Tanya Domi: Dodik i Čović sprečavaju i Jevreje da se mogu kandidovati u BiH

Dragan Čović i Milorad Dodik aktivno rade protiv provođenja bh. Ustava, te tako sprečavaju Jevreje, Rome i ostale da se kandidiraju za više pozicije vlasti, kaže ugledna profesorica sa Univerziteta Columbia.

Domi: Da sam savjetnica ministrici Turković, sugerirala bi joj da se obrati Amerikancima i ukaže kako Izraelci odaju počast Dodiku koji je pod američkim sankcijama (Ustupljeno Al Jazeeri)

Dvojica najvećih nacionalista iz redova bosanskohercegovačkih političara uspjeli su uvjeriti izraelske desničare u ispravnost svojih politika, a vlasti Bosne i Hercegovine moraju strateški više raditi na dobijanju podrške na vašingtonskom Capitol Hillu, ističe Tanya Domi.

Ugledna profesorica sa američkog Univerziteta Columbia i saradnica Instituta Harriman za Al Jazeeru govori o nedavnom memorandumu odlazećeg izraelskog ambasadora u Albaniji (koji je zadužen i za odnose sa BiH) o podršci reforme izbornog zakona koju predlaže Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), odnosno Hrvatski narodni sabor i Dragan Čović.

Također je komentirala bh. politiku između Zapada i Rusije, odnos Zagreba prema Sarajevu, te odnose Srbije i Kosova.

  • Kako komentirate nedavni dokument Ambasade Izraela u Albaniji koji je izazvao velike reakcije u BiH i šire?

– Slažem se sa komentarom Jakoba Fincija koji je rekao kako je „zaprepašćujuće“ što izraelski ambasador Noah Gal Gendler, postavljen u Albaniji ali predstavlja Izrael u balkanskoj regiji, istupa sa jednostranom odlukom podrške prijedlogu HDZ-a bez da je konsultirao g. Fincija. Zaista, ambasador Gendler je potkopao autoritet Jevrejske zajednice zaobilazeći g. Fincija koji je priznata osoba u BiH i neko ko je služio toj državi kao ambasador u Švicarskoj, ali i kao tužitelj u slučaju ‘Sejdić-Finci’ gdje je tužio i dobio BiH na Europskom sudu za ljudska prava.

Izraelski dokument je priznao važnost slučaja ‘Sejdić-Finci’ ali je očito kako nisu bili svjesni ili su čak ignorirali činjenicu da Dragan Čović i Milorad Dodik aktivno rade protiv provođenja bh. Ustava, te tako sprečavaju Jevreje, Rome i ostale da se kandidiraju za više pozicije vlasti. Iskreno rečeno, samo vrijeme objave memoranduma je prilično problematično jer je uslijedilo nakon masovnih demonstracija Bosanaca zbog procurjele informacije da visoki predstavnik priprema nametanje HDZ-ovog prijedloga izborne reforme.

Pošto Izrael nikada nije bio učesnik ničega što ima veze sa bh. izborima, ovaj memorandum doista je došao iz nepoznatog teritorija. Memorandum je mailom poslat medijima u Sarajevu sa adrese koja nema veze sa izraelskom Vladom. Sa diplomatskog gledišta, bio je potpuno neprofesionalan i bezvrijedan. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je ispravno uradila kada je poslala demarš Vladi Izraela.

U julu je objavljeno kako su Čović i Dodik posjetili Svjetski centar sjećanja na holokaust Yad Vashem u Jerusalemu kako bi odali počast ljudima koji su spasili Jevreje – one koji se spominju kao „pravični među nacijama“. Ovo je bio politički performans dvojice najvećih nacionalističkih političara BiH koji su išli na ruku izraelskih desničara, a vjerovatno ne znaju nijedno ime od 85 Bosanaca čija su djela dokumentirana za spašavanje Jevreja i jevrejskog naslijeđa u BiH tokom Drugog svjetskog rata.

Slažem se sa Fincijem da su Čović i Dodik očito uvjerili neke od birokrata izraelske Vlade u njihove stavove, možda dok su bili u Izraelu, ili su se u nekom trenu susreli sa ambasadorom Gendlerom. Ono što je prelilo čašu za izraelsku Vladu je otkriće da Čović odaje počast ubijenim ustašama – to je nešto previše za Jerusalem. Sva ova nevjerovatna dešavanja nagnala su me da, zajedno sa Reufom Bajrovićem, napišem autorski tekst koji je objavio Haaretz. Nikada ne bih povjerovala kako naša pisanja mogu pridonijeti zvaničnom ukoru Gendlera koji je izrekao izraelski premijer Yair Lapid.

  • Kako komentirate generalno politiku Izraela prema BiH i Balkanu? Postoje dokazi kako je izraelsko oružje, uprkos embargu, korišteno u ratu u BiH, odnosno da su ga koristile jedinice Vojske Republike Srpske (VRS)?

– Tokom raspada bivše Jugoslavije, srbijanski lobi je tvrdio kako sve strane u ratu čine ratne zločine i više puta su ponavljali taj stav Izraelcima preko ambasade u Izraelu. Podršku takvom stajalištu davali su kanadski general Lewis MacKenzie, tadašnji britanski premijer John Mayor i ministar odbrane Malcom Rifkind što je bilo opravdanje njihovo za održanje embarga na uvoz oružja u BiH.

Posljedično, Izraelci su bili uvjereni da su Muslimani jednako odgovorni za zločine tokom rata u BiH, a još je postojala priča da Muslimani pucaju na vlastiti narod. Zbog toga je bilo malo izraelskog suosjećanja za bošnjačke patnje tokom rata koje su bile posljedice djela srpskih nacionalista. Ovo je odlično dokumentirano u knjizi ‘Ovaj put smo znali: Odgovori Zapada na genocid u Bosni (NY Press, 1996.).

