Novinari ne dopuštaju da se zaboravi Matijanićeva smrt

“Pozivamo na odgovornost premijera Andreja Plenkovića, koji više ne smije štititi ministra Vilija Beroša i dopuštati da izvodi cirkuse za javnost kako bi zaštitio svoj ugled, dodatno traumatizirajući obitelji i blateći samog tragično preminulog novinara Vladimira Matijanića, koji je svojim radom upravo takve prokazivao javnosti.” To je posljednja rečenica peticije koju je pokrenulo Hrvatsko novinarsko društvo (HND), prikupivši u prvih petnaestak sati potpisivanja više od 1.700 potpisa građana koji podržavaju zahtjevom peticije za ostavkom ministra zdravstva Vilija Beroša i neovisnom istragom tragično i prerano preminulog istraživačkog novinara iz Splita.

“Ovom peticijom tražimo da novo, nezavisno povjerenstvo provede izvide i utvrdi postoje li propusti u radu medicinskih djelatnika i njihovih nadređenih u slučaju smrti novinara Vladimira Matijanića”, navodi HND u peticiji koju je pokrenulo na stranicama change.org.

HND time nastoji vratiti pažnju javnosti na jedan od najtežih skandala hrvatskoga zdravstva posljednjih godina – nepotrebnu i preranu smrt Vladimira Matijanića, jednoga od najuglednijih hrvatskih novinara, koji je preminuo 5. kolovoza, u 50. godini, u svom podstanarskom stanu u Splitu, nakon što su ga liječnici Kliničke bolnice Split, kao i dvije ekipe splitske Hitne pomoći, odbile zbrinuti u bolnici zbog višestrukih bolesti od kojih je patio, naglo pogoršanih zarazom koronavirusom, zbog koje je koji dan ranije obolio od covida.

“Apeliramo na premijera da se provede temeljita, ali ovaj put neovisna istraga u kojoj se neće samo ‘gledati dokumentacija’ i podmetati laži, nego će se ispitati i živi svjedoci i sve strane ove priče”, navodi HND u peticiji.

Naime, nakon što je Matijanić preminuo, njegova životna partnerica Andrea Topić, i sama novinarka, za njegovu je smrt optužila liječnike i ekipe Hitne pomoći iz Splita. Da argumentira svoje tvrdnje, Topić je opširno svjedočila an Facebooku i u medijima, te na portalu Index, na kojemu su oboje radili, ustupila snimke razgovora koje su ona i Vladimir Matijanić kobnog dana vodili s liječnicima Kliničke bolnice Split, moleći ih da Matijanića prime u bolnicu. Na tim se potresnim audio snimkama čuje kako Matijanić, slabašnim glasom i uz opetovane isprike, objašnjava svoje stanje i moli pomoć, ali liječnici, jedan za drugim, relativiziraju njegove molbe. U tim razgovorima Matijanić objašnjava svoje zabrinjavajuće zdravstveno stanje i navodi brojne bolesti od kojih je dugo bolovao, ali liječnici umanjuju problem, a jedna od liječnica, prema tvrdnjama Andree Topić, rekla joj je neka “piša u lonac pored kreveta”. Koji sat kasnije, Matijanić je umro, premda je u tom trenutku u njegovu domu bila ekipa Hitne pomoći, koja ga je neuspješno pokušala reanimirati.

Od Ferala do Indexa

Vladimir Matijanić bio je istraživački i kritički novinar, jedan od najcjenjenijih u Hrvatskoj. Najduži dio karijere proveo je u kultnome splitskom tjedniku Feral Tribune, u kojemu je objavio neke od svojih najpoznatijih priča. Jedna od njih svakako je otkriće iz 1998. o prepisanome doktoratu bivšeg predsjednika Hrvatske stranke prava (HSP) Ante Đapića. U vrijeme kada je objavljena, ta je Matijanićeva priča trajno kompromitirala tada moćnoga predsjednika proustaške desničarske stranke, pri čemu Matijanić nije posustao usprkos pritiscima i teškoćama koje mu je njegovo otkriće donijelo.

