Jedan je bh. entitet već digao cijene struje, hoće li ga drugi slijediti?

Valu poskupljenja koji je pogodio građane, u bh. entitetu Republika Srpska od početka godine dodali su i više račune za struju što je novi udar na njihove ionako tanke džepove.

Poskupio je ogrjev, pa su građani prešli na električnu energiju jer im je finansijski povoljnija (EPA)

Kako je i najavljivano krajem prošle godine, u Republici Srpskoj se od ove godine primjenjuje novi tarifni model kojim je cijena električne energije u tom bosanskohercegovačkom entitetu povećana za 40 posto. Time su najviše pogođeni penzioneri, nezaposleni i socijalno ugrožene kategorije. Zato je opozicija u tom entitetu reagovala i odmah nakon praznika organizovala proteste u Trebinju.

Obraćajući se okupljenim građanima, predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kazao je da je važno što su građani pružili otpor, naglasivši da će ova borba biti „duga i neprestana“, te da je Ustavnom sudu predana apelacija kojom žele osporiti tarifni model kojim se povećava cijena električne energije.

„Odavde su nam djeca i mladi bježali samo za vrijeme okupacije. Ova današnja je teža od mnogih stranih okupatora. I nadamo se u Boga da ćemo dočekati neki lijep, vedar i sunčan dan slobode, kada će nam se sva protjerana omladina i svi ostali vratiti jer nigdje nije tako lijepo sunce, klima i nebo kao što je na ovim prostorima. Nažalost, mnogi su primorani da bježe trbuhom za kruhom“, između ostalog je kazao Vukanović.

Veći troškovi viša cijena

U Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske navode da su na njihovoj internet stranici javno objavljene sve odluke i rješenja koja se trebaju odnositi na utvrđivanje potrebnog godišnjeg prihoda svih pet operatera distributivnog sistema u entitetu, utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnih stavova za javno snabdijevanje.

„Sastavni dio odluka i rješenja su obrazloženja u kojima su detaljno obrazloženi razlozi navedenih odluka Regulatorne komisije“, navodi se u odgovoru Aleksandra Jegdića, sekretara Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

U odlukama kao rješenjima na upućene zahtjeve pet operatera distributivnog sistema u Republici Srpskoj, vidljivo je da se traži povećanje regulatornog potrebnog prihoda zbog povećanja troškova rada i održavanja, posebno troškova zarada i naknada zarada, troškova proizvodnih usluga, povećanja troškova materijala, povećanja troškova distributivnih gubitaka izazvanih rastom cijena električne energije i povećanjem zahtijevanog povrata na kapital.

Tri blok tarife

Prema riječima Zorana Pavlovića, ekonomskog konsultanta i analitičara, rast cijena električne energije u Evropi uzrokovan je rastom cijena goriva koje se koristi za grijanje.

Poskupio je pelet i cijepano drvo, a uslijed toga građani su prešli na električnu energiju tako što su je počeli koristiti za grijanje stanova i kuća jer im je finansijski povoljnija.

„Ta situacija potencijalno može biti velika opasnost da se distributivni sistem, ili ono što se zove mrežarina, bude preopterećen i da počnu da se javljaju kvarovi koji su veoma skupi. To obrazloženje ima logike jer ako bi u toj situaciji cena ostala ista, onda bi svako trošio koliko god mu treba, te bi čitav distributivni sistem došao u pitanje u smislu da izdrži tu potrošnju. Da bi se na neki način to sprečilo i ljudi doveli u ekonomski racionalno ponašanje, u Republici Srpskoj su uveli blok tarife“, pojašnjava Pavlović.

To u prijevodu znači, dalje pojašnjava Pavlović, da ako ste mali potrošač bili i ostali, i trošite do 500 kilovata mjesečno što je moguće pod uslovom da se ne grijete na struju, onda ćete plaćati isto samo će vam se dodatno na cijenu struje povećati mrežarina. Ako trošite preko 500 kilovata, onda ulazite u zonu veće cijene, a ona je povećana u nekim apsolutnim iznosima ili procentima za gotovo 0,06 feninga po kilovatu; ako odete u višu zonu, onda će to biti 0,10 feninga po kilovatu što znači da je za 50-ak posto povećana potrošnja do 1.500 kilovata.

