Hamas u Moskvi, šta Rusija želi od protivnika Washingtona

Pojedini smatraju da su kontakti između Moskve i palestinskih frakcija snažna karta snage za obje strane.

Indikativan tajmning posjete šefa politbiroa Hamasa Ismaila Haniyeha (desno) Moskvi (agencije)

Piše: Fahim al-Sourani

Ismail Haniyeh, šef političkog biroa Hamasa, sumirao je rezultate posjete delegacije pokreta i razgovore sa ruskim zvaničnicima, koje je predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, u pozitivnom svjetlu. Posebno je ukazao na to da su ”donesene odluke o brojnim pitanjima na Bliskom istoku.”

Posjeta delegacije pokreta Hamas Moskvi početkom ove sedmice predstavlja novu epizodu u nizu sastanaka koji su prije mnogo godina počeli poprimati periodičan i stalan karakter između dvije strane, uprkos konstantnim prigovorima i kritikama iz Tel Aviva.

Međutim, sadašnja posjeta je specifična po tome što dolazi u vrijeme kada rusko-izraelski odnosi prolaze kroz svoju najgoru fazu još od ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, zbog kritika koje je Tel Aviv iznio protiv rata u Ukrajini i njegove podrške Kijevu oružjem i borcima, kako navode ruski mediji. Moskva se, s druge strane, nije ustručavala zatvoriti sjedište Jevrejske agencije u tom gradu zbog, kako je navedeno, činjenja administrativnih prekršaja.

Stare računice

Osim indikativnog tajminga ove posjete, Kremlj je ponovo pokrenuo pitanje crkve Aleksandar Nevski, koja se nalazi u Starom gradu u Jerusalemu, zahtijevajući da se vlasništvo nad zemljištem crkvenog kompleksa, koji je sjedište misije Ruske pravoslavne crkvene, preda Rusiji.

Područje je bilo u vlasništvu Rusije sve dok se situacija nije promijenila nakon izraelske okupacije Svetog grada 1967. godine, a Centralni sud u Izraelu još uvijek odbija zahtjev.

Pitanje odnosa za pregovaračkim stolom

Onima koji prate dešavanja u Rusiji nije nepoznanica da je Moskva, godinama prije rata u Ukrajini, počela raditi na tome da spriječi ekskluzivitet Washingtona u palestinskom pitanju. Također je pokazivala interes za održavanje odnosa s Palestinskim vlastima i Oslobodilačkom organizacijom. Međutim, najistaknutija stvar je bila ta da je otvorila direktne kanale komunikacije sa “kontroverznim” frakcijama, prema zapadnim posmatračima, posebno s pokretima Hamas i Islamski džihad, koje Moskva odbija klasificirati kao terorističke pokrete.

Uporedo s ruskom otvorenošću prema ovim frakcijama, Moskva je dala prioritet kolektivnom djelovanju u postizanju dogovora između Palestinaca i Izraelaca kroz ”Bliskoistočni kvartet”, mehanizam koji je započeo 2002. s predstavnicima Ujedinjenih naroda, Evropske unije, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, prije nego što su pregovori vođeni kroz ovaj mehanizam zapeli u ćorsokak.

Stalne konsultacije

Musa Abu Marzouk, član političkog biroa pokreta, kaže da odnos Hamasa sa Rusijom traje godinama, te da je pokret u stalnom kontaktu i konsultacijama sa ruskim zvaničnicima.

Abu Marzouk je u ekskluzivnoj izjavi za Al Jazeeru dodao da posjeta dolazi u svjetlu niza novonastalih dešavanja na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni, te kako bio se “ruska strana upoznala s razvojem dešavanja u palestinskom pitanju na nacionalnoj razini, nasiljem koje izraelski neprijatelj provodi nad zemljom, ljudima i svetinjama, te razmijenila mišljenja i stavovi o najnovijim regionalnim i međunarodnim dešavanjima.”

