Dok se nastavljaju izraelske racije, šta je sljedeće za Zapadnu obalu?

Nestabilnost se nadvila nad životima Palestinaca na Zapadnoj obali koja je pod izraelskom okupacijom.

Postoji očekivanje da će situacija na terenu eskalirati u nekom trenutku u bliskoj budućnosti.

Kada i kako će se to razviti, ili šta će biti okidač, ne može se predvidjeti, ali nekoliko događaja na terenu tokom protekle godine ukazuje na to da se okupirana Zapadna obala približava ozbiljnoj promjeni u trenutno neodrživom političkom i sigurnosnom statusu quo.

“Palestinska konfrontacija i obnova borbe sa [izraelskom] okupacijom su neizbježni”, Al Jazeeri je kazao Belal Shobaki, šef Odsjeka za politologiju na Hebronskom univerzitetu. “Mislim da je scenarij eskalacije situacije u 2023. moguć.”

“U procjenama izraelskog vojnog i sigurnosnog aparata, Zapadna obala će se u izvjesno vrijeme mobilizirati. Izrael pokušava odgoditi ovaj scenarij koliko je moguće primjenom strategije suzbijana i apsorpcije”, nastavlja on.

Za sada, kaže on: “Izrael ne dozvoljava potpuni mir, a ne dozvoljava ni eskalaciju situacije”.

Već gotovo godinu dana, okupirana Zapadna obala svjedoči povećanju nasilja izraelske vojske, sa najmanje 170 Palestinaca, među kojima 30 djece, ubijenih tokom gotovo svakodnevnih racija u 2022 – što je najveći broj žrtava u 16 godina, prema podacima UN-a. Broj napada jevrejskih doseljenika na Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali, također je u oštrom porastu.

Ubijanja se nastavljaju i u 2023. U prvih pet dana, u izraelskim racijama ubijena su četiri Palestinca, uključujući troje djece.

Iako su mnogi od ubijenih tokom proteklih godina bili civili, izraelske vojne racije i ubijanja dešavaju se pod zastavom slamanja palestinskog oružanog otpora na sjeveru okupirane Zapadne obale.

Nova, ultradesničarska izraelska Vlada, koja je položila zakletvu prošlog mjeseca, poduzela je kaznene mjere protiv Palestinske samouprave (PA), i uključuje kontroverzne ličnosti na ključnim pozicijama kontrole nad Palestincima, što dodatno pojačava izglede za eskalaciju na terenu.

Da li je na pomolu nova vojna operacija?

Od septembra 2021. oformljen je niz relativno malih palestinskih oružanih grupa s članovima iz različitih frakcija, uglavnom u gradovima Jeninu i Nablusu. Ove grupe su ograničene u pogledu svojih sposobnosti i fokusirane su na odbranu predjela na kojima djeluju tokom racija izraelske vojske, a učestvuju i u pucnjavama na izraelskim vojnim kontrolnim punktovima.

Prema podacima izraelskog Ministarstva vanjskih poslova, zasebno u 2022, u napadima koje su počinili Palestinci u Izraelu i na okupiranoj Zapadnoj obali, ubijeno je 29 osoba.

Na izglede da Izrael pokrene punu invaziju na palestinske gradove, kao što je napravio 2002, ili da se desi nova palestinska intifada (ustanak) u više navrata su upozoravali posmatrači tokom prošle godine.

Međutim, Abdeljawad Hamayel, akademik na Univerzitetu u Birzeitu, kaže da ne vjeruje da će Izraelci izvršiti invaziju punom snagom, osim ako ne dođe do promjene u prirodi napada koje izvode palestinske grupe.

“[Izraelska] strategija sada se sastoji od mješavine pregovora i ubistava. Oružane grupe ne izvode napade duboko u Izraelu. Ako dođe do napada u priobalnom dijelu naprimjer, onda bi mogli početi razmatrati ovo opet jer će imati dovoljno političke volje da istjeraju ove grupe”, kazao je Hamayel Al Jazeeri.

“[Oružane] grupe su stvorile zone relativne slobode, ali one nisu izolovane od izraelske vlasti. Izrael upada, hapsi, izvršava ubistva i specijalne operacije u ovim predjelima sa relativnim imunitetom za svoje vojnike”, nastavlja on.

“Da, sada nailaze na oružani otpor i ne mogu hapsiti ljude tako lako kao ranije, ali izraelska vojska može ući u ove zone tako da nema osjećaj da treba pokrenuti invaziju punog obima.”

Shobaki smatra da je zbog odsustva stvarne koordinacije između ovih oružanih grupa i nasilja koje je i dalje većinom ograničeno na okupiranu Zapadnu obalu, Izrael zadovoljan svojom trenutnom strategijom.