Izrael je jedan od glavnih izvoznika naoružanja na svijetu i trenutno je 12. kada je riječ o transferima konvencionalnog oružja. Vojska Bosanskih Srba (VRS) koristila je izraelsko naoružanje tokom rata, a izraelski Vrhovni sud je posljednji put 2016. odbio pristup podacima koji se odnose na rat u BiH.

  • Kako unaprijediti trenutne izraelsko-bosanske relacije?

– Mislim kako je ministrica Turković djelovala odgovorno u ime BiH kada je poslala demarš izraelskoj Vladi. Ona zaslužuje formalni odgovor. Da sam joj ja savjetnica, sugerirala bi joj da se obrati Amerikancima i ukaže kako Izraelci odaju počast Dodiku koji je pod američkim sankcijama.

Zaista, izraelska Vlada je javno objavila kako će poštivati američke sankcije ruskim oligarsima i onim državljanima Rusije koji su sankcionirani zbog veza sa ratom u Ukrajini. SAD bi trebao odigrati konstruktivnu ulogu u nekom popuštanju napetosti, a smatram kako bi izvinjenje Izraela bh. vlastima dosta pridonijelo tome.

  • Supotpisnica ste otvorenog pisma američkom generalnom sekretaru Antoniju Blinkenu. Koliko SAD može pomoći BiH na euroatlantskom putu, kako tumačite politiku Washingtona prema ovoj balkanskoj državi?

Potpisala sam otvoreno pismo sekretaru Blinkenu. I dalje sam razočarana američkom vanjskom politikom u BiH i njihovo stalno, ali trenutno tiho, podržavanje HDZ-ovog prijedloga nije samo neiskreno, već ga smatram diplomatskom zloupotrebom. Ukoliko se prijedlog provede, on će dodatno ojačati etnicitet kao dominantnu kvalifikaciju u bh. politici. To je jednostavno pogrešno.

Ne razumijem zašto Amerikanci ne traže provođenje presuda Sejdić-Finci, Zornić i Pilav Europskog suda za ljudska prava. I ova žurba da se usvoje promjene prije oktobarskih izbora je zaista derogacija međunarodnih standarda kada je riječ o promjenama pravila u istoj godini kada su izbori – nameće se pitanje, zašto?

Ono što je postalo jasno, kada govorimo o američkoj vanjskoj politici, je da je izokrenuta u odnosu na naše ranije politike i smatram kako bh. predstavnici moraju strateški tražiti veću podršku na Capitol Hillu u Washingtonu.

  • Nedavno je ruski ambasador u BiH ponovio neke prijetnje ovoj državi. Kako vidite rusku politiku na ovom području?

Rusija aktivno pokušava naći prostora da potkopa jako krhku i osjetljivo demokratiju u BiH zbog historije zapadne podrške ovoj državi. BiH, u svom trenutnom stanju potiče iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, a strateški Rusija podržava i pomaže Dodikove napore na secesiji.

Zapad, uključujući EU, SAD i Veliku Britaniju, mora raditi uporno da odbrani BiH od ruskih napora na korodiranju unutar Vijeća za provođenje mira, kao i u Vijeću sigurnosti. I dalje me brine da će Rusija ponovo pokušati staviti veto na mandat EUFOR-a tokom godišnje revizije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Smatramo kako država iz stalnog sastava Vijeća sigurnosti nema nadležnost za veto zbog odredbi u Aneksu A1A koji se odnosi na dogovor o vojnim aspektima sporazuma.

  • Određeni analitičari smatraju kako je Hrvatska ‘premašila’ Srbiju i postala vodeći remetilački faktor na Balkanu. Koliko je ispravna politika Zagreba i da li će to Brisel sankcionirati?

Mislim da duže vremena Hrvatska ne djeluje u dobroj vjeri kada je riječ o odnosima sa BiH. Sama sam se u to uvjerila kada je EU finansirao projekat Pelješki most, a Hrvatska izbjegavala direktne kontakte sa bh. vlastima kako bi razgovarali o tome kako će utjecati na bh. pristup moru kod Neuma. Ako ne možete djelovati u dobroj vjeri kada je riječ o projektu izgradnje, postoji malo prostora za direktni dogovor o pitanjima mira i sigurnosti.

Ova HDZ-ova Vlada u Zagrebu je više od razočarenja, ali je nažalost to i predvidivo. Hrvatska je u više navrata prekršila međunarodno pravo kada je riječ o migrantima – prisilnim vraćanjem migranata na bh. teritoriju i uprkos negativnoj odluci koju je izrekao Europski sud za ljudska prava protiv Hrvatske lani. Europska unija do sada nije sankcionirala Hrvatsku, visoki predstavnik za vanjske poslove i politiku sigurnosti Josep Borrell ne koristi sankcije kao metodu izvođenja na odgovornost. Kakogod, EU ne podržava liberalne politike kada je riječ o migracijama.

  • Na kraju, kako tumačite trenutne odnose i napetosti između Srbije i Kosova?

Mislim kako je trenutna situacija između Srbije i Kosova veoma opasna i retoričke prepirke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija ne samo da su eskalirate, već su i njihove polemike jako alarmantne.

Stoga je nedavni dogovor o tablicama pozitivan razvoj situacije ukoliko će obustaviti eskalaciju javnih istupa. Ovu situaciju svakodnevno treba pratiti i sve nas treba brinuti erodiranje sigurnosti između ove dvije strane i smatram kako je KFOR jako bitan kao sredstvo odvraćanja.

Izvor: Al Jazeera