Zapad je skupo plaćao ignorisanje obavještajnih podataka

Pariz i London nisu reagirali na ogromnu kolonu njemačkih oklopnjaka na sjeveroistoku Francuske 1940, baš kao što su Ukrajinci bili skeptični o upozorenjima na rusku invaziju.

Osam mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu Njemačka obavještajna služba BND upozorila je političare da prestanu ignorisati obavještajne podatke (Reuters)

Da je Francuska ozbiljno shvatila svoje obavještajce u proljeće 1940. godine, možda je Drugi svjetski rat mogao krenuti drugim tokom.

Ogromna kolona njemačkih oklopnjaka i vojnika prema gradu Sedanu na sjeveroistoku Francuske učinila je Nijemce nevjerovatno ranjivim. Ali, zašto Francuzi i Britanci to nisu iskoristiti?

„Bio je to najveći saobraćajni zastoj otkako zastoji postoje. Francuski izviđački avioni ga uočavaju. U tom je trenutku bilo posve moguće organizirati da ih britanski i francuski avioni počnu bombardirati“, rekao je James Holland, britanski pisac i specijalista za historiju Drugog svjetskog rata.

„Zaustavili bi njemačko napredovanje i okončali rat. Sve se moglo izbjeći […] ali to je bila propuštena prilika“, smatra Holland.

Ponavljanje grešaka

Osam decenija kasnije, čini se da zapadne vlade prave istu grešku: premda su obavještajne agencije upozoravale na ruski napad na Ukrajinu, u to nije potpuno vjerovao ni sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Prema National Interestu, predsjednik Rusije Vladimir Putin otkrio je plan napada na Ukrajinu mnogo prije nego što su prvi hici ispaljeni. U jednom drugom tekstu The Washington Post  piše da su mjesecima ranije dužnosnici Bidenove administracije promatrali kako Putin okuplja desetke hiljada vojnika i šalje tenkove i projektile duž ukrajinske granice.

Bidenu su, kako je pisao američki list, tada rekli da obavještajni podaci o Putinovim operativnim planovima pokazuju da je sve spremno za masovni napad na Ukrajinu. Američka obavještajna zajednica imala je svoje izvore u ruskom političkom vodstvu, špijunskom aparatu i vojsci, od viših nivoa do najnižih činovnika. Podaci su ukazivali na puno radikalniji napad od moskovske aneksije Krima 2014. i poticanja separatističkog pokreta u istočnoj Ukrajini. Putinovi ratni planovi predviđali su zauzimanje većine ukrajinskog teritorija. Nekima u Bijeloj kući bilo je teško zamisliti razmjere ambicija ruskog vođe.

U istom tekstu The Washington Post je citirao i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i njegov susret sa Zelenskim u Glasgowu, na marginama međunarodnog summita o klimatskim promjenama. Blinken je Zelenskom govorio o obavještajnim podacima i najavio ruski napad, ali kao da to nije u potpunosti doprlo do ukrajinskog čelnika, bivšeg komičara koji će se ubrzo naći u jednom od najvećih ratova u novijoj historiji Evrope.

“Bili smo samo nas dvojica, dva metra jedan od drugoga”, rekao je Blinken. „Bio je to težak razgovor“.

Ukrajinci nisu mogli priuštiti da u cijelosti odbace informacije američkih obavještajnih službi. Ali iz njihove perspektive, informacije su bile spekulativne. Kako navodi WP, na jednoj strani Ukrajinci su bili zbunjeni sve glasnijim američkim upozorenjima da dolazi invazija, dok su na drugoj Amerikanci postali frustrirani ukrajinskim skepticizmom prema ruskim planovima.

‘Prestanite ignorirati upozorenja’

Osam mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu Njemačka obavještajna služba (BND) upozorila je da političari trebaju prestati ignorisati obavještajne podatke.

Govoreći u Bundestagu sredinom oktobra prošle godine direktor BND-a Bruno Kahl rekao je da napad na Ukrajinu nije predstavljao iznenađenje za BND, otvoreno kritizirajući ignorisanje upozorenja njemačke obavještajne zajednice koja „godinama izdaje na temu ruske vanjske politike“.

“Ono što je za nas rezultat profesionalnih obavještajnih aktivnosti šokiralo je veće dijelove javnosti što je pak rezultat prakse posljednjih godina da se ignoriraju upozorenja BND-a, a ukazivanje na realne prijetnje naziva stvaranjem panike i pametovanjem”, rekao je Kahl.

Naravno, i obavještajne analize katkad izgledaju zbunjujuće.

”Moguće je da postoji jaz u prikupljanju američkih obavještajnih podataka zbog čega je Washington precijenio sposobnost Rusije i potcijenio odbrambene kapacitete Ukrajine”, rekao je Todd Walters, komandant američkih snaga u Evropi, u svom obraćanju pred Odborom za oružane snage američkog Senata.

Centralna obavještajna agencija (CIA) je bila uspješna u svojim preciznim predviđanjima da će doći do izbijanja ruskog rata u Ukrajini, dok je, s druge strane, pokazala neuspjeh kada je prognozirala mnogo brže i lakše bitke za ruske snage u odnosu na ono što će se dogoditi u Ukrajini.

U prvim satima nakon ruske intervencije na Ukrajini Washington je ponudio politički azil predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

“Međutim, upozorio bih ljude da ovo ne opisuju kao obavještajni neuspjeh”, rekao je ranije za Al Jazeeru Jeffrey Rogg, docent na Odsjeku za obavještajne i sigurnosne studije na Vojnoj akademiji Citadel u Južnoj Karolini. “Slučaj je dosta složeniji od toga”, dodao je Rogg.

Izvor: Al Jazeera i agencije