Šta koči kupovinu električnih i hibridnih vozila u BiH

Podsticaji za kupovinu električnih i hibridnih vozila u BiH malo su iskorišteni; koji su razlozi i gdje je ova zemlja na evropskoj mapi obavještavanja o rasporedu punionica?

Odlukom Vlade Federacije BiH za kupovinu električnih ili hibridnih vozila prošle godine je bilo rezervisano pola miliona eura (EPA)

Iza Bosne i Hercegovine je prva godina u kojoj su vlasti barem jednog njenog entiteta subvencijama stimulirale građana na kupovinu električnih ili hibridnih vozila. Odlukom Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine za te namjene je bilo rezervirano milion konvertibilnih maraka (gotovo pola miliona eura), a cilj je poticaj kupovine i upotrebe električnih automobila koji imaju isključivo električni pogon (5.000eura); koriste dva izvora energije – električni motor i motor s unutrašnjim sagorijevanjem (plug-in-hybrid) sa 2.500 eura; vozila koja koriste motor s unutrašnjim sagorijevanjem i elektromotor (full-hybrid) sa 2.500 eura. Pravo učešća su imali pojedinci – fizička lica koja kupuju vozilo navedenih karakteristika.

Vrijeme je da se podvuče crta i procijene efekti ovakvih stimulativnih mjera. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine je prezentirala ukupne podatke za sva uvezena vozila u 2022. godini. Uvezeno je ukupno 69 električnih vozila, čija je vrijednost 4.078.926,86 KM (2.085.340 eura), što je 19 ovakvih vozila više nego godinu ranije; 2020. godine je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 12 električnih vozila, 2019. godine ih je bilo 14…

Hibridna vozila zauzimaju 4,51 posto tržišta

Istovremeno, broj uvezenih hibridnih vozila se u 2022. godini zaustavio na brojci od 610, ukupne vrijednosti 31.943.022,10 KM (16.330.788 eura), s tim da su 463 vozila bila nova, a 147 polovnih. U 2021. godini je uvezeno 358 hibrida, u 2020. godini ih je bilo 67, a u pretpandemijskoj 2019. godini 107”, navode iz UIO BiH.

Uzmemo li u obzir da je tokom cijele prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 55.224 vozila u vrijednosti 799.194.426,59 KM (408.586.107 eura), učešće električnih i hibridnih vozila zauzima 4,51 posto tržišta. A subvenciju nisu mogli dobiti svi, poput kupaca u bh. entitetu Republika Srpska ili Brčko distriktu, kao ni pravna lica u Federaciji Bosne i Hercegocine.

“Mjera je bila dobra, bez obzira što smo imali namjeru samo električna vozila uključiti u ove subvencije. Vlada Federacije je pristala i na hibridna vozila, ali samo sa full-hybrid tipovima. Tu nastaje mala konfuzija, s obzirom da imamo više tipova. Samo plug-in i full-hybrid imaju dodatni električni motor. Na našem tržištu je vrlo mali broj pomenutih hibrida”, kaže Armin Hodžić, direktor Sektora energetike pri Privrednoj komori Federacije i koordinator projekta “Razvoj automobilske industrije Federacije Bosne i Hercegovine”.

Smatra da je izvjesno produženje programa i za tekuću godinu i kako već ima najava da su auto-dilerske kuće dobile veće kvote i imaju ambicioznije planove, bez obzira na ograničavajuće faktore.

Utrošeno nešto više od trećine planiranih sredstava

“Naša sugestija je bila da iznos subvencija i u ovoj godini ostane isti – milion KM (oko pola miliona eura], ali da se drugačije dijeli – na fizička i pravna lica. To je napredak i mjera koja bi donijela više efekta. Do političara je kada će startati novi krug subvencija. Nadam se ranije nego lani, kada je počeo u maju. Najbitnije je da se novac može tražiti i retroaktivno.”

“Ono što nismo uspjeli je saznanje da se subvencioniraju samo kupljena vozila, ali ne i ona nabavljena na leasing. Oni još uvijek ne mogu ući u pomenuti sistem poticaja. Vlada [Federacije] smatra da tu postoji prostor za mnoge manipulacije i kriteriji bi se morali dodatno usložnjavati i imali bi kontraefekat zbog manjka prijava”, poručuje Hodžić.

Vlada je, posredstvom federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije, objavila spiskove odobrenih poticaja fizičkim licima koji su kupili električna i hibridna vozila, pa aplicirali za subvenciju. Isplaćeno je ukupno 175.000 KM (89.500 eura) za kupovinu dva električna vozila i 31 hibridni automobil, a da su njih 32 dostavili formalno ispravne zahtjeve, u što su uključene kupovine pet električnih i 27 hibridnih vozila, za što će se isplatiti dodatnih 185.000 KM (94.600 eura), podaci su Vlade Federacije.

