Pripreme za najtežu zimu u Evropi: Kako će građani plaćati račune od 500 eura

Moguća nestašica energenata i povećani računi s kojima će se suočiti kompanije i građani tokom narednih mjeseci naveli su evropske zemlje da se već tokom ljeta krenu pripremati za krizu.

Dok su veći računi neizbježni, još jedan rizik predstavlja i prekidi u snabdijevanju gasom (EPA)

Evropa doživljava najgoru energetsku krizu u posljednjih 50 godina, sa rastućim cijenama energenata koji dodatno podstiču postojeću inflaciju koja bi kontinent mogla gurnuti u recesiju.

Povećana potrošnja nakon smanjenih aktivnosti tokom pandemije, rat u Ukrajini, rusko uskraćivanje gasa te suše koje su također utjecale na smanjenje proizvodnju električne energije u hidrocentralama – doveli su do krize zbog koje se evropske zemlje već nekoliko mjeseci pripremaju kako bi prebrodile nadolazeću zimu i sezonu grijanja.

Cijene energenata su već porasle, ali će kompanije i građani to osjetiti kroz veće račune u narednim mjesecima. Rast cijene gasa dovodi i do porasta cijene električne energije.

Prema istraživanju Goldman Sachsa, prema dosadašnjem kretanju cijena, procjenjuje se da će računi za energente početkom sljedeće godine iznositi oko 500 eura za prosječnu porodicu u EU, što je povećanje za 200 posto u odnosu na 2021. godinu. U Velikoj Britaniji, očekuje se da će računi porasti za 80 posto od mjeseca oktobra.

Međutim, dok su veći računi neizbježni, još jedan rizik predstavlja i prekidi u snabdijevanju gasom.

Evropa je ranije dobijala oko 40 posto gasa iz Rusije. Početkom septembra, ruski državni energetski gigant Gazprom prekinuo je protok gasa kroz ključni gasovod Sjeverni tok 1, navodeći da je razlog održavanje i tehnički kvarovi.

Ruski gas još uvijek dolazi do Evrope putem gasovoda kroz Ukrajinu i Slovačku, te kroz Crno more prema Turskoj i Bugarskoj, ali samo obustava gasa kroz Sjeverni tok bila je dovoljna da cijene opet skoče.

I mali pad temperatura može dovesti do krize

Pozitivno je što su evropske zemlje uspjele napuniti skladišta gasa prije uobičajenog roka. Evropska komisija tražila je od zemalja članica da rezerve gasa budu popunjene 80 posto do 1. novembra.

Većina zemalja dostigla je taj nivo prije roka. Generalno, Evropa je početkom septembra bila na 80.2 posto zaliha gasa, dva mjeseca prije utvrđenog roka.

Međutim, nema garancija da se nestašica ovog energenta neće desiti i pored rezervi.

Evropa se još uvijek oslanja na uvoz gasa tokom zimskih mjeseci te postoji šansa da će u slučaju hladne zime doći do njegove nestašice.

Ako do toga dođe, stručnjaci procjenjuju da će to biti krajem zime. Ipak, trenutno se čini, upozoravaju, da bi se ovo stanje moglo preliti i na sljedeću zimu.

Prema pisanju Bloomberga, realnost je da u Evropi nema dovoljno gasa, a ako potražnja ne bude smanjenja, kompanije će možda ostati bez električne energije, a u ekstremnom slučaju i domaćinstva, što je neka posljednja mjera.

Dok zemlje popunjavaju svoje rezerve gasa, vlade istovremeno pokušavaju da navedu građane i industrije na uštede.

Činjenica da Evropa nema dovoljno gasa, može utjecati i na opskrbu električnom energijom koja se proizvodi iz ovog energenta.

Dosta toga ovist će o vremenu u narednim mjesecima, jer i mali pad temperature može dovesti do radikalne promjene što se tiče potražnje za energentima.

Kako navodi Bloomberg, pad temperature od jednog stepena Celzijusa u Francuskoj dovodi do povećanja potražnje električne energije u obimu koji proizvedu dva od 56 nuklearnih reaktora u zemlji.

Redukcije struje tokom zime

Analitičari Goldmana Sachsa naveli su izvještaju da što veća štednja bude uvedena tokom ljeta, manje vjerovatno će bit da će se Evropa suočiti sa isključenjem struje tokom zimskih mjeseci.

Neke mjere su se već počele ranije uvoditi. Vlade su preporučile naprimjer kraće tuširanje u domaćinstvima ili snižavanje temperatura u javnim bazenima i isključivanje vanjske rasvjete na javnim zgradama.

U Francuskoj naprimjer postoji sistem putem kojeg građani mogu pratiti predviđanja koja se tiču potražnje električne energije nekoliko dana unaprijed, a ako se očekuje neka krizna situacija, kao što je veliki pad temeperatura, sistem šalje upozorenje dan ranije kako bi se mogla reducirati potrošnja struje.

Velika Britanija će u slučaju krize prvo tražiti od domaćinstava i kompanija da pokušaju štediti energiju, a ako i to nije dovoljno, isključivat će se električna energija u kompanijama sa najvećom energetskom potrošnjom.

Primjeri iz prakse, doduše u Americi, pokazuju da se građani vrlo brzo odazivaju pozivima vlade na uštedu energije u kriznim situacijama, pa makar tako što samo ugase jedno svjetlo u svom domu.

Milijarde eura pomoći za građane

Evropske zemlje također uvode određene mjere kako bi pomogli građanima da plate svoje račune za energente tokom inflacije, koje se generalno svode na smanjivanje poreza na cijene energenata, davanja pomoći građanima i kompanijama, te ograničavanje cijena.

Njemačka je tako obećala da će smanjiti PDV na prirodni gas sa 19 na sedam posto, do kraja marta 2024. Vlada je također odobrila dva paketa pomoći od 65 milijardi eura kako bi pomogla građanima sa rastućim cijenama energenata.

Mjere pomoći uključuju jeftiniju kartu za javni prevoz te paušalni iznos koji će se isplaćivati penzionerima i studentima u iznosu od 300, odnosno 200 eura za troškove energije.

Nizozemska je ove sedmice objavila paket “bez presedana” vrijedan 17 milijardi eura za pomoć građanima koji se suočavaju sa rastom cijena energenata.

Cijene gasa u ovoj zemlji porasle su za 170 posto, a struje za 149 posto. Vlada je zbog toga uvela ograničenje na cijene ovih energenata od 1. januara sljedeće godine.

Međutim, uz sve pripreme, štednju i mjere, neminovno je da da će se Evropa suočiti sa jednom od najtežih zima, a građani i kompanije sa sve većim računima tokom narednih mjeseci.

Izvor: Al Jazeera