Penzionerska stvarnost: Kupovanje na akcijama i strah od zime

Radili su naporno i vrijedno cijeli život da bi danas mnogi od njih živjeli na način da jedva sklapaju kraj s krajem te se radi toga moraju odricati mnogo toga jer jednostavno nemaju novaca. Riječ je o dobrom dijelu hrvatskih umirovljenika čije su mirovine male i nedovoljne za normalan i dostojanstven život. Prema raznim istraživanjima. danas u Hrvatskoj čak tri četvrtine umirovljenika, koji su svoje mirovine ostvarili poslije 30 i više godina rada, živi u siromaštvu ili na granici siromaštva.

Pri tome treba znati kako i među „radničkim“ mirovinama postoje i brojne visoke mirovine, a tu su i braniteljske mirovine. Mnoge od njih premašaju i 1.000 eura mjesečno. U Hrvatskoj je i na tisuće inozemnih mirovina među kojima većina njih živi lagodnije, nego oni koji su svoje mirovine zaradili u Hrvatskoj.

O visini većine mirovina u Hrvatskoj govori i to da se one kreću oko 2.500 kuna (333 eura) mjesečno. Međutim, postoje i one koje mjesečno iznose i ispod 1.000 kuna (133 eura). Situaciju dodatno pogoršava i inflacija s kojom se susreće cijela Hrvatska tako da njihove mirovine, kakve god one bile, trenutno vrijede manje jer za taj novac, radi rasta cijena, realno mogu manje toga kupiti. Zbog svega toga mnogi od umirovljenika snalaze se kako znaju i umiju.

Strah od računa za struju i plin

„Prinuđena sam, kao i mnogi drugi, paziti ne na svaku kunu nego na svaku lipu. Jednostavno nemam jer su mirovine sramotno male. Radila sam preko 30 godina u tvornici Borovo i sada mjesečno imamo malo više od 2.200 kuna (293 eura). Račune uvijek prve platim, a onda što ostane. Kupujem na akcijama, a ne znam kada smo si nešto od odjeće kupili jer nemamo. Ne idem na izlete jer nemam novca. Žalosno je sve ovo i mislim da mi poslije toliko godina rada nismo zaslužili da ovako živimo“, kaže Mara B. iz Vukovara.

Dodaje kako joj je spas što mirovinu ima i njen suprug, ali i da strahuje od predstojeće zime i računa za električnu energiju i plin.

„Biti će kako mora biti jer se nas više ništa ne pita. Onima koji odlučuju umirovljenici nisu bitni, a niti udruge i stranke koje nas zastupaju ne bore se za naše interese. Mislim da u svakoj drugoj državi Europske unije, ili u velikoj većini njih, umirovljenici žive bolje nego mi u Hrvatskoj. Iskreno, strahujem što će biti ove zime, a posebno strahujem što će se dogoditi kada se uvede euro 1. siječnja iduće godine. Unatoč obećanjima iz Vlade cijene će tada dodatno porasti ali će naše mirovine ostati vjerojatno iste. Bude me i sramota reći kolika mi je mirovina poslije 35 godina rada. Radio bih i dalje ali mi zdravlje ne dopušta i sada ovisim o drugima“, rekao je Miroslav U. iz Vukovara.

I svi drugi umirovljenici, s kojima smo razgovarali, a koji primaju „radničke“, mirovine razmišljaju isto. Nekima zdravlje dozvoljava da još rade pa tako zarade dodatno još po neku kunu. Neki pak pokušavaju do dodatnih sredstava doći da nešto preprodaju tako da danas neki od njih prodaju voće i povrće koje uzgajaju na tržnicama ili, primjerice, piliće koja uzgajaju kod kuće.

Mjere pomoći

Problema su svjesni i u resornom ministarstvu kao i Vladi Republike Hrvatske, pa je tako ministar rada i socijalne politike Marin Piletić rekao kako je Vlada prepoznala da visina mirovina nije adekvatna što će rješavati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Najavio je i jesenski paket mjera pomoći i jednokratne isplate umirovljenicima kao i da je radi inflacije od 2019. godine zbog indeksa usklađivanja mirovina, mirovina povećana za nešto više od 10 posto.

„S obzirom na porast cijena u drugom razdoblju 2022. godine, očekujemo da će s 1. siječnja usklađivanje biti također značajno u odnosu na ovih 6,18 posto, ali bez obzira na indeksaciju mirovina, Vlada je prepoznala da visina mirovina nije adekvatna i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti obvezala se da ćemo povećati najniže i obiteljske mirovine”, rekao je Piletić.

O daljem rastu mirovina nedavno je govorio i premijer Andrej Plenković koji je najavio kako će se kroz izmjenu Zakona omogućiti i korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika. Ovom izmjenom već početkom iduće godine, za više od 155.000 korisnika obiteljskih mirovna ukupna mirovina će se povećati u prosjeku za oko 510 kuna (68 eura)mjesečno. Najavio je kako će se osim korisnika obiteljskih mirovina izmjenama Zakon od 1. siječnja iduće godine povećati i najniže mirovine za još 1,5 posto, a od 1. siječnja 2025. i za dodatnih 1,5 posto, dakle ukupno tri posto.