Prema riječima dužnosnika Hamasa, “Moskva se ističe po tome što je u kontaktu sa svim palestinskim akterima i sposobna je igrati pozitivnu ulogu u ponovnom ujedinjenju i postizanju nacionalnog jedinstva. Ruska uloga u palestinskim unutrašnjim stvarima je cijenjena, i mi smo uvijek osjećali želju Rusije da se okonča palestinska podjela”.

Smatra da “ruske veze sa svim stranama i to što ruski tim razumije kompleksnost palestinske i regionalne scene, pored njenog međunarodnog položaja, čini ovu državu igračem sposobnim da odigra pozitivnu i neophodnu ulogu u palestinskom slučaju”.

Povodom zatvaranja Jevrejske agencije, Abu Marzouk je rekao: ”Mi se ne miješamo u unutrašnje stvari drugih država. U isto vrijeme, protivimo se radu ove agencije u raznim zemljama svijeta s obzirom na to da je igrala i igra ulogu u jačanju cionističkog prisustva u Palestini, što je temeljna uloga u cionističkom projektu. Sve se to dešava na štetu prava palestinskog naroda na svoju zemlju i svetinje, stoga pozivamo sve zemlje svijeta da zaustave iseljavanje Jevreja u Palestinu.”

Jake karte

Sa svoje strane, ruski ekspert za Bliski istok Andrej Ontikov smatra da bi tajming Hamasove posjete Moskvi, koja je počela u subotu, naročito u uslovima rata u Ukrajini i pogoršanja rusko-izraelskih odnosa, mogao biti odraz napora Rusije da dođe do novih jakih karata u vrijeme kada se zapadni i nezapadni krugovi klade da će upasti u zamku izolacije.

Nastavlja da sama činjenica da postoje kontakti između Moskve i palestinskih frakcija, posebno s pokretom Hamas, predstavlja snažnu kartu za obje strane. Rusija može igrati ulogu u doprinosu ublažavanju izraelske opsade Pojasa Gaze, i njeno prisustvo na međunarodnim forumima može predstavljati faktor snage za Palestince. To je jedina država supersila koja ima dobre odnose s palestinskom stranom, i sa vlastima i sa frakcijama, kazao je.

Ontikov ističe da Moskva nije odustala od svojih stavova podrške rješenju s dvije države i svog stava o statusu grada Jerusalema, što se pokazalo u njenoj oštroj osudi odluke Washingtona da premjesti svoju ambasadu u Sveti grad, što je čini pozitivnom stranom i važnim igračem u očima Palestinaca.

Repozicioniranje

Pored ovih razmatranja, Ontikov ističe da, kako je to opisao, “rastuća ruska uloga u regiji i početak urušavanja unipolarnosti” nameću proces repozicioniranja i novog grupisanja sa zemljama, silama i aktivnim strujama na regionalnom i međunarodnom nivou.

Prema riječima ruskog stručnjaka, ovaj proces uzima u obzir međusobno poštivanje i usklađivanje zajedničkih interesa, što bi u budućnosti moglo dovesti do nove razine i oblika odnosa između Moskve i utjecajnih sila u regiji, uključujući pokret Hamas.

Sa svoje strane, Sergej Bersanov, specijalista za međunarodne odnose, ne vidi ništa čudno u jačanju i intenziviranju kontakata Moskve sa svim zemljama i pokretima, posebno na Bliskom istoku, sa kojima dijeli sličan pristup međunarodnim i regionalnim pitanjima.

Bersanov smatra da značaj posjete Hamasove delegacije Moskvi nadilazi njene uobičajene dimenzije, poput pitanja pomirenja i uređenja palestinske političke scene, te prelazi na naprednije odnose u ”međusobnom razumijevanju” između dviju strana, posebno ”u svjetlu isprepletenih regionalnih odnosa i slabljenja američke uloge”. U isto vrijeme, smatra vjerovatnim da će odnos Hamasa sa Rusijom ostati ograničen u okvirima sukoba između Palestinaca i Izraelaca.

Izvor: Al Jazeera