Štoviše, nakon brojnih sjajnih istraživačkih i kritičkih tekstova što ih je tokom godina objavio u Feral Tribuneu, potom u Slobodnoj Dalmaciji, te napokon na portalu Index, posljednjoj redakciji u kojoj je radio, Matijanić je svoju prerano okončanu karijeru okrunio otkrićem sličnim onome iz devedesetih: u ožujku prošle godine, na Indexu je otkrio kako je bivši predsjednik splitskog HDZ-a Vice Mihanović također plagirao svoj doktorat, prikazujući tuđe rečenice i cijele pasuse kao svoje. Iz tog je Matijanićeva otkrića ostala zapamćena apsurdna rečenica koju je Mihanović preveo s engleskog, ali očito uz pomoć nekog internetskog prevoditeljskog servisa, pa ona, prevedena na hrvatski, zvuči posve nesuvislo. Ovako: “Teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera.” Premda Mihanoviću doktorat nije oduzet – što je Matijanić, opravdano nepovjerljiv prema hrvatskoj sveučilišnoj zajednici, u svojim tekstovima također predvidio – HDZ je sljedeće lokalne izbore u Splitu izgubio, a nedugo potom, Mihanović je podnio ostavku na položaj predsjednika splitskog HDZ-a.

Vijest o smrti Vladimira Matijanića šokirala je i ogorčila hrvatsku javnost. U oproštaju od kolege i prijatelja 11. kolovoza na komemoraciji u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, glavni urednik Feral Tribunea Viktor Ivančić kazao je kako je “Vlado cijeli svoj vijek pisao o bešćutnom sistemu, i na kraju ga je on poslao u smrt”. “Tonski zapis, snimak bezuspješnih pokušaja da se dokopa bolnice, je istraživačko novinarstvo kakvo nikad nitko nije napravio”, kazao je Ivančić. “Bio je novinar do zadnjeg daha. Bio je bez premca najbolji novinar svoje generacije, imao je blistavu inteligenciju, nevjerojatnu intuiciju, stravično brzu misao i bogomdani spisateljski talent. Ali izvan svega moralnu konstituciju koja taj talent nije zarobila, nego ga je oslobodila. Jer talent bez morala – to je ipak luk i voda. Bio je veličanstveni plivač protiv struje”, kazao je Ivančić.

Novinar i pisac Boris Dežulović, Matijanićev prijatelj i kolega iz Feral Tribunea, u svojem je oproštaju govorio o Matijanićevoj profesionalnoj nepopustljivosti i istodobnoj osobnoj pristojnosti kao o primjeru boljeg svijeta. “Netko će možda”, kazao je Dežulović o pravnoj odgovornosti za Matijanićevu smrt, “dati ostavku, netko neće, netko će biti smijenjen, optužen ili čak i osuđen, možda netko hoće, sigurno nitko neće, jebeš to. Više i važnije od toga, Vlado je svojim posljednjim telefonskim pozivima pokazao kako bi mogao izgledati svijet u kojem vladaju pravo, socijalna pravda i društveni dogovor, svijet u kojemu bi se pristojni ljudi ispričavali što smetaju kasno navečer, i u kojemu bi pristojna država služila građanima i odazivala se na poziv u pomoć.”

Ministarstvo: Nisu uočeni značajni stručni propusti

Pritisnuto nezadovoljstvom javnosti, Ministarstvo zdravstva formiralo je povjerenstvo za istragu tragedije, koje je 24. kolovoza, objavilo rezultate, s temeljnim zaključkom da u postupcima zdravstvenih djelatnika koji su bili uključeni u pružanje medicinske skrbi Matijaniću “nisu uočeni značajni stručni propusti”, a da je bilo “tek nekoliko nepravilnosti”.

Štoviše, Povjerenstvo je konstatiralo kako postoji “visoka razina dostupnosti zdravstvene zaštite kako primarne, tako i bolničke zdravstvene zaštite”. “Iz opsega komunikacije sa zdravstvenim djelatnicima i poduzetih aktivnosti u okviru javnozdravstvenog sustava, prisutna je viska razina dostupnosti zdravstvene zaštite kako primarne, tako i bolničke zdravstvene zaštite. U toj komunikaciji, koja je u dijelu nadilazila uobičajeni opseg (primjera radi, izravna telefonska komunikacija s bolničkim specijalistom), vidljiv je i vremenski kontinuitet dostupnosti”, navod je iz nalaza povjerenstva.

Ističući da je Matijanićeva smrt bila posljedica “nepredvidivog, odnosno brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena kao komplikacija osnovne bolesti covida-19”, Ministarstvo je objavilo da je Matijanić “umro zbog preklapanja komplikacija virusne bolesti COVID-19, postojanja ranijih kroničnih sistemskih, autoimunih bolesti i nekontinuirane terapije za ranije bolesti, što je potvrđeno obdukcijskim nalazom”. Objavljeno je da će zbog uočenih  nepravilnosti dokumentacija nadzora biti proslijeđena Hrvatskoj liječničkoj komori i Državnom odvjetništvu. I to je bilo sve. Do danas, nitko u hijerarhiji zdravstvenog sustava, od ministra zdravstva do pomoćnog osoblja tima Hitne pomoći koji je u Matijanićevu nije uspio pomoći umirućem čovjeku, nije snosio nikakvu odgovornost.

