Praistorijsko naselje na Ozrenu staro 3.000 godina

Potvrđeno je da u pećini Mokra Megara živi endemska vrsta kukca Maglajski golemaš.

U pećini Mokra Megara pronađen je i fotografisan endemski kukac Maglajski golemaš (Ustupljeno Al Jazeeri)

U predizborno vrijeme u Bosni i Hercegovini, uz sve moguće podjele na nacionalno i vjersko, ali i provjereni recept političara u bespoštednoj borbi za vlast – prepadanje naroda od drugog i drugačijeg, ogromnu vrijednost predstavlja saradnja ljudi iz različitih gradova i različitih naroda iz oba bh. entiteta. Priča o pećini Mokra Megara na planini Ozren, u blizini entitetske i granice Maglaja i Doboja, budi nadu u bolje sutra i pokazuje, ne samo da se može zajedno u borbi za prirodu i boljitak, nego da je to sasvim prirodno za ljude ovog kraja.

U pećini Mokra Megara pronađen je i fotografisan endemski kukac Maglajski golemaš. Zahvaljujući Znanstvenoistraživačkom kampu nakon više od stotinu godina potvrđeno je postojanje ove endemske vrste u pećini koja je dio je kompleksa prirodnih bogatstava koje treba zaštititi.

“Znanstvenoistraživački kamp „Mokra Megara” u potpunosti je opravdao očekivanja. Potvrđeno je postojanje endemske vrste kukca koji je pronađen za vrijeme Austro-Ugarske, prije više od jednog stoljeća. Napravljene su i njegove prve fotografije. Prikupljen je biološki materijal iz unutrašnjosti pećine koji je poslan na daljnje analize u institute. Rezultati će pokazati za neke druge pronađene životinjske vrste da li su endemske. Napravljen je novi nacrt pećine. Slijedi nastavak istraživanja u nekim narednom periodu”, izjavio je Davor Šupuković, sekretar Udruženja „Fojničani” iz Maglaja.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

Na Krčmarici naselje iz bronzanog doba

Jedan od neočekivanih rezultata Znanstvenoistraživačkog kampa “Mokara Megara” je otkriće prapovijesnog naselja na Ozrenu, upravo u Bazi „ParaGhost-Staro Nasleđe” gdje je kamp i bio smješten. Prema prvim procjenama doktora arheologije Edina Bujaka, starost naselja lociranog na vrhu Krčmarica je oko 3.000 godina, iz perioda bronzanog doba. O tome svjedoče brojni ostatci keramičkih posuda tipičnih za taj period ali i dijelovi ognjišta i samih nastambi. Istovremeno, ostatci koplja i keramike s početka nove ere kao i stećci u neposrednoj blizini svjedoče o višemilenijskom kontinuitetu života na Ozrenu, što je zasigurno još jedan snažan argument za zaštitu ovog područja.

“Dosta ljudi je pokazalo interes za obilazak pećine. Ona je zaista atraktivna. Da bi se organizirale ture zaintresiranih da posjete Mokru Megaru potrebno je uraditi druge stvari, među kojima je i onih administrativnih. Potrebno je da se pećina proglasi zaštićenim područjem, kao što je bila prije rata. Potrebno je uraditi na aspektu sigurnosti ljudi koji ulaze u pećinu”, objasnio je Šupuković.

Prema odluci Općinskog vijeća Maglaj, krajem marta ove godine, pokrenut je postupak zaštite kompleksa. Inače, po prostornom planu Republike Srpske, za cijelu planinu Ozren je planirana zaštita u rangu nacionalnog parka.

Mokra Megara je i u Jugoslaviji bila prepoznata kao prirodna vrijednost te je 1965. godine proglašena geomorfološkim spomenikom prirode.

Znanstvenoistraživački kamp je okupio niz renomiranih speleologa i speleobiologa iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona.

Marijan Komnenov iz Sjeverne Makedonije radi pećinsku faunu na Balkanu a došao je da istraži živi svijet ove pećine. Objasnio nam je da je u literaturi pronašao podatak da su u Mokroj Megari živjele dvije endemske vrste, jedna kornjača i jedan kukac.

Alen Ćosić iz Misije OSCE-a u BiH pojasnio je da oni na području Maglaja, Žepča i Doboja posljednjih godina podržavaju izgradnju međuetničkog povjerenja, suživota i pomirenja na prostorima tri općine u dva entiteta a da je pećina Mokra Megara jedan od tih projekata.

“Nakon 30 godina ušao sam u pećinu Mokra Megara. Osamdesetih godina smo istražili oko dva kilometra pećine. Najzad ćemo krenuti sa naučnim istraživanjima komplet faune. Radimo sa tri tima. Imaju tri vodopada koja će pripremiti teren. Drugi tim će crtati sve kanale, a treći tim je biloški koji će uzimati uzorke u samoj pećini i okolini”, kazao je Admir Bajraktarević koji vodi Sportski i naučno-istraživački klub “Atom” Zavidovići.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

Na lokalitetu Krčmarica u ozrenskom selu Gornja Paklenica pronađeni su pravi arheološki biseri. Pronađeni su ostaci keramičkog posuđa, dijelovi ognjišta i nastambi iz bronzanog doba, ostaci koplja i keramike iz mlađeg željeznog doba, te stećci i artefakti iz kasnog srednjeg vijeka.

Turistički potencijali Ozrena zanemareni

Petar Tubić, predsjednik Paraglajding kluba “Paraghost” iz Doboja i Udruženja “Staro naslijeđe” koje se bavi razvojem seoskog turizma, kazao je da je izuzetno važno istraživanje pećine da bi se ona što više približila turistima, da bi se poboljšala i turistička ponuda na Ozrenu, ali i svim mjestima koja mu gravitiraju, Maglaju, Doboju i Gračanici.

Predsjednik Zavičajnog udruženja “Ognjište Rakovačko” Davor Vidaković rekao je da su turistički i kulturni potencijali Ozrena potpuno zanemareni.

“Krajem 19. i početkom 20. vijeka prvi arheolog u BiH dr. Ćiro Truhelka je boravio na ovim prostorima i istraživao. Decenijama od arheologa niko nije istraživao ovo područje. Zakazali smo kao društvo i država”, naglasio je Vidaković.

Kamp “Mokra Megara” realizirali su UG “Fojničani” Maglaj, Misije OSCE-a u BiH i partneri, “Atom” Zavidovići i PD “Vis” Žepče, uz finansijsku podršku WWF-a Adria i Telemach fondacije.  Misija OSCE-a u BiH je angažovala Oružane snage BiH za deminiranje pećine koja je nakon 30 godina čista od mina.

Izvor: Al Jazeera