Ruska Federacija nije samo ruska

Koliko je federalnih jedinica, koje etničke i nacionalne manjine, a koje vjerske zajednice postoje u najvećoj državi svijeta.

Prema posljednjem popisu, u Ruskoj Federaciji živi i 85 Crnogoraca, 98 Bosanaca, 108 Slovenaca, 155 Makedonaca, 177 Hrvata i 2.151 Srbin (Reuters)

Ujedinjeni narodi imaju 193 članice, a približno jednak broj nacija i etničkih grupa živi u jednoj njenoj članici. Istina, riječ je o najvećoj državi svijeta, za koju mnogi na našem podneblju imaju pogrešne predstave o nacionalnom, etničkom i vjerskom sastavu.

Riječ je o Ruskoj Federaciji, državi koja se prostire na dva kontinenta (Evropa i Azija), ima površinu od 17,1 miliona kvadratnih kilometara (govorimo o međunarodno priznatim brojkama, bez teritorija Ukrajine, koje zvanična Moskva svojata), a što je približno osmina cijele kopnene mase planete Zemlje.

Brojni analitičari, stručnjaci i aktivisti smatraju kako će 2023. godina biti odlučujuća za modernu Rusku Federaciju te najavljuju jačanje pokreta za nezavisnost brojnih republika kao što su Čečenija, Dagestan, Tatarstan…

Federalne jedinice

Ukupno 11 vremenskih zona presijeca Rusiju, koja graniči sa 14 država svijeta. Nekada je s mnogima od njih bila dio Sovjetskog saveza ili ih je držala kao osvojene kolonije.

U tom smislu treba navesti kako je veliki dio i trenutne teritorije osvojen vojnim kampanjama, kolonizacijom, koja je vođena širenjem postojećih granica, za razliku od evropskih država, koje su svoje kolonije nalazile preko mora. Sam naziv “federacija“ posljednjih godina gubi na značaju, jer federalne jedinice gube autonomiju i čelnike, a ustavne promjene u njima samima ovlasti prenose prema Kremlju.

Ruska Federacija ima 144,7 miliona stanovnika, od kojih su tri četvrtine Rusi, a ostali pripadaju desecima etničkih i nacionalnih manjina. Ove brojke treba uzeti s velikom rezervom, jer su dobijene popisom prije početka invazije na Ukrajinu, gdje su mnogi poginuli, a od koje su drugi pobjegli van granica.

Po ustroju, Rusija je federalna polupredsjednička republika, no brojna su mišljenja kako je riječ o državi koja je pod autoritarnom diktaturom.

Brojne republike i dijelovi Federacije (ukupno ih je 83, opet ne brojeći šest spornih područja Ukrajine) ostali su bez brojnih prava, a aktuelna ruska invazija na Ukrajinu dovodi do nestanka velikog broja radno i ratno sposobnih muškaraca, što dugoročno i kratkoročno nanosi veliku štetu autohtonim narodima.

Prema Ustavu, federalne jedinice se dijele na: republike, krajeve, oblasti, gradove federalne važnosti, autonomne oblasti i autonomne okruge, koji variraju po veličini, broju stanovnika i gustini naseljenosti. Tako je, naprimjer, Sakha (Jakutija) najveći od svih federalnih subjekata, s površinom od 3,083 miliona kvadratnih kilometara, ali nema ni milion stanovnika. Sa druge strane, federalni gradovi Moskva i Sankt Petersburg imaju površinu od 2.561 i 1.403 kvadratna kilometra. No, u Moskvi živi 13,01 milion, a u Sankt Petersburgu 5,6 miliona stanovnika.

Spomenuti gradovi su i najstariji po osnivanju: za Moskvu se navodi kako je osnovana još 1147. godine, dok je Sankt Petersburg osnovan 1703. godine. Republika Baškortostan je potom najstarija – osnovana je 1919. godine.

Loša demografska slika

Predsjednik države Vladimir Putin godinama je radio na mjerama kako bi popravio lošu situaciju s brojem stanovnika, prirodnim priraštajem, dužinom i kvalitetom života – da bi sve to bacio u koš naredbom o invaziji na Ukrajinu.

Ako izuzmemo pogibije hiljada pripadnika ruske vojske (ne može se reći Rusa, jer mnogo više gine pripadnika manjina nego etničkih Rusa), mobilizacija oko 300.000 rezervista (plus još veći broj onih što su pobjegli od mobilizacije preko granice) remeti Putinove planove za stabilizaciju broja stanovnika.

Putinova administracija planirala je 2022. godine zaustaviti pad broja stanovnika koji datira iz 1990-ih, raspada SSSR-a, ratova i drugih nedaća, te je rast trebao biti nastavljen 2030. godine. No, interni izvještaj iz septembra, nekoliko sedmica prije početka mobilizacije, pokazao je zvaničnicima da imaju nerealne ciljeve.

Očekuje se kako će se ruska invazija na Ukrajinu nastaviti i narednih mjeseci, a lokalni demografi govore kako će zbog toga biti zabilježeno 1,2 miliona rođenja naredne godine, što je najniži broj u modernoj historiji. Ukoliko se mobilizacije nastave, a sve su prilike da hoće, brojke će biti sve poraznije, ukazuju stručnjaci.

