Stalno otvoren konkurs za pedijatre u Sarajevu, ali ih nema

Potrebni pedijatri, pulmolog, te brojni ljekari porodične medicine, ali tih kadrova nema barem do naredne godine kada se završavaju prve specijalizacije.

Period vrhunca pandemije korona virusa je jako potresao zdravstveni sistem (Al Jazeera)

Kašalj, začepljen nos, sekret – dovoljan razlog roditelju da dijete odvede ljekaru kako bi dobio savjet ili terapiju. No, kada odete u jedan od nekoliko sarajevskih domova zdravlja, što je iskustvo potpisnika ovih redova, zateknete priličnu gužvu u čekaonici školskog dispanzera.

Jedna majka sa djetetom čeka uputnicu za hitni snimak, nekoliko roditelja (sa ili bez djece) došlo je po ispričnice, nas nekoliko je bilo sa sličnim simptomima. Iako je bilo prije podne, zatekli smo se u neugodnoj situaciji – samo jedna doktorica je radila prvu smjenu.

U razgovoru s njom saznajemo da je dugo tako, da je dan ranije imala jako puno pacijenata i kako ne zna kako će se situacija dalje razvijati. Govori kako je brine, kao i mnoge roditelje, priča o prebacivanju djece školskog uzrasta, dakle od šest, sedam godina, na porodičnu medicinu zbog velikih gužvi, malog broja ljekara i nerazumijevanja starijih pacijenata.

Zakasnila reakcija

Zbog toga smo kontaktirali nadležne. Direktor Javne ustanove Domovi zdravlja Kantona Sarajevo Abel Baltić ukazuje na činjenicu kako trenutno ima 30 pedijatara u ovoj ustanovi i da su posljednju doktoricu ove specijalizacije primili prije pola godine.

„Imamo odobrenje za prijem još tri pedijatra i stalno nam je otvoren konkurs, ali tog kadra nema. Problem je što se zakasnilo sa reakcijom, ja sam upozoravao na ovaj problem prije šest-sedam godina. Tadašnje rukovodstvo nije imalo razumijevanje, odnosno nisu se slagali sa mojom procjenom“, govori Baltić na početku razgovora za Al Jazeeru.

On ističe kako je za godinu dana, otkako je on na čelu Domova zdravlja KS, zaposleno 47 ljekara opće prakse i 45 specijalizanata, ali kako to i dalje nije dovoljno.

„Podsjećam kako školovanje ljekara traje šest godina, specijalizacija još četiri godine – dakle obrazovanje takvog kadra traje od šest do 10 godina. Moralo se mnogo ranije reagirati. Čak i sa ovoliko novozaposlenih, dakle ukupno 92 ljekara, mi i dalje imamo manjak stručnog kadra i to dovoljno pokazuje u kolikom smo bili problemu koji je i dalje prisutan.“

Naš sagovornik objašnjava kako se trenutno snalaze tako što, između ostalog, pokušavaju zadržati ljekare koji trebaju ići u penziju, a dobrog su zdravlja.

„Njih molimo za pomoć kako bi premostili problematičan period, a tu je naravno i prekovremeni rad kako bi ispunili našu osnovnu zadaću – pružanje zdravstvene pomoći sugrađanima“, dodaje Baltić.

Ukinuta specijalizacija školske medicine

Dotakli smo se pitanja školske medicine, odnosno dispanzera za školsku djecu.

Direktor JU Domovi zdravlja KS ističe kako je, prije 20 i više godina, europskim kalendarom specijalizacije, ukinuta specijalizacija školske medicine, a samim time ukinuto je i u BiH.

„Slijedom događaja ukinuto je i kod nas jer se procijenilo da, sa uvođenjem porodične medicine, djeca starija od sedam godina trebaju biti registrovana u timove porodične medicine, a da se pedijatri bave djecom do sedam godina.“

„Mi imamo još uvijek nekoliko ljekara specijalizacije školske medicine koji nisu otišli u penziju, ali će to uraditi u narednih godinu dana, a nemamo mogućnost da školujemo nove kadrove. Sada radimo blagi prijelaz, da djeca starija od sedam godina budu prebačena specijalistima porodične medicine“, govori naš sagovornik.

Dodaje kako ljekari tokom svog školovanja imaju dio pedijatrije obavezan, „tako da to sa stručne strane nije neki problem“.

„Potrebno je ljudima, roditeljima objasniti da su to kolege koje su savršeno dobro edukovane i obučene za brigu njihove djece. Nećemo to još tražiti kako ne bi naišli na otpor, ali nigdje u Evropi, u svijetu se ta djeca ne liječe kod pedijatara i ne postoji specijalizacija školske medicine.“

Ministar upoznat sa problemom

Povlači se potom pitanja različitih generacija u istim čekaonicama. Odgovor na to su posebne čekaonice za osobe sa zaraznim bolestima, ali i povratak sistema zakazivanja termina kod ljekara.

„Kako bi to riješili kvalitetno, moramo popuniti timove porodične medicine i pokrenuti sistem zakazivanja. Zbog nedostatka kadra i pandemije koronavirusa još uvijek ‘gasimo vatru’, žargonski rečeno. Još nismo došli u situaciju da se možemo baviti porodičnom medicinom na način da to bude prava porodična medicina, sa terminima zakazivanja posjete ljekaru i tada bi bilo jedna ili dvije osobe u čekaonici. To je pravo rješenje“, ističe Baltić.

Period vrhunca pandemije korona virusa je jako potresao zdravstveni sistem. Sagovornik Al Jazeere ukazuje kako je bilo 85 ljekarskih mjesta više, te kako su imali i do 60.000 pregleda dnevno. Kako kaže, za sedam dana bi pregledali cijelo Sarajevo…

„To je sada na nekih 15.000, idemo ka stabilizaciji i puno je bolje nego što je bilo. No, još se to slabo vidi, bili smo u velikom problemu koji još uvijek ispravljamo. Imamo stalno otvoren konkurs za pedijatre, za pulmologa, tih ljudi nema, a prvi specijalizanti se vraćaju sa specijalizacije u drugoj polovini naredne godine“, navodi direktor.

Kontaktirali smo i kantonalnog ministra zdravstva Harisa Vranića koji nam je kratko odgovorio kako je upoznat sa problemom nedovoljnog broja pedijatara koji seže unazad više od 10 godina.

„Upoznat sam sa nedostatkom medicinskog kadra u svim JZU, pa tako i u JU DZ Sarajevo. I to traje također duže od deceniju i pol. Samo u vrijeme mog mandata, za 18 mjeseci mi smo u JU DZ zaposlili preko 60 mladih ljekara, i više desetina srednjeg medicinskog osoblja. Dakle, radimo i za one protekle deceniju i pol. I dalje ćemo tako nastaviti“, istakao je ministar.

Izvor: Al Jazeera