Bivši ruski generali: Malo vjerovatno da će Moskva upotrijebiti nuklearno oružje

Bivši ruski generali rekli su Al Jazeeri da bi, iako su izgledi za nuklearni rat i dalje mali, situacija mogla brzo eskalirati.

Ruski vojnik na straži u blizini nuklearne elektrane Zaporožje (Reuters)

Malo je vjerovatno da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini, osim ako se NATO direktno ne uključi u borbu, rekla su Al Jazeeri dvojica penzionisanih ruskih generala.

“Ako Zapad svojim oružanim snagama kolektivno krene na Rusiju, u tom slučaju bi Rusija mogla odgovoriti nuklearnim oružjem”, rekao je Evgeni Bužinski, penzinosani general-pukovnik koji je bio glavni pregovarač ruske vojske o kontroli naoružanja od 2001. do 2009. godine.

Međutim, Bužinski naglašava da u trenutnim okolnostima Rusija nema mnogo koristi od upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini.

On tvrdi da ruskoj vojsci nije potrebno nuklearno oružje za postizanje strateških ciljeva, poput uništavanja transportne infrastrukture koja se koristi za isporuku zapadnog oružja ili oštećenja električne mreže u zemlji.

Nuklearna elektrana Zaporožje (Reuters)

Međusobno uništenje

U isto vrijeme, Bužinski upozorava da bi pokretanje nuklearnog napada sigurno stavilo Moskvu i Washington u opasnu eskalirajuću spiralu.

“Nemoguća je ograničena upotreba nuklearnog oružja – iluzorno je misliti drugačije”, rekao je.

“Svaki nuklearni sukob između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država dovest će do potpunog međusobnog uništenja.”

Sličnu ocjenu dao je i Leonid Rešetnjikov, penzionisani general-pukovnik koji je više od 40 godina proveo radeći u sovjetskim i ruskim vanjskim obavještajnim službama.

Rešetnjikov je rekao Al Jazeeri da je mogućnost da Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje u Ukrajini “nemoguća i da trenutno ima malo vojnog smisla”.

Tvrdi da bi takav potez bio oštro odstupanje od strategije nesklonosti riziku koju je Rusija do sada provodila u Ukrajini, ističući da je Kremlj tek nakon sedam mjeseci proglasio djelomičnu mobilizaciju.

Međutim, direktno uključivanje NATO snaga u sukob moglo bi promijeniti strategiju Moskve.

“Sjedinjene Američke Države i praktično cijela Evropa već sudjeluju u ovom sukobu, opskrbljujući Ukrajinu oružjem, obavještajnim podacima, instruktorima i dobrovoljcima”, kaže Rešetnjikov.

“Daljom eksalacijom te situacije stvara se rizik od globalnog rata u kojem bi moglo doći do upotrebe nuklearnog oružja.”

Trenutni obračun neke podsjeća na Hladni rat, vrijeme nevjerovatno velikih globalnih napetosti u kojem su se Sovjetski savez i Washington takmičili u utrci u naoružanju za nuklearnu prevlast.

Prema Rešetnjikovu, “Hladni rat je bio besmislica u poređenju sa trenutnom situacijom”.

“Sada vidimo kako obje strane pokušavaju izvršiti pritisak jedna na drugu, postepeno se približavajući mogućnosti direktnog sukoba. Ne mislim da ćemo vidjeti nuklearni rat danas ili sutra, ali teško je reći kako će se tekuća eskalacija razvijati u narednoj godini.”

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u UN-u je branio napad na Ukrajinu (Reuters)

Nuklearne sposobnosti

Vjeruje se da Rusija ima najveći nuklearni arsenal na svijetu, s gotovo 6000 bojevih glava, prema procjenama Federacije američkih naučnika.

Uz Kinu, Rusija je također jedna od vodećih zemalja u razvoju hipersoničnih projektila, koji mogu putovati pet puta brže od zvuka i mijenjati putanju u letu.

Prema nuklearnoj doktrini usvojenoj 2020. godine, Rusija je izjavila da je spremna upotrijebiti nuklearno oružje ukoliko primi informaciju o nadolazećem pogotku balističkog projektila, ako bude izložena napadu koji uključuje nuklearno oružje ili drugo oružje za masovno uništenje ili ako bude suočena s konvencionalnom vojnom prijetnjom koja ugrožava “postojanje [ruske] države”.

Zbog rata u Ukrajini porasla je zabrinutost zbog potencijalne nuklearne eskalacije.

Nekoliko dana nakon što je poslao trupe u susjednu zemlju, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je vojsci da stavi ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti kao odgovor na, kako je to nazvao, “agresivnim izjavama” NATO sila.

Tokom nacionalnog televizijskog obraćanja u srijedu, Putin je optužio zapadne vlade za “nuklearnu ucjenu”, ističući da vojnom podrškom Ukrajini nastoje “oslabiti, podijeliti i uništiti” Rusiju.

“Ako teritorijalni integritet naše zemlje bude ugrožen, sigurno ćemo upotrijebiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštitimo Rusiju i njen narod”, rekao je Putin. Ovaj komentar protumačen je kao slabo prikrivena nuklearna prijetnja.

“Ovo nije blef”, nastavio je Putin.

Dan kasnije je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio da bi Kremlj mogao koristiti nuklearno oružje za odbranu ukrajinskih teritorija koji su pridruženi Rusiji.

Retorika iz Moskve naišla je na osude Zapada.

Američki predsjednik Joe Biden optužio je Putina da “otvoreno iznosi prijetnje nuklearnim oružjem Evropi” i pokazuje “bezobzirno nepoštivanje režima o neširenju nuklearnog oružja”.

Biden je ranije zaprijetio Rusiji adekvatnim odgovorom u slučaju da Moskva upotrijebi hemijsko ili taktičko nuklearno oružje u Ukrajini.

U međuvremenu, glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinskoj agenciji Reuters da će se sigurnosni blok “pobrinuti da u Moskvi ne bude nesporazuma o ozbiljnosti upotrebe nuklearnog oružja”, dodajući da nije primijetio nikakve promjene u nuklearnom stavu Rusije.

U intervjuu za britanski Guardian, Mihajlo Podoljak, viši saradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pozvao je druge nuklearne sile da se obavežu na “brze osvetničke nuklearne udare” protiv Rusije u slučaju da Moskva pokuša upotrijebiti svoje oružje u Ukrajini.

Izvor: Al Jazeera