Posljednjih dana 2022. godine objavljeni su podaci popisa stanovnika Ruske Federacije po etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, što je nanijelo novi udarac Putinovoj politici. Pokazalo se kako je etničkih Rusa, koji su središte njegovog “ruskog svijeta“, sve manje.

U odnosu na podatke od 2010. godine, gotovo pet posto manje stanovnika Ruske Federacije se identificira kao etnički Rusi. U brojkama: prije 13 godina se kao Rusi deklariralo 111,02 miliona stanovnika ove države, da bi taj broj desetak godina kasnije bio 105,58 miliona. Samim tim, procenat učešća Rusa u ukupnom broju stanovnika je pao sa 77,71 posto (popis 2010. godine) na 71,73 posto – daleko manje od 80 posto, što je brojka koju često koristi Kremlj.

Ukazuje se kako su se neki Rusi asimilirali u druge etničke grupe, ali je došlo i do slabljenja pripadnosti ruskom etničkom identitetu, jer se 11 miliona stanovnika izjasnilo da ne pripada nijednoj etničko-nacionalnoj grupi (5,6 miliona 2010. godine).

Gotovo 2.800 stanovnika sa Balkana

Malo koja nacionalna grupa bilježi rast. Prema podacima iz popisa 2010. godine, pet najmnogoljudnijih etničkih grupa bile su: Rusi (111 miliona), Tatari (5,31 milion), Ukrajinci (1,927 miliona), Baškiri (1,584 miliona) i Čuvaši (1,435 miliona), dok su jako blizu bili i Čečeni – 1,431 milion.

Deset godina kasnije se poredak “top 5” promijenio, jer među njima nema više Ukrajinaca, čiji se broj gotovo prepolovio (sada iznosi 884.000). Tako da su sada pet najmnogoljudnijih: Rusi, Tatari, Čečeni, Baškiri i Čuvaši.

Nije samo broj Rusa i Ukrajinaca pao, takva je situacija i s Tatarima (pad od 600.000) i Čuvašima (368.000). Baškiri su prilično stabilni, dok je broj Čečena značajno porastao – sa 1,431 na 1,674 miliona.

Negativne brojke pokazuju i drugi autohtoni narodi Ruske Federacije, a najteža situacija je kod ugro-finskih naroda. Mordvini su “izgubili” gotovo četvrt miliona pripadnika, sve je manje Udmurta, Karelijanaca, Komija… Pad u brojkama je evidentan kod Oseta, Kakaza, Adigeja, dok su Jakuti malo brojniji nego 2010. godine.

Generalno gledajući, šest etničkih zajednica ima više od milion pripadnika. To su: Rusi, Tatari, Čečeni, Baškiri, Čuvaši i Avari, a blizu su još Armenci (946.000) i Ukrajinci (884.000). Značajne brojke (u stotinama hiljada) imaju Dargini, Kazasi, Kumici, Kabardini, Inguši, Lezgijanci, Oseti, Mordvini, Jakuti, Azerbejdžani, Burjati, Marijci…

Prema posljednjem popisu, u Ruskoj Federaciji živi i 85 Crnogoraca, 98 Bosanaca, 108 Slovenaca, 155 Makedonaca, 177 Hrvata i 2.151 Srbin.

Religijska slika

Zanimljiva je i religijska slika Ruske Federacije, koju daje popis iz 2010. godine, tačnije njegov dodatak iz 2012. godine, koji je proveden u 79 od 83 federalna dijela Rusije. Anketirano je 142,8 miliona stanovnika, od kojih se 7,79 miliona (5,5 posto) nije željelo izjasniti, kao ateisti deklariralo ih se 18,59 miliona (13 posto), dok ih se kao “vjernici, ali ne pripadaju nekoj religiji“, deklariralo 35,92 miliona ljudi (25,2 posto).

Gotovo polovina anketiranih (47,4 posto) se izjasnilo se kao kršćani (67,72 miliona), a 58,75 miliona (41,1 posto) je pripadnika Ruske pravoslavne crkve. Kao muslimani ih se deklariralo 9,32 miliona (6,5 posto), sljedbenika paganskih vjera je 1,74 miliona (1,2 posto), u Rusiji živi i 660.000 budista te po 90.000 hinduista i Jevreja.

Noviji podaci zvanične prirode nisu objavljivani posljednjih godina i smatra se kako će aktuelna ruska invazija na Ukrajinu imati jak utjecaj na njih.

Ukoliko se napravi presjek u kojim federalnim jedinicama žive i vjerske i etničke zajednice koje su manjinske na državnom nivou, a na nivou te jedinice su većina, dobiju se žarišta u kojima je najrigoroznije izvršena mobilizacija, ukazuju analitičari i aktivisti. Smatraju kako su pripadnici vjerskih i etničkih zajednica ciljano mobilizirani kako bi se njihove brojke smanjile te kako je jako veći broj poginulih u Ukrajini koji nisu etnički Rusi.

Izvor: Al Jazeera