovremeno aktivno surađuje i sa desničarima. U Bosni i Hercegovini. Rusija je uključena u potporu političkim subjektima i pojedincima, poput entiteta Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika, koji je poznat po otvorenim proruskim stavovima. U Crnoj Gori Rusija podržava oporbene stranke i političare, te je uključena u dezinformacijske i propagandne kampanje čiji je cilj podrivanje prozapadnog stava zemlje.

  • Kako opisujete lojalnost Srbije i općenito većeg dijela srpskog naroda Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu?

– Situacija koja se vidi u Srbiji je u stvari tragedija jedne države, koja je bez i jednog ispaljenog metka, potpala je pod okupaciju druge države – Rusije. Bez obzira na tvrdnje srpskih dužnosnika da oni čuvaju interese Srbije, očito je da se tu radi isključivo o obrani interesa Rusiji. Umjesto da Srbija ide putem približavanja Europi i progresivnom svijetu, u zadnjih nekoliko mjeseci ona se otvoreno svrstala u red sa anticivilizacijskim ruskim satelitima poput Bjelorusije. Biće veoma zanimljivo jednog dana istražiti slučaj Srbije kao jedan od primjera razornog utjecaja hibridnog rata koji Rusija vodi u drugim zemljama.

  • Hoće li se Srbija distancirati od ruske agresije na Ukrajinu? Tačnije, s obzirom na jak ruski uticaj i ekonomske korijene koje je Moskva pustila u Srbiji, može li to Vučić uopšte učiniti, uprkos jakom pritisku Zapada?

– Ukoliko zanemarimo činjenicu da Vučić nikada nije otvoreno odbio podršku Zapada i pridruživanje EU, trenutno nema naznaka koje bi ukazivale da se Srbija predvođena Vučićem na bilo koji način udaljava od Rusije. Tu, usred Europe, Rusija je napravila neku vrstu svog sjedišta i stvorila snažnu mrežu agenture koja djeluje na različitim nivoima, uključujući donošenje političkih odluka. Ne postoji niti jedan mehanizam u političkom establišmentu Srbije koji je izoliran od ruskih interesa. Dok se takva situacija ne promijeni, ne vjerujem da će doći do bilo kakvog progresa u smislu zbližavanja Srbije sa EU, niti u distanciranju od Rusije. Trenutno, ruski agenti aktivno rade na tome da dovedu Srbiju u poziciju u kojoj neće biti puta unazad, kao što je naprimjer odbijanje međunarodnog prijedloga za Kosovo. Uskoro ćemo saznati da li je vlast u Srbiji u stanju da pruži otpor ovakvim ruskim manipulacijama.

  • U posljednje vrijeme se mnogo govori o regrutaciji grupe Wagner po Srbiji. Imate li vi neke podatke o tome?

– Od decembra prošle mediji u regionu pišu da je grupa Wagner prisutna u Srbiji. Svoje prisustvo u Srbiji su potvrdili i sami Wagnerovci na njihovom Telegram kanalu. Ove tvrdnje dodatno potvrđuju murali koje se pojavljuju u Beogradu, a i informacije o njihovom aktivnom radu na regrutiranju građana Srbije za rat protiv Ukrajine. Postoje i video dokazi o Srbima koji sada ratuju u Ukrajini. Međutim, odlazak Srba na ratište u Ukrajini nije nova stvar. Dvadesetak ih je osuđeno u Srbije na uvjetne kazne zbog odlaska na strana ratišta, a samo je pitanje da li su i njih Wagnerovci regrutirali ili neka druga ruska organizacija.

Naravno da je ovaj slučaj neophodno istražiti i time bi se trebalo pozabaviti tužilaštvo Srbije. Međutim, tužilaštvo ignorira sve informacije vezane za Grupu Wagner pa su čak odbacili krivičnu prijavu Grupe Oktobar protiv Wagnera. I onda se postavlja pitanje, pod čijim je uticajem tužilaštvo da zatvara oči na takav alarmantan slučaj i šta se tu pokušava sakriti nevođenjem istrage.

  • Plašite li se da bi se ta regrutacija mogla proširiti i na druge zemlje naše regije u kojima vladaju proruski stavovi?

