Dodik i Čović, uprkos stavu EU-a, žele izmjestiti ambasadu BiH u Jerusalem

Ideja o izmještanju Ambasade Bosne i Hercegovine u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalem koristi se za pokazivanje kako je “bošnjačka politika” u ovoj državi antisemitska i kako je protiv Izraela i Jevreja generalno, navode diplomatski izvori Al Jazeere.

Ovog i prošlog mjeseca mogli su se čuti istupi člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika te jednog od predsjedavajućih u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragana Čovića o inicijativama za izmještanje bh. ambasade u Jerusalem.

Izvori Al Jazeere ukazuju kako bi uskoro moglo doći do pojačane aktivnosti na ovom pitanju da bi se, uprkos činjenicama da je Evropska unija protiv takvog poteza i da zvanični Zagreb i Beograd još ne relociraju ambasade, čelnici SNSD-a i HDZ-a BiH prikazali “bošnjačke učesnike u vlasti” (odnosno njihovo odbijanje prijedloga) kao protivnike Jevreja, Izraela i “ekstremne islamiste“.

Dodikov ‘proamerički’ prijedlog

Nedavno je Dodik najavio kako će Predsjedništvu Bosne i Hercegovine uputiti zahtjev da se diplomatsko predstavništvo Bosne i Hercegovine u Izraelu izmjesti u Jerusalem.

“Ja ću uputiti Predsjedništvu Bosne i Hercegovine zahtjev da donese odluku i izmjesti Ambasadu Bosne i Hercegovine iz Tel Aviva u Jerusalem, jer očigledno je da je to visoki interes Sjedinjenih Američkih Država“, kazao je Dodik na posebnoj sjednici Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska.

Navodeći kako je u sporazumu potpisanom u Washingtonu Srbija najavila izmještanje svoje ambasade u Jerusalem, upitao je zašto i Bosna i Hercegovina ne bi uradila isto.

“A zgodna je prilika, jer dolazi i američki diplomata Matthew Palmer. Smatram da je to zgodna prilika da mu kažem to“, dodao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, ocijenio je tada kako je Dodikov istup u kojem se bori za američke interese “licemjeran, čak i smiješan“.

“To dolazi od čovjeka sa američke crne liste. Dodik bi da bude protiv NATO-a, da se protivi zajedničkoj borbi Bosne i Hercegovine i SAD-a protiv terorizma, da odbija američke posmatrače na izborima… Nema čovjeka u Bosni i Hercegovini koji je više protiv američkih interesa“, istakao je Komšić i dodao kako Dodik želi prikriti svoj sukob s američkom administracijom te da o “ovakvim populističkim prijedlozima nema priče“.

