Kako je Kina postala vodeći svjetski izvoznik borbenih dronova

Kineski dronovi su po dizajnu i mogućnostima slični američkim, ali su mnogo jeftiniji i dostupniji.

Kineski sistemi su jeftiniji, a u nekim područjima i manje sposobni, no, to nije problem za mnoge države kupce (Ng Han Guan)

Od Saudijske Arabije do Mijanmara, te od Iraka do Etiopije, sve više i više vojski širom svijeta gomilaju kineske borbene bespilotne letjelice i raspoređuju ih na ratištima.

U Jemenu je koalicija predvođena Saudijskom Arabijom poslala kineske letjelice, poznate i kao dronovi, kao dio razorne zračne kampanje u kojoj je u posljednjih osam godina ubijeno više od 8.000 jemenskih civila.

U Iraku, vlasti kažu da su koristile kineske bespilotne letjelice za izvođenje više od 260 zračnih napada na ciljeve ISIL-a od sredine 2018, sa stopom uspješnosti od gotovo 100 posto.

U Mijanmaru je vojska, naoružana kineskim bespilotnim letjelicama, prije dvije godine izvela stotine zračnih napada na civile i etničke naoružane grupe koje su se protivile njenom dolasku na vlast, dok je u Etiopiji flota kineskih, iranskih i turskih bespilotnih letjelica premijera Abiya Ahmeda bila od ključne važnosti, pružajući pomoć njegovim snagama u osujećivanju marša pobunjenika 2021. koji je prijetio svrgavanjem njegove vlade.

Ostali kupci kineskih borbenih bespilotnih letjelica, koje, osim za prikupljanje obavještajnih podataka, također mogu ispaljivati projektile zrak – zemlja, uključuju Maroko, Egipat, Alžir, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Pakistan i Srbiju.

SAD isporučio 12, Kina 282 drona

Podaci Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), koji prati globalne transfere oružja, pokazuju da je Kina isporučila oko 282 borbene bespilotne letjelice u 17 zemalja u prošloj deceniji, što je čini vodećim svjetskim izvoznikom naoružanih dronova.

Poređenja radi, SAD, koji ima najnaprednije bespilotne letjelice na svijetu, isporučio je samo 12 borbenih bespilotnih letjelica u istom razdoblju, a sve u Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, prema podacima SIPRI-ja.

SAD, međutim, i dalje prednjači u izvozu nenaoružanih bespilotnih letjelica.

Kineska dominacija na globalnom tržištu borbenih bespilotnih letjelica u protekloj deceniji djelimično je posljedica golemog državnog napora koji nastoji podići oružane snage zemlje na “standarde svjetske klase”. Kineski predsjednik Xi Jinping opisao je bespilotne letjelice kao „sposobne duboko promijeniti ratne scenarije” i obećao je tokom prošlogodišnjeg kongresa Komunističke partije “ubrzati razvoj bespilotnih, inteligentnih borbenih sposobnosti”.

“Dronovi su važan dio kineskog koncepta informatiziranog ratovanja”, rekao je John Schaus, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

“Napredne mogućnosti poput ovih omogućuju Kini sposobnost provođenja misija daleko od svojih granica s daleko manje infrastrukture ili političkog rizika nego da je njeno vojno osoblje fizički prisutno”, rekao je.

Iako nije poznato da je Kina izvodila napade bespilotnim letjelicama, rasporedila ih je u vježbama oko Tajvana u septembru nakon posjete tadašnje predsjednice Zastupničkog doma Kongresa SAD-a Nancy Pelosi tom samoupravnom otoku.

A bespilotne letjelice igrale bi ključnu ulogu u svakom sukobu oko Tajvana.

Fu Qianshao, kineski vojni stručnjak za avijaciju, rekao je za tabloid Global Times u vlasništvu Komunističke partije u septembru da će bespilotne letjelice biti među prvim oružjem koje će biti raspoređeno u slučaju sukoba u Tajvanskom moreuzu, dok zapadni analitičari također kažu da će Narodnooslobodilačka vojska (PLA) vjerovatno koristiti veliki broj bespilotnih letjelica na početku bilo kojeg rata u pokušaju zaobilaženja protuzračne odbrane teritorije.

‘Nije bolji, ali je dovoljno dobar’

Do sada je glavni fokus kineskog programa bespilotnih letjelica bio na repliciranju sposobnosti drugih zemalja, rekao je Akhil Kadidal, izvjestitelj za avijaciju u Janesu, medijskoj kući specijaliziranoj za odbrambena pitanja.