– Ruska vojska je u Ukrajini u velikom problemu zbog nedostatka vojnika. Još su prethodni ratovi u kojim je učestvovala Ruska Federacija pokazali da očuvanje ljudskih života, pa čak i svojih vojnika uopće nije prioritet. Na ukrajinskom frontu ruski gubici su ogromni i pokušavaju se nadoknaditi regrutirajući “živo meso” sa svih strana, pa čak i zatvorenike. Imajući sve to u vidu, ne sumnjam da je ilegalna ragrutacija stranih građana već proširena na druge zemlje u kojima je politička situacija takva da dozvoljava takve, zakonima zabranjene aktivnosti. Nažalost, Bosna i Hercegovina, Crna Gora kao i Srbija su pogodno tle za ruske vojne potrebe. Veliko je pitanje da li vlade ovih država imaju hrabrosti i snage da aktiviraju mehanizme zaštite protiv takog uplitanja, pogotovo kad su svjesni da se većina regrutiranih građana neće vratiti živi.

  • Ako u obzir uzmemo ionako složenu situaciju u BiH i Crnoj Gori, može li maligni ruski uticaj dovesti do nekog radikalnog scenarija, pa čak i sukoba u tim zemljama?

– Zbog gubitaka na frontu u Ukrajini, Rusija je aktivirala sve poluge hibridnog rata, kako u Ukrajini, tako i u trećim zemljama, a posebno na Balkanu. Rusiji bi najviše odgovarao konflikt na Balkanu jer se nadaju da bi tada skrenuli fokus zapadnih partnera i usporiti podršku Ukrajini, a tada bi dobili dobru poziciju za moguću trgovinu sa Zapadom za račun mira na Balkanu. Svjedoci smo manipulacija sa “međuetničkim tenzijama” na Kosovu, u BiH, Crnoj Gori, pa čak nedavno i u Sjevernoj Makedoniji. Sva ta dešavanja se rade po istoj strategiji, koju su Rusi pokušavali i u Ukrajini, kada su raspaljivali narativ o tenzijama između rusko i ukrajinsko jezičkog stanovništva. Za očekivati je da će ruski politički pijuni na Balkanu pomagati Rusima u ostvarenju njihovih ciljeva, što uključuje raspaljivanje konflikta. Situacije u BiH i Crnoj Gori sada su jako opasne i pogodne za izbijanje unutarnjih sukoba, a Rusija će to sigurno iskoristiti u ostvarivanju svojih interesa.

  • Mislite li da Zapadne zemlje, koje se nastoje boriti protiv ruskog uticaja po svijetu, pridaju dovoljno pažnje ruskom uplitanju na Zapadni Balkan i šta bi trebale uraditi da to zaustave, u cilju stabilnosti regije?

– Zadnja godina je pokazala koliko je Rusija, kao hobotnica, pustila svoje pipke i utječe na politike europskih država. Vidjeli smo dokaze da su pod ovaj maligni utjecaj potpale i države koje imaju puno veće i jače mehanizme zaštite i otpornosti nego zemlje na Zapadnom Balkanu. Zasigurno, EU i drugi zapadni partneri moraju biti svjesni da je ovdje situacija komplicirana i zapuštena i zahtjeva posebne strategije i intervencije koje će osigurati eliminaciju ruskih uticaja na Balkanu. Zasad mi nije vidljiva promjena strategije zapadnih partnera prema Moskvi u odnosu na vrijeme prije početka rata protiv Ukrajine. Nadam se da Zapad adekvatno procjenjuje rizike i moguće posljedice kako za Balkan, tako za cijelu Europu, ukoliko se Rusija hitno ne zaustavi na Balkanu.

  • Na kraju, kakav kraj i ishod rata u Ukrajini predviđate?

– Po pitanju ishoda rata u Ukrajini, za mene ne postoji dilema: Ukrajina će pobjediti, a Rusija će izgubiti. Rusija je već izgubila, kada se iz jedne velesile, kako smo je prije pogrešno zamišljali, pretvori u marginalziranu zemlju. Sve više se priča kako će izgledati svijet i Rusija nakon pobjede Ukrajine, a vrlo je mogući scenarij koji predviđa raspad Rusije i njenu potpunu demilitarizaciju. Nadam se da su svi sadašnji partneri Rusije toga svjesni, a Ukrajina i cijeli svijet nikada neće zaboraviti tko je bio na strani zla, a tko se borio za slobodu i demokraciju.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada