Sve više stranih radnika na Balkanu

Stranci na radnim mjestima odavno nisu začuđujuća pojava, a čak su se i zakoni počeli mijenjati, pa i retorika vlasti pojedinih zemalja koje vape za stranim radnicima.

U Sloveniji godišnje 40.000 radnika ode u penziju, a 20.000 novih ljudi dolazi na tržište rada (Reuters)

O odlascima radno sposobnog stanovništva iz regije sve znamo. Brojke se multipliciraju godinama, tako da su domaća tržišta rada postepeno počela oskudijevati sa kvalitetnim, pa onda i bilo kakvim kadrom. Stranci na radnim mjestima odavno nisu začuđujuća pojava, pa su se i zakoni počeli mijenjati, baš kao i retorika vlasti pojedinih zemalja koje vape za stranim radnicima.

„U Sloveniji godišnje oko 40.000 radnika ode u penziju, a oko 20.000 novih ljudi dolazi na tržište rada. Dakle, nesrazmjer je očigledan. Ako uzmemo u obzir demografske pokazatelje i ekonomski rast, ta se provalija neće smanjivati“, govorila je za bosanskohercegovačke medije ministrica javne uprave Slovenije Sanja Ajanović Hovnik naglašavajući da će se i javna uprava morati otrgnuti od mentalnog sklopa devedesetih godina prošloga vijeka i prilagoditi potrebama privrede, te brže i jednostavnije izdavati dozvole strancima.

‘Uvoz’ iz BiH i Srbije

Slovenija kao članica Evropske unije ima otvoreno tržište rada sa članicama Unije, ali radnika od tamo nema. Zbog toga je 2017. godine bila prinuđena potpisati posebne sporazume sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, o „uvozu“ radne snage. Uporedni podaci govore da se broj radnika iz ovih zemalja vrlo brzo upeterostručio.

„Na kraju novembra ove godine u Sloveniji, na osnovu tog sporazuma je radilo 46.210 radnika iz Bosne i Hercegovine i 5.383 radnika iz Srbije. Do kraja novembra je izdano 20.322 radne dozvole strancima uz 51.683 od ranije važećih dozvola“, podaci su Zavoda za zapošljavanje Slovenije.

Još veću potrebu za stranim radnicima ima i veća i mnogoljudnija zemlja – Hrvatska. Za 11 mjeseci tekuće godine u skladu sa Zakonom o strancima, MUP Hrvatske je izdao 115.343 dozvola za boravak i rad.

Tabela odobrenih dozvola stranim državljanima

1.     Bosne i Hercegovine………….34.443
2.     Srbije……………………………….18.238
3.     Nepala……………………………..11.212
4.     Sjeverne Makedonije……………9.594
5.     Kosova……………………………….8.333
6.      Indije………………………………….6.994
7.      Filipina……………………………….5.418
8.      Albanije………………………………3.939
9.      Bangladeša…………………………3.815
10.     Turske………………………………..3.339

(Izvor: MUP Republike Hrvatske)

„Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, 73.374 dozvola je za novo zapošljavanje, 25.181 za produljenje dozvola, te 16.788 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva -15.451. U posljednjih nekoliko godina primijećen je porast broja izdanih dozvola za boravak i rad. Tako je u 2016. godini izdano 4.234 dozvola za boravak i rad, u 2017. godini 11.195, u 2018. godini 32.734, 2019. godini 72.523, u 2020. godini 66.655 te u 2021. godini 81.995 dozvola“, navode iz MUP-a Republike Hrvatske.

U ovoj zemlji je sve do 2021. godine Vlada svojim odlukama utvrđivala godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca. U momentu pisanja ovoga teksta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) je bilo 116.742 nezaposlena, što znači da je broj nezaposlenih hrvatskih građana i stranih radnika skoro izjednačen.

„Svrha je utvrditi je li moguć pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada, za što se poslodavci prvo moraju obratiti HZZ-a, koji će najduže u roku od 15 dana, provesti test tržišta rada i utvrditi mogu li se radnici naći na hrvatskom tržištu. U slučaju nepronalaženja domaće radne snage, poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za određenog stranca te Hrvatski zavod za zapošljavanje, na temelju podnesenog zahtjeva, izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac uvjete za zapošljavanjem strane radne snage. Nadležna policijska uprava, odnosno postaja, izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje HZZ-a“, poručuju iz MUP-a Hrvatske.

Slučajevi država koje nisu u EU

A šta je sa zemljama koje nisu članice EU-a i zapravo su bazen za izvoz radne snage u Uniju? Kako one zadovoljavaju svoje potrebe za nedostajućom radnom snagom? I tu je primjetan rast broja stranih radnika. Interesantno je da one još uvijek imaju kvote koje odobravaju vlade.

U Crnoj Gori je od početka godine do 12. decembra izdano 27.688 radnih dozvola. To je za skoro 7.000 više nego u cijeloj prošloj godini ili skoro duplo u odnosu na 2016. godinu.