To uključuje mogućnosti nadzora, napada i elektroničkog ratovanja. Napomenuo je da je kineski najprodavaniji dron Caihong 4, gotovo identičan američkom MQ-9 Reaperu, dok je popularni Wing Loong 2 sličan američkom MQ-1 Predatoru.

“Mnogi kineski programi bespilotnih letjelica ukazuju na interes Pekinga za stvaranjem bolje platforme od njihovih zapadnih pandana. Wing Loong 2 i 3 primjeri su toga“, rekao je Kadidal.

“Na temelju kineskih izjava, obje ove bespilotne letjelice ne samo da su brže od svojih američkih pandana, već se govori i da su sposobne nositi veći teret oružja.”

Iako su po dizajnu i mogućnostima slične bespilotnim letjelicama američke proizvodnje, kineske letjelice su također puno jeftinije, što ih čini privlačnijim globalnim kupcima. Naprimjer, procjenjuje se da CH-4 i Wing Loong 2 koštaju između jedan i dva miliona dolara, dok Reaper košta 16, a Predator četiri miliona dolara, prema CSIS-u, američkom think-tanku.

Niža cijena znači da zainteresirane vlade mogu kupiti dronove u većim količinama.

„U pogledu osobina i cijene, kineski sistemi su vjerovatno jeftiniji, a u nekim područjima i manje sposobni, no, to možda nije problem za mnoge države kupce, kojima su njihove mogućnosti dovoljno dobre“, rekao je Douglas Barrie, viši saradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).

Kina također nudi fleksibilne uslove plaćanja zainteresiranim kupcima.

“Kineske kompanije shvatile su da te zemlje u Sjevernoj Africi nisu bogate i dopustile su im da ne plaćaju gotovinom, već na rate, ponekad čak i da razmijene dronove za lokalne prirodne resurse poput ruda”, rekao je Zhou Chenming, analitičar iz Pekinga, za South China Morning Post prošle godine.

Ipak, više od bilo kojeg drugog faktora, analitičari kažu da se zemlje okreću Kini zbog kontrole izvoza koju nameće SAD.

Kina ne nameće kupcima ograničenja

Washington ograničava prodaju svojih borbenih bespilotnih letjelica pozivajući se na Režim kontrole raketne tehnologije, sporazum uspostavljen 1987. kako bi se ograničilo širenje platformi sposobnih za isporuku hemijskog, biološkog i nuklearnog oružja. Navodno je odbio zahtjeve Jordana, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata za naoružanim letjelicama, prisilivši te zemlje da kupuju od Kine.

“Kina nameće manje ograničenja za krajnje korisnike”, rekao je Franz-Stefan Gady, viši saradnik na IISS-u.

“To znači da zemlje koje ih kupuju, bespilotne letjelice mogu rasporediti kako smatraju prigodnim, čak i ako to krši međunarodno pravo i ljudska prava”, rekao je.

Za Kinu, u međuvremenu, korištenje njenih bespilotnih letjelica na ratištima u drugim zemljama daje vrijedne povratne informacije za fino podešavanje mogućnosti opreme.

I dok SAD i dalje ima tehnološku prednost kada je riječ o bespilotnim letjelicama, neki analitičari kažu da bi Kina mogla brzo sustići.

“Mnogi kineski bespilotni programi tehnološki su demonstratori namijenjeni poticanju domaće inovativnosti. Lokalne industrije rade na ovim projektima kako bi poboljšale svoje probne, razvojne i proizvodne kapacitete,” rekao je Kadidal iz Janesa.

“Međutim, pokazalo se da, nakon što koncept postane održiv, Kina brzo uvodi druonove u svoje oružane snage.”

Kadidal je ukazao na otkrivanje bespilotne letjelice Wing Loong 10 na nedavnom aeromitingu u kineskom gradu Zhuhaiju. Rekao je da su Zračne snage kineskih oružanih snaga predstavile dron u sopstvenim bojama, sugerirajući da je bespilotna letjelica, za koju se kaže da je sposobna za operacije elektroničkog ratovanja, ušla u službu.

“Razvoj ove bespilotne letjelice prešao je od faze koncepta do potencijalne upotrebe u razdoblju od samo šest godina”, rekao je.

Izvor: Al Jazeera