“Pressica Ministarstva zdravstva i njihova povjerenstva bila je bacanje laži na laž. A propusti su više nego očiti svakome tko ima mozak u glavi”, komentirala je nalaz povjerenstva Matijanićeva životna partnerica i kolegica Andrea Topić. “Slušanje tih gnjusnih izmišljotina bilo je toliko degutantno da je, moram priznati, dodatno istraumatiziralo mene, njegovu obitelj i prijatelje. Ali, borit ćemo se. Naravno da hoćemo. Sustav je nakaradan i to netko treba reći, pogriješili su, i ako nemaju sami obraza priznati, mi ćemo im dokazati svaki propust”, dodala je. Usprkos njezinoj odlučnosti, hrvatska javnost, frustrirana cijelim nizom afera koje posljednjih dana i tjedana izlaze u medijima, polako je počela zaboravljati preranu i nepotrebnu smrt velikog novinara.

Zato je HND u četvrtak pokrenuo peticiju, podsjećajući kako su “javnost i stručnjaci izrazili neslaganje s izvidima koje je obavilo povjerenstvo Ministarstva zdravstva, a koje je utvrdilo kako nisu pronađeni nikakvi značajniji propusti”. “Nevjerojatno je da nitko ne želi prihvatiti odgovornost za smrt kolege Matijanića, za kojeg je činjenično utvrđeno da, u četiri dana, ne samo da nije dobio adekvatnu medicinsku skrb, nego nije dobio ni zdravstveni pregled.”

Šta piše u peticiji HND-a?

HND podsjeća kako se “pojavila sumnja da su članovi tog povjerenstva u direktnom sukobu interesa i da nisu ni smjeli biti dio te komisije jer već rade za Ministarstvo zdravstva čije bi eventualne propuste sada ovdje trebali utvrđivati i ispitivati.”

HND apelira na hrvatskog premijera Plenkovića “da se provede temeljita, ali ovaj put neovisna istraga u kojoj se neće samo ‘gledati dokumentacija’ i podmetati laži, nego će se ispitati i živi svjedoci i sve strane ove priče. Hrvatski novinari traže i “smjenu ministra zdravstva Vilija Beroša zbog skandaloznog, sramotnog i neprihvatljivog ponašanja u ovom slučaju, ali i zbog rada i rezultata povjerenstva koje je istraživalo okolnosti smrti kolege Vladimira Matijanića”.

HND je u peticiji u šest točaka sažeo glavne propuste zdravstvenog sustava koje povjerenstvo, prema uvjerenju HND-a, nije htjelo priznati.  Tvrde da Ministarstvo zdravstva nije nabavilo lijek za oboljele od koronavirusa, “zbog čega ga Vladimir Matijanić nije mogao dobiti, kao ni ostali pacijenti u hrvatskim bolnicama”. Matijanića, tri dana pred smrt, odbili su hospitalizirati kada je došao na hitni infektološki prijem splitske bolnice, a odbili su to i u sljedećim danima, premda ih je uporno zvao i tražio pomoć. Na dan smrti, 5. kolovoza, Hitna služba došla je u njegov dom, ali je prvi put odbila hospitalizaciju, a kada su došli drugi put, u posljednji su ga čas pokušali reanimirati, ali im je umro na rukama.

HND također navodi kako je Matijanić “imao obostranu intersticijsku upalu pluća, ali i zatajenje srca”, koje je “postojalo najmanje 12 do 24 sata prije smrti i moglo se čuti pri prethodnom posjetu hitne pomoći”, ali su pacijentu rekli “da su to ‘normalni simptomi kovida’ iako je imao niz drugih simptoma koji su ukazivali na zatajenje srca i upalu pluća”. Povrh toga, “djelatnici Hitne pomoći u medicinskoj su dokumentaciji pogrešno označili njegovo stvarno stanje”, navodeći “da normalno diše, da mu je koža suha i da sam motorički odgovara, iako ništa od toga nije bilo točno”.

“Zbog svih tih evidentnih propusta koje povjerenstvo nije bilo u stanju utvrditi, ovom peticijom tražimo nove izvide, ali i pozivamo na odgovornost premijera Andreja Plenkovića, koji više ne smije štititi ministra Vilija Beroša i dopuštati da izvodi cirkuse za javnost kako bi zaštitio svoj ugled dodatno traumatizirajući obitelji i blateći samog tragično preminulog novinara, koji je svojim radom upravo takve prokazivao javnosti”, navodi se na kraju peticije kojom hrvatski novinari pokušavaju nadoknaditi bar djelić pravde zbog nenadoknadivog gubitka jednoga od svojih najvrjednijih kolega.