Od rezerviranih pola milion eura utrošeno je ili će biti plaćeno tek nešto više od trećine planiranih sredstava. Šta su razlozi i jesu li ove vrste vozila finansijski nedostupna većem broju građana Bosne i Hercegovine?

Električni automobili dva i po puta skuplji od konvencionalnih

“Osnovni razlog vrlo loše prodaje električnih automobila ne leži isključivo u lošim ekonomskim prilikama. Kupovina skupih automobila, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na svim drugim tržištima, nikad nije dolazila u pitanje. Prodaja najskupljih automobila uglavnom je konstantna, samo se mijenjaju količine prodanih jeftinijih automobila, što je osnovni pokazatelj ekonomske raslojenosti svih društava”, mišljenja je Almir Grebović, urednik magazina o automobilizmu i internet portala ProAuto.

Stava je da su električni automobili u pravilu barem dva i po puta skuplji od konvencionalnih i njih mogu priuštiti isključivo oni kojima finansije ne predstavljaju problem. Međutim, takvi kupci, upravo zbog svoje ekonomske moći, nastoje uživati u svakom aspektu života, poput posjedovanja automobila za prestiž.

“U ovom trenutku s električnim automobilom je u Bosni i Hercegovini prilično teško živjeti, jer ne postoji komfor punjenja kao što postoji komfor punjenja konvencionalnih automobila na benzinskim pumpama, kojih u Bosni i Hercegovini imate na svakom koraku, a pravih (brzih) punjača praktično i nema. Na benzinskoj pumpi ćete se zadržati najviše pet minuta i obnoviti voznu autonomiju uobičajenog automobila za najmanje 500 kilometara, dok kod električnih automobila nije tako. U Bosni i Hercegovini je oko 200 priključnih mjesta za punjenje automobila, ali 90 posto njih spada u grupu najsporijih (11 kW)”, poručuje Grebović.

Nova tri zakona olakšat će procedure

Ima još bitnih razloga zašto se značajnije ne kupuju ova ekološki prihvatljiva vozila. Interes za električnim automobilima pada i zbog veoma dugih perioda isporuke. Na električne automobile se čeka do godinu. Hibridni automobili, a pogotovo oni koji omogućavaju punjenje električnom energijom sa vanjskog izvora, kaže sagovornik, dobro su rješenje, ali se radi o automobilima u kojima bh. vozači ne vide nikakvu ekonomsku isplativost, jer su i oni mnogo skuplji od konvencionalnih. A svaki početak ili kraj rasprave se veže za mrežu punionica.

“Prošle godine smo implementirali online mapu punionica chargerbih.ba, na kojoj su pozicionirane punionice u cijeloj Bosni i Hercegovini. S tim da su tu samo one za koje smo dobili saglasnost vlasnika da ih postavimo. Imamo bazu podataka svih 207 punionica, ali je na stranici njih 178. Neki se ne žele pozicioniratiu – od političkih do razloga lične prirode. S nova tri zakona, koja su u proceduri, olakšat će se procedure izgradnje”, zaključuje Hodžić.

U pitanju su Zakon o energiji i energetskoj djelatnosti, Zakon o električnoj energiji i Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji. To su zakoni koji tretiraju ovu oblast i osiguravaju proceduralnu uspostavu punionica. Trenutno prilikom davanja usluge punjenja vlasnik ne zna daje li uslugu parkinga, uslugu punjenja ili uslugu preprodaje električne energije.

“Bosna i Hercegovina je na potpunoj margini evropske elektrifikacije transporta, mada postoje regije i u Evropi koje nisu dovoljno dobro pokrivene brzim punjačima. Na brzim punjačima ćete se zadržati 20-ak minuta, što vam može osigurati autonomiju od 250 ili 300 kilometara. Na sporim ćete električni automobil morati puniti i po desetak sati, a takvih je u Bosni i Hercegovini najviše, što ne predstavlja nikakav komfor”, napominje Grebović, dijeleći proporcionalnu odgovornost na vlasti i građane.

Žestoka konzervativnost tradicionalnog tržišta

“Najveći dio krivice za ogroman zaostatak snosi država, zbog sporosti usvajanja pravila koja moraju pratiti tehnološki razvoj i koja nikoga neće čekati. Kao i u svemu ostalom, administrativni problemi su u većini slučajeva ključ razvoja elektrifikacije transporta. Sa druge strane, imamo žestoku konzervativnost tržišta, koje se ni pod koju cijenu ne želi odreći tradicionalnih navika. To je dobrim dijelom rezultat neinformiranosti, ali možda još više visokih cijena takvih automobila te velikog gubitka vrijednosti u eksploataciji”, zaključuje Grebović.

U razvijenim zemljama Evropske unije se dolazi do stepena kada se ukidaju svi vidovi povlastica za kupovinu električnih i pogotovo hibridnih vozila, a rasprave se vode oko godine potpune zabrane za vozila s fosilnim gorivima.

Izvor: Al Jazeera