Ključne bitke rata u Ukrajini: Od napada na Kijev do oslobađanja Hersona
Iako su joj mnogi davali samo 72 sata do poraza, Ukrajina je uspjela odbiti ruski napad i krenuti u oslobađanje svojih teritorija. Donosimo pregled ključnih događaja ovog sukoba koji traje više od 10 mjeseci.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u svom govoru prije zore 24. februara 2022. objavljuje odluku o pokretanju „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini, čime počinje najveći rat na tlu Evrope od 1939.
Rusija pokreće kopneni, morski i zračni napad na Ukrajinu iz više pravaca: Iz Bjelorusije na sjeveru, s poluotoka Krim, koji je anektirala 2014. i sa svoje teritorije na istoku.
Rat je od tada ubio hiljade, milione raselio i uništio cijele gradove.
Donosimo pregled ključnih događaja ovog sukoba u 2022.
Bitka za Kijev
Ruske snage su umarširale u Ukrajinu sa sjevera, a jedini cilj im je bio doći do Kijeva i zbaciti ukrajinsku vlast. U sedmicama koje su prethodile napadu brojni analitičari, ali i američki zvaničnici upozoravali su da bi glavni grad Ukrajine mogao pasti za 72 sata.
Istom su se nadali i u Kremlju, pa se na putu prema Kijevu našao vojni konvoj dug 65 kilometara, a padobranci su se u helikopterskom desantu spustili na aerodrom Antonov, sjeverno od grada.
Uprkos očekivanjima Ukrajinci su se žestoko suprotstavili napadu. Konvoj, za koji se činilo da se neumoljivo spušta prema Kijevu, zaustavljen je, a presudnu ulogu odigrali su američki projektili Javelin i turski dronovi Bayraktar. Pokušaji opkoljavanja Kijeva su propali.
Već u martu Ukrajinci kreću u kontranapad, oslobodivši prvo predgrađa Kijeva, u kojima zatiču masovne grobnice i tijela civila na ulicama.
Ruske snage se povlače pred napadima i kreću prema Donbasu, kako bi se prerasporedile za novu ofanzivu.
Okupacija Hersona
Ruske snage su u početku imale više uspjeha na jugu Ukrajine, gdje ulaze sa Krima i s Crnog mora, s ciljem pravljenja kopnenog mosta između Krima i, uz pomoć Moskve, samoproglašenih republika na istoku, ali i potpune kontrole ukrajinske crnomorske obale.
Herson je prva i jedina regionalna prijestolnica koju su ruske snage uspjele zauzeti.
Ofanziva u Donbasu
U aprilu Rusija kreće u ofanzivu kako bi preuzela potpunu kontrolu nad ukrajinskim regijama i samoproglašenim republikama Donjeckom i Luganskom, dvije teritorije u kojima sukobi traju od 2014.
U raketnim napadima na infrastrukturu Rusi pogađaju željezničku stanicu u Kramatorsku gdje ubijaju najmanje 52 civila, koji su se pokušali evakuisati iz regije.
Potapanje Moskve
Velika propagandna pobjeda Kijeva desila se 14. aprila kada su ukrajinske snage potopile rusku raketnu krstaricu Moskva, ponos Crnomorske flote.
Ovo je bilo i veliko poniženje za Kremlj, jer je Moskva bila prva potopljena ruska krstarica od Drugog svjetskog rata.
Potonula raketna krstarica ‘Moskva’, glavni brod ruske Crnomorske flote
Pad Mariupolja i Azovstala
U prvoj sedmici rata Rusi su potpuno opkolili grad, a humanitarni koridori za evakuaciju nisu uspjeli jer ruska strana nije poštovala dogovore o prekidu vatre. Ruska artiljerija je sedmicama bombardovala grad koji je danas skoro pa u potpunosti uništen. Na meti se našlo porodilište i pozorište u kojem se sakrilo više od 1.000 civila, a ispred je velikim slovima pisalo „djeca“. Pretpostavlja se da je u napadima na grad ubijeno više od 20.000 civila.