„Ako se električna energija koristi za normalnu potrošnju bojlera, šporeta i mašine za veš, onda ste u zoni do 500 kilovata i cijena struje ostaje ista – samo je povećana mrežarina. Ali ako se grijete na termoakomulacionu peć, onda prelazite 500 kilovata i ulazite u kategoriju potrošača do 1.500 kilovata. Ako se grejete samo na struju i nemate drugi izvor energije za zagrejavanje, lako ćete preći preko 1500 kilovata, a cena jeftine struje preko 1.500 kilovata je 0,20 feninga po kilovatu. Dakle, što više trošite cena vam drastično raste“, ističe Pavlović.

Drugi model isti cilj

U drugom entitetu, Federaciji BiH za sada nema promjene cijena električne energije. Ona je posljednji put izmijenjena prije četiri godine. Sistem funkcioniše po principu otvorenog tržišta električne energije u otvoreno gdje svi kupci imaju mogućnost pronaći snabdjevača i sa njim dogovoriti uslove snabdjevanja ili preciznije cijenu električne energije.

Mali kupci poput malih preduzeća i komercijalnih kupaca, te domaćinstva imaju i mogućnost snabdjevanja od javnog snabdjevača po cijeni na koju slaglasnost daje Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) ili koju ta komisija utvrdi, ukoliko zahtjev javnih snabdjevača nije urađen u skladu sa metodologijom za utvrđivanje cijena usluge, koja je sastavni dio pravilnika o snabdjevanju.

„FERK daje saglasnost ili utvrđuje cijene za kupce koji se snabdjevaju u okviru univerzalne usluge kod dva javna snabdjevača: Elektroprivrede BiH Sarajevo i Elektroprivrede HZHB Mostar. Ove cijene nisu mijenjane u posljednje četiri godine. FERK do ovog trenutka nije primio prijedlog korigovanih cijena usluge javnog snabdjevača po kojima isporučuje električnu energiju u okviru univerzalne usluge niti od jednog javnog snabdjevača u Federaciji BiH“, navodi se u odgovoru Mile Srdanovića, v.d. predsjednika FERK-a.

Poštujući princip transparentnosti u svom radu FERK će, navodi se na kraju, obavijestiti javnost o pristiglim zahtjevima ukoliko i kada do njih dođe.

Iako u entitetu Federacija BiH još uvijek nije došlo do promjene cijena električne energije, to ne znači da do njih neće doći. Međutim, treba podsjetiti na izjavu koju je federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić dao N1 televiziji krajem prošle godine, u kojoj je rekao da je FERK odbio uvođenje blok tarifa kako je uvela Republika Srpska.

„Predložili su varijante linearnog povećanja svima, ali da se napravi program pomoći socijalno ugroženim. Ali, to su bili samo razgovori“, pojasnio je tada Džindić.

Poskupljenjem do dodatnog novca

Ekonomski analitičar i konsultant Zoran Pavlović kaže da postoji i određeni interes vlasti da se nešto više zaradi, jer je sada prava prilika da se povećanjem cijena u blok tarifi obezbjedi još dodatnih para za elektrosistem.

„U Republici Srpskoj nisu završili kapacitete za proizvodnju nove struje, a u Federaciji BiH nisu platili ugalj rudniku. Sada će iskoristiti priliku da povećaju cenu i da nakon toga izmire obaveze koje su nastale iz prethodnog perioda. Ljudi se bune zato što nemaju veće plate i mogućnost da to plate. Doći ćemo u situaciju da se neće moći izmiriti troškovi i to je suština cele priče“, upozorava Pavlović.

Ključno je pitanje, po njemu, da li je trebalo toliko povećati cijenu u toj blok tarifi jer jedno je povećanje ako je inflacija 20 posto, pa da povećanje bude 20 posto, a preko tih 20 posto onda još 20 posto i to je 40 posto povećanje. Ovdje je povećanje najveće u trećem bloku tarife i gotovo je četiri puta viša cijena nego u kategoriji do 500 kilovata, skreće pažnju vlastima na kraju Pavlović.

Izvor: Al Jazeera