Rusija pokušava zapaliti Balkan, ali ima male izglede da uspije

Prema novinskoj agenciji Ria Novosti, Evropa je postala “najtoplije mjesto na svijetu“ zbog ruskog rata protiv Ukrajine, a taj medij u vlasništvu ruske vlade predviđa dodatni “rast temperature“ na Starom kontinentu u ovoj godini, zbog vrlo loše političke i sigurnosne situacije na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu od 24. februara prošle godine, strah od nasilja se vratio širom Evrope, prvi put u skoro osam desetljeća nakon okončanja Drugog svjetskog rata. Može li na Kosovu i u Bosni i Hercegovini “doći do eksplozije”, kako to ne isključuje prokremaljski medij u svojim predviđanjima za 2023. godinu? Ili je to samo još jedan pokušaj sijanja straha i odvraćanja pažnje od rata u Ukrajini?

Prema onom što je ranije za Al Jazeeru objasnio Marko Savić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Podgorici, ruski interes na Zapadnom Balkanu kroz historiju je višestruk. Biti na Zapadnom Balkanu za Rusiju znači, između ostalog, biti blizu toplim morima, što je konstanta u ruskom geopolitičkom kodu. Uz to, ostvariti ekonomsko, političko, pa i kulturno prisustvo na Zapadnom Balkanu znači održavanje slike Rusije kao velike sile.

Kako Zapad odvratiti od Ukrajine?

Ali, sada Kremlj ima još jedan motiv jačeg utjecaja na Zapadnom Balkanu – nakon što se rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine odužio neočekivano dugo za Moskvu, ulazeći u drugu godinu, iscrpljujući Rusiju i ekonomski i psihički, Putinu i njegovim vojnim stratezima potrebno je nešto što bi koliko-toliko skrenulo fokus zapadnih saveznika sa rata u Ukrajini. Kosovo i bh. entitet Republika Srpska čine se kao izgledno mjesto za tako nešto. Mjesecima traju pobune dijela Srba na sjeveru Kosova, dok predsjednik RS-a Milorad Dodik prijeti otcjepljenjem ovog entiteta od Bosne i Hercegovine i njegovim pripajanjem Srbiji, što bi moglo ponovo potaknuti sukobe kao devedesetih godina.

Pokazujući privrženost Putinu, Dodik je ruskog predsjednika odlikovao ordenom RS-a tokom proslave neustavnog 9. januara, koji se u RS-u slavi kao dan tog entiteta, a za Bošnjake i Hrvate je simbol početka masovnih zločina i protjerivanja sa prostora koji danas obuhvata RS.

Čelni ljudi u Washingtonu i Briselu pokazuju da su svjesni ruskih namjera na Zapadnom Balkanu, poput predsjednice Evropske komisije Ursule Von der Leyen ili šefa evropske diplomatije Josepa Borrella, koji upozoravaju da bi mjesto Zapada na Balkanu vrlo rado popunile Rusija i Kina. A tako nešto, smatraju, ne bi donijelo dobro ni Balkanu, ni samoj Uniji.

Rat u Ukrajini olakšao Balkanu

Za brojne analitičare nema sumnje da će Rusija pokušati, ili već pokušava, destabilizirati regiju Zapadnog Balkana. Denis Avdagić, sigurnosni analitičar konsultatske kompanije Ideje novih medijskih strategija (INMS) iz Zagreba, kaže kako ruske “prognoze” po kojima bi se pokrenuli ratni sukobi na Kosovu, pa i u Bosni i Hercegovini, treba iščitava prije svega kao ruski interes. Postoji interes Moskve za širenjem problema u srce Evrope. Međutim, Avdagić ne smatra to izglednim.

“Ono što komuniciram od početka prošlogodišnje agresije Rusije na Ukrajinu je dam koliko god to bilo tragično za samu Ukrajinu, uvelike je pomoglo zemljama Zapadnog Balkanam koje sum jednostavno rečenom zaštićene okruženjem NATO i EU članica“, rekao je Avdagić za Al Jazeeru.

“Svi oni koji bi rado uz podršku Rusije nešto planirali i željeli pokrenuti, dobro znaju kako su nakon toga sami, i ponavljam, okruženi NATO i EU članicama. Treba li spominjati NATO i EU snage koje su stacionirane na tlu Kosova te u Bosni i Hercegovini, a upravo kako bi dodatno podsjećali one koji imaju ‘zle namjere’ da se ne radi o zemljama koje su prepuštene same sebi?“

Wagnerove aktivnosti sve snažnije

Ruska agresija na Ukrajinu, zapravo, kao da je donijela novi energiju u Evropi. Kako zaključuje Avdagić, Evropa je nikad jedinstvenija i ujedinjenija.

“Ne samo da se stabiliziralo stanje na Zapadnom Balkanu, vidimo kako se, i površno gledano, uzburkana voda na Kosovu smiruje, jer nema prostora za radikalizaciju, nego i Ukrajina jača, uz snažnu i kontinuiranu potporu kako kompletnog Zapada, tako i u velikoj mjeri država  Unije”, kaže Avdagić.

Ipak, čini se da Rusija neće tako lako odustati od Zapadnog Balkana. Prema depešama do kojih je došao Politico, američki dužnosnici prikupljaju obavještajne podatke u vezi s aktivnostima grupe Wagner u zemljama poput Centralnoafričke Republike, Malija i – Srbije. Ruska plaćenička skupina je pozicionirala ljude u Beogradu, a početkom decembra najavila je i službeno otvaranje poslova u Srbiji.