Rusija već izvodi raketne udare i napade dronovima iz Bjelorusije

Posljednje gomilanje vojnih snaga na teritoriji Bjelorusije izazvalo je strah i zebnju u mnogim krugovima.

Osim nagađanja da se izvode kao neka vrsta pripreme za novu invaziju ono što o djelovanju Rusije sa bjeloruske teritorije možemo sa sigurnošću tvrditi jeste da se ta zemlja koristi kao platforma za raketne i napade dronovima (AFP)

Vojne vježbe koje Rusija i Bjelorusija izvode na bjeloruskom teritoriju zlokobno su podsjetile svjetsku javnost na gotovo identična zbivanja s početka prošle godine. Netom prije izbijanja rata 24. februara dvije zemlje su izvodile masivne vojne vježbe, a bjelorusku teritoriju Rusija je iskoristila kao poligon s kojeg je lansirala agresiju na Ukrajinu.

Posljednje gomilanje vojnih snaga dvije zemlje na teritoriji Bjelorusije izazvalo je strah i zebnju u mnogim krugovima, koji se pribojavaju da bi Rusija mogla ponovo iskoristiti svog zapadnog susjeda kako bi izvela kopnenu invaziju na Ukrajinu. Takvu je bojazan javno iskazao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je upozorio javnost svoje zemlje, i zapadne saveznike, da Ukrajina mora biti spremna na granici sa Bjelorusijom.

Na tom fonu, u javnosti, se javila i čelnica bjeloruske opozicije Svjetlana Tihanovskaja koja je u intervjuu za Reuters rekla kako ne misli da će Rusija pokrenuti ofanzivu na Ukrajinu iz Bjelorusije dodajući, ipak, kako bi Moskva, zasigurno, mogla lansirati još raketnih projektila sa teritorija svog saveznika.

Tihanovskaja je izjavila kako vjeruje da je svrha vježbi zastrašivanje bjeloruskog naroda mogućnošću rata i održavanjem u životu ideje kako je predsjednik te zemlje Aleksandar Lukašenko čovjek koji čini sve kako bi izbjegao sukob. Drugi motiv je, dodala je „zaprijetiti Ukrajni, odvratiti pažnju njihovih vojnika sa istočnog dijela zemlje na sjeverne granice“.

Teoretski, napad je moguć

Teoretski je moguće da će doći do kopnenog napada ruskih snaga sa teritorija Bjelorusije, kaže Gordan Akrap, predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba. Podsjećajući da je u februaru prošle godine glavni pravac napada ruskih snaga išao upravo sa teritorija Bjelorusije kaže da bi, teoretski, novi napad mogao ići i širom linijom nego je to bilo slučaj prošle godine.

Taj bi udar, u neku ruku, kaže Akrap, mogao ići i prema „Žitomiru i prema Lavovu, koji se nalaze zapadnije, gdje se nalaze i logistički centri i gdje vjerovatno ukrajinske oružane snage imaju svoje dodatna uporišta“.

Ali, za takvo nešto postoje samo teoretske mogućnosti, jasno naglašava uvjeren kako se Rusija, iz mnogo razloga, neće odvažiti na takav korak. Stvarnost i racionalnost, ipak, su na strani ukrajnske vojske, koja bi, u slučaju da dođe do udara iz bjeloruskog pravca, bila u stanju spremno odgovoriti napadačima.  Kako pojašnjava, Ukrajnici imaju veliki nadmoć u ljudstvu i iskustvo prošlogodišnjeg pokušaja osvajanja Kijeva, koje su uspješno osujetili.

„U ovom trenutku u Bjelorusiji se nalazi između 12 i 15 hiljada pripadnika ruskih oružanih snaga. S njima i pripadnicima bjeloruskih oružanih snaga, pod uvjetom da bi oni krenuli u neku napadnu aktivnost prema Ukrajini. sukobiće se sa vrlo vjerovatno između 100 i 120 tisuća pripadnika ukrajinskih odbranbenih snaga, koje će se nalaziti na svom terenu.

S druge strane, teren između Bjelorusije i Ukrajine je zaštićen, odnosno postavljene su prepreke, minirani su mostovi i ceste i svi oni dijelovi koji mogu otežati brzi prodor. Rusija više ne može izvršiti desant zračno – desantnim postrojbama, jer one više praktično ili ne postoje, ili se sada nalaze na području južne Ukrajine, odnosno pokušavaju čuvati područje od Zaporižja prema Mariupolju“, kaže Akrap.

Lukašenku nije u interesu uključiti se u rat

Operativno, sposobnost ruskih i bjeloruskih snaga da napadnu Ukrajinu iz pravca sjevera je vrlo mala, kaže Akrap, a ukoliko i dođe do takve vrste udara te će se snage „loše provesti“. U takvom scenariju ukrajinske snage nanijele bi, vjerovatno, velike gubitke ruskim i bjeloruskim vojskama u ljudstvu i tehnici, što nikako ne ide u prilog načinu na koji cijelu situaciju posmatra bjeloruski predsjednik Lukašenko, za kojeg je vojska, u suštini, najviše garant njegove vlastite političke sigurnosti.

„On je (Lukašenko) toga svjestan, ostati bez velikog broja pripadnika svojih oružanih snaga koje su mu jamac represije koju provodi u Bjelorusiji i mogućnost da sačuva vlast. U slučaju da dođe do gubitka velikog broja ljudi, bjeloruska oporba, koja djeluje na teritoriju Bjelorusije i inozemstva, to bi iskoristila. Ne zaboravimo da se na teritoriju Bjelorusije, u prvim tjednima rata, dešavao veći broj diverzantskih akcija partizanskog ratovanja i to osoba iz Bjelorusije, koje se nisu slagale s tom politikom“, kaže Akrap.

Iako je malo vjerovati da će se Rusija odvažiti na napad kopnenim snagama sa teritorija Bjelorusije ono o čemu se spekulira, kao sa nekom vrstom taktičke teorije, jeste da bi u tom slučaju dio efektivnih snaga ukrajinske vojske, koje su sada zauzete borbama na jugu zemlje, bile premještene na položaje uz granicu sa Bjelorusijom, što je, opet, teorija za koju Akrap kaže da je, ipak, malo vjerovatna i teško ostvariva.

Napadi dronovima

Vježbe, koje su ove sedmice postale jako zanimljive svjetskoj javnosti odvijaju se već nekoliko sedmica, podsjeća Akrap. Osim nagađanja da se izvode kao neka vrsta pripreme za novu invaziju ono što o djelovanju Rusije sa bjeloruske teritorije možemo sa sigurnošću tvrditi jeste da se ta zemlja koristi kao platforma za raketne i napade dronovima.

„Ono što sigurno znamo jeste da sa teritorije Bjelorusije kreću dronovi koji napadaju Ukrajinu i rade se raketni napadi. To sasvim sigurno rade. Rusko zrakoplovstvo koristi bjeloruski teritorij da napada i raketira određene pozicije u Ukrajini sa teritorije Bjelorusije. Ali, da će krenuti sa kopnenom vojskom prema tome sam skeptičan, odnosno ako se i odluče krenuti dočekaće ih pripremljena odbrana i proći će, što bi rekao naš narod, ‘kao bosi po trnju'“, zaključuje Akrap.

Izvor: Al Jazeera