Branitelji grada povukli su se u čeličanu Azovstal, koja je postala simbol ukrajinskog otpora, gdje su odbijali ruske napade, ali su na kraju bili primorani predati se 16. maja kada su pali i Azovstal i Mariupolj.
Oslobađanje Zmijskog otoka
Ukrajinska zastava se krajem juna ponovo zavijorila nad Zmijskim otokom, komadićem zemlje u Crnom moru kod ukrajinskog grada Odese.
Ruske snage zauzele su otok na početku sukoba, izlažući ukrajinsku obalu raketnim napadima i opasnosti od moguće invazije s mora.
Ova pobjeda dodatno je osnažila moral Ukrajinaca i nakon potapanja krstarice Moskva dodatno narušilo snagu ruske mornarice.
Bitka za Sjeverodonjeck i Lisičansk
Tri sedmice nakon povlačenja iz Kijeva, Rusija je započela veliki napad u Donbasu. Ruske snage su polako napredovale duž linije fronta, ali krajem maja ofanziva se fokusira na gradove Sjeverodonjeck i Lisičansk. Gradovi, koji se nalaze na suprotnim stranama rijeke Siverski Donjec, imali su ukupnu predratnu populaciju od oko 200.000 i značajnu industrijsku bazu.
Ruske trupe su iskoristile svoju artiljerijsku prednost i u nizu krvavih uličnih borbi, ruski, čečenski i separatistički osvajači potisnuli su ukrajinske snage iz istočnih stambenih četvrti grada u industrijske zone duž rijeke.
Branitelji su izdržali nekoliko sedmica, ali su se 24. juna posljednji ukrajinski borci povukli iz Sjeverodonjecka, ali su i dalje držali pozicije u Lisičansku.
Ruske snage nisu mogle preći rijeku pod neprijateljskom vatrom, pa su na Lisičansk krenule s juga, oslanjajući se još jednom na tešku artiljerijsku vatru.
Do 3. jula Lisičansk je bio u ruskim rukama, a padom ovih gradova Rusija je eliminisala posljednji veliki džep ukrajinskog otpora u Luganskoj oblasti.
Ukrajinska kontraofanziva
Krajem augusta Ukrajina je saopštila da je pokrenula kontraofanzivu u južnoj regiji Hersona.
Pripremanje napada trajalo je sedmicama, tokom kojih je Ukrajina rasporedila novopristigle raketne sisteme koje su isporučile Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje kako bi uništila ruska skladišta municije i drugu vojnu infrastrukturu.
Ukrajina je napala i rusku zračnu bazu na Krimu.
Oslobađanje regije Harkov
I dok su svi očekivali žestoku i već najavljenu kontraofanzivu u Oblasti Herson na jugu, ukrajinske snage kreću u munjevitu akciju na sjeveroistoku oko grada Harkova.
Ruske snage su zatečene i počinju bježati bez otpora prema istoku.
Oslobođen je veliki dio Harkovske oblasti, uključujući i strateški važan grad Izjum, koji je ključno logističko čvorište.
Ruskim trupama je naređeno povlačenje iz ove oblasti, a ovaj poraz dovodi i do ograničene mobilizacije u Rusiji, gdje su pozivi u rat pripremljeni za još 300.000 vojnika.
Napad na Krimski most
Nakon napada na Krimski most, koji povezuje poluotok Krim sa kopnom Rusije, u oktobru ruske snage počinju da bombarduju gradove širom Ukrajine u znak odmazde.
Cilj bombardovanja je da se ošteti ključna infrastruktura Ukrajine, kao što su električne mreže i skladišta vode.
Oslobađanje Hersona
Novembar je donio i najveći uspjeh ukrajinske vojske.
Ruske snage povlače se iz Hersona, pred konstantnim napredovanjem Ukrajinaca, koji 11. novembra ulaze u grad i oslobađaju jedini regionalni centar koji je Rusija uspjela osvojiti.
Oslobađanje ovog grada je od velikog značaja i zbog toga što je Rusija anektirala i ovu ukrajinsku oblast i proglasila je svojim sastavnim dijelom.
Kada gledamo iz te perspektive Herson je najveći izgubljeni „ruski“ grad još od Drugog svjetskog rata.