“Većina tačaka sukoba bila je u palestinskoj areni, unutar sela i gradova, izbjegličkih kampova, na kontrolnim punktovima. Sve se ovo dešava na način koji utječe na svakodnevni život doseljenika, i to nema istu cijenu za izraelsku okupaciju kao za živote Palestinaca”, objasnio je on.

Gaza i Palestinska samouprava

Izrael nije jedini koji želi zaustaviti bilo kakav značajan metež na okupiranoj Zapadnoj obali.

Palestinska samouprava (PA), koju kontroliše stranka Fatah, također ima svoju ulogu, i to onu koja je odvaja od drugih palestinskih grupa.

“Ako pogledamo stvarnost okupirane Zapadne obale, imamo grupu stranaka koje žele promijeniti stvarnost sve i ako to znači eskalaciju na Zapadnoj obali”, kazao je Shobaki. “To su grupe Hamas, Islamski džihad i Popularni front za oslobođenje Palestine (PFLP).”

Iako su mnogi članovi novoformiranih oružanih grupa povezani s Fatahom, one predstavljaju oblik protivljenja vođstvu Palestinske samouprave koja sarađuje sa izraelskom vojskom u oblasti sigurnosti da osujeti napade i javno osuđuje oružane napade.

“Možda ćemo vidjeti da bi dijelovi pokreta Fatah mogli prebjeći i postati dio oružane borbe protiv izraelske okupacije,  [praveći prostor za] Hamas, Islamski džihad i PFLP da djeluju”, kazao je Shobaki.

Umjesto toga, nekoliko novih oružanih grupa povezano je sa oružanim krilom grupe Palestinski islamski džihad (PIJ) iz Gaze – Brigade al-Quds.

Izrael je napao PIJ u avgustu u trodnevnom bombardovanju opkoljenog Pojasa Gaze, usmrtivši najmanje 49 Palestinaca, većinom civila, uključujući 17 djece.

Ali kratkoročna priroda tog sukoba, i odsustvo bilo kakvog stvarnog nastavka, naveli su posmatrače da povjeruju kako je još jedan izraelski rat u Gazi malo vjerovatan u narednom periodu.

Umjesto tog, grupe kao što je PIJ, koje imaju bliske veze s Iranom, gledale su na okupiranu Zapadnu obalu i talas nemira tamo kako bi se suprotstavile Izraelu.

Govoreći za Al Jazeeru, glasnogovornik PIJ-a, Tareq Silmi u Gazi je kazao da je ova grupa odigrala “posebnu ulogu” u pojavi nove oružane grupe na Zapadnoj obali tokom prošle godine.

“Nije tajna da su Brigade iz Jenina [jedna od novih grupa] povezane sa Brigadama al-Quds – oružanim krilom Islamskog džihada”, kazao je Silmi, koji je dodao da PIJ radi “neprestano … da podrži fenomen oružanog otpora na Zapadnoj obali”.

Hoće li se promijeniti uloga Palestinske samouprave?

Osim izgleda za veliko dezerterstvo iz pokreta Fatah, analitičari kažu da je drugi mogući scenarij da Izrael promijeni ulogu Palestinske samouprave.

Ultradesničarske ličnosti u izraelskoj Vladi, kao što su Itamar Ben-Gvir i Bezalel Smotrich, glasno su izrazile svoju nezainteresovanost za daljnje postojanje Palestinske samouprave.

Tada dolazeća izraelska Vlada je 28. decembra kazala kako je njen glavni prioritet “unaprijediti i razviti naselja u svim dijelovima zemlje Izrael”, uključujući okupiranu Zapadnu obalu, u prikrivenom priznanju da nema namjeru dozvoliti nastanak palestinske države.

“PA treba ovu Vladu ozbiljno shvatiti”, kazao je Hamayel. “Oni žele PA koja nema nikakvih nacionalnih zahtjeva, koja radi svoj posao vođenja civilnih pitanja u ovom kraju.”

“Oni žele PA bez ‘P'”, objasnio je on, dodavši da izraelska Vlada želi da “Palestinci ili prihvate izraelski suverenitet na Zapadnoj obali i širom države, ili da odu – što je u suštini samog cionističkog pokreta.”

Sve ovo znači nesigurnost u narednoj godini.

Iako se očekuje da Zapadna obala bude u središtu bilo kakve buduće palestinske konfrontacije sa Izraelom, ona ne mora nužno biti njen okidač.

Prošle sedmice, kada su se pojavili izvještaji da Ben-Gvir planira ući u kompleks džamije Al-Aksa, bio je prisutan stvarni strah da bi situacija mogla eskalirati.

To se na kraju nije desilo i taj događaj je protekao bez ikakve konfrontacije. To možda neće biti tako tokom narednog incidenta.

“Na ulice se izlazi zbog emocionalnih razloga”, kaže Shobaki. “Jedan događaj ih [Palestince] može pokrenuti i podstaknuti da izađu na ulice.”