„Samo u 2023. povećat će se mirovina za 287.000 korisnika najniže mirovine za što smo osigurali dodatnih 100 milijuna kuna (13,3 milijuna eura). Prosječne mirovine su u mandatu Vlade, od listopada 2016. do danas, povećane za 20,15 posto i sada su na razini od 3.047 kuna (406 eura), a najniža mirovina za 26,41 posto, pa su sada na 2.008 kuna (267 eura). To nije posljedica samo usklađivanja već brojnih mjere iz mirovinske reforme koje su doprinijele unapređenju položaj umirovljenika. U ovim izrazito izazovnim vremenima poduzimamo sve kako bi našim umirovljenicima omogućili dostojanstvenu starost“, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je prošle godine za ublažavanje posljedica pandemije Vlada umirovljenicima isplatila Covid dodatak, dok im je u svibnju ove godine isplaćen energetski dodatak. Svakom od tih mjera obuhvaćeno je gotovo 700.000 umirovljenika.

Postoje načini, ali…

O niskim mirovinama i onome što bi trebalo napraviti da hrvatski umirovljenici, koji su svoje mirovine zaradili kroz rad, razgovarali smo i s nekadašnjim predsjednikom Hrvatske stranke umirovljenike i višegodišnjim saborskim zastupnikom Silvanom Hreljom. I on je mišljenja kako je dobar dio pojedinačnih mirovina prenizak i da to nije korektno prema ljudima koji su desetljećima naporno radili.

„Kada se govori na tu temu najlakše je reći kako dvije trećine hrvatskih umirovljenika živi na granici siromaštva ili ispod nje. To uostalom kažu i statistike i ne treba previše mudrosti niti pameti da se to zaključi. Razlog niskim mirovinama su niske plaće kroz radni vijek kao i, posljedicom toga, male uplate u mirovinski sustav. Treba isto tako znati da postoje i na tisuće visokih mirovina jer su ti današnji umirovljenici imali visoke plaće i samim tim imali i velike uplate u mirovinski sustav“, rekao je Hrelja.

Dodaje i kako bi slijedom toga država trebala pronaći način kako da pomogne ugroženim umirovljenicima. Pri tome, po njegovim riječima, ne treba ići daleko nego se može iskoristiti i model Slovenije koja je pronašla način kako da pomogne svojim umirovljenicima koji imaju niske mirovine.

„To bi mogla i Hrvatska ali je potrebno izraditi registar, donijeti neke odluke i uvesti reda. Primjera radi nekakav dodatak na mirovinu ne bi mogli dobivati umirovljenici koji imaju vikendice ili stanove koje izdaju nego samo oni koji imaju jednu nekretninu i mirovinu ispod određenog iznosa. Međutim, za tako nešto je potrebno imati i novca, a da bi se imalo novca potrebno je imati jako gospodarstvo i veliki broj radnika koji uplaćuju u mirovinski sustav što trenutno kod nas nije slučaj. Za tako nešto je potrebno imati i preciznu socijalnu sliku stanovništva koju mi danas nemamo. Zato se sada nalazimo u začaranom krugu pri čemu Vlada ulaže napore kako i na koji način pomoći, koliko se može, onima s niskim mirovinama“, rekao je Hrelja.

Začarani krug

Govoreći na ovu temu kazao je i kako se umirovljenici u Hrvatskoj danas snalaze na razne načine ali i da je situacija puno bolja kod onih gdje postoje dvije mirovine. U takvim umirovljeničkim zajednicama se, kako je rekao, puno lakše i kvalitetnije živi.

„Umirovljenik poslije 35 i više godina rada, prema sadašnjim cijenama u Hrvatskoj, ne bi smio imati mirovinu ispod 500 eura. To bi trebala biti nekakva minimalna mirovina. Na žalost, mi smo daleko od toga pa imamo na tisuće mirovina oko 2.000 kuna (266 eura), pa i one ispod 1.000 kuna (133 eura). O tome bi trebalo razmišljati i u vrijeme dok se radi, odnosno kada se dogovara mjesečna plaća od koje ovisi i koliko će se uplaćivati u mirovinski sustav.

Trenutak otrežnjenja dolazi s odlaskom u mirovinu i izračunom mirovine koja ovisi o godinama radnog staža, visini plaće kao i uplatama u mirovinski sustav. U tom trenutku se ulazi u začarani krug iz kojeg je gotovo nemoguće izaći. Tada se više ništa ne može učiniti i od toga trenutka, ako je mirovina mala, se ovisi o odlukama države koje su takve kakve jesu“, zaključio je Hrelja.