Tabela radnih dozvola za strane radnike

1.      Ruske Federacije………..7.260
2.      Turske………………………..5.594
3.      Srbije………………………….5.065
4.      Kosova……………………….1.956
5.      Bosne i Hercegovine…….1.752
6.      Albanije……………………….1.517
7.      Ukrajine………………………….921
8.      Sjeverne Makedonije………..693
9.      Bjelorusije……………………….570
10.     Kine……………………………….201

(Izvor: Zavod za zapošljavanje Crne Gore)

„Dozvole izdane u pet djelatnosti –  građevinarstvo, ostale uslužne djelatnosti, usluge smještaja i ishrane, informisanje i komunikacije, te trgovina čine 81,6 posto dozvola izdanih u kvoti. Najveća tražnja poslodavaca je iskazana kroz prijavljena slobodna radna mjesta u ovoj godini, prema grupama zanimanja su: ugostiteljstvo i turizam (2.866 slobodnih radnih mjesta), vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti (1.784), medicinari (1.128), nastavnici prirodno-matematičke struke (840), ekonomisti (840), trgovci (647), pravnici (473), građevinari (426)…“

U Bosni i Hercegovini su za izdavanje dozvola strancima zaduženi entitetski i kantonalni zavodi za zapošljavanje koji utvrđuju godišnje kvote. Za prvih pola godine su oni izdali 1.270 radnih dozvola i to 461 radna dozvola koje se računaju u kvotu i 809 radnih dozvola izdanih nezavisno od utvrđene kvote. To je povećanje u odnosu na isti period prošle godine od 274 radne dozvole.

Tabela izdanih dozvola po državama

1.  Srbija…………………..253
2. Turska…………………..242
3. Kina………………………..85
4. Kuvajt……………………..60
5. Bangladeš……………….48
6. UAE……………………….42
7. Sirija………………………36
8. Albanija…………………..35
9. Hrvatska………………….32
10. Saudijska Arabija…….30

(Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH)

„Po djelatnostima, najviše radnih dozvola je izdano u oblasti građevinarstva (331), trgovine (191), poslovanja nekretninama (137), umjetnost, zabava i rekreacija (106), prerađivačka industrija (100)… kažu nam iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U njihovoj bazi podataka je posljednjeg dana septembra na evidenciji bila 356.531 prijavljena nezaposlena osoba. Interesantno je i to da se kvote za strance kroz godine ne povećavaju samo u ovoj zemlji regije.

„Oko 50 posto izdanih radnih dozvola se odnosi na osobe s visokom i višom stručnom spremom, 38 posto na osobe za završenom srednjom školom, te ostatak na ostale nivoe obrazovanja. Značajan broj radnih dozvola se izdaje stranim državljanima koji su osnivači obrta ili privrednih društava ili su u njima lica ovlaštena za zastupanje subjekta u unutrašnjem i vanjskom prometu, direktori i izvršni direktori. U posljednje vrijeme je povećan broj izdatih radnih dozvola za radnike u djelatnosti građevinarstva. Sigurno da je na domaćem tržištu rada prisutan i određeni broj stranih radnika kojima i nije potrebna radna dozvola, već je potrebno ispoštovati propise u vezi regulisanja boravka, kada su u pitanju recimo sezonski poslovi“, smatra Omer Korjenić, analitičar tržišta rada.

Povećanje migracija

Napominje na evidentne promjene na tržištu rada cijele regije i da se zakonske regulative moraju brže usklađivati, a zastarjeli sistemi odbacivati.

„Sistem kvota koji je prisutan u aktuelnom zakonskom rješenju je nepotreban u ovakvoj situaciji, a i države u okruženju su ukinule ovaj mehanizam. Raspoloživa radna snaga u regiji se iz godine u godinu smanjuje i ta činjenica otežava ukupnu situaciju. Povećavaju se migracije, smanjuje se prirodni priraštaj, posljedično se smanjuje broj učenika i studenata, te stoga uvoz radne snage može biti jedno od rješenja u održavanju ili povećanju ekonomskog rasta“, stava je Korjenić.

U Srbiji je trenutno nezaposleno 427.594 osoba. Aktuelne podatke iz ove zemlje nismo dobili, ali se zna na je prošle godine odobreno tek nešto više od 20.000 dozvola stranim radnicima, dok je ove, za prvih šest mjeseci, bilo preko 15.000 izdanih dozvola. Predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda govore da bi ova zemlja za 30 godina mogla ostati bez petine radne snage, pa se institucije ubrzano prilagođavaju promjenama, čak i kroz diplomatsko-konzularna predstavništva u svijetu.

U regiji se na stranim radnicima počinju sabirati i benefiti. Zbog jeftinijeg rada, pa onda i iznajmljivanja nekretnina, preko transporta, sve do hrane, migracije na tržištu rada su poželjne. S tim da nijedna državna institucije ne želi obraditi i publikovati dobijene informacije, s kojima bi se obznanili i gubici po osnovu odlazaka domaćih radnika.

Izvor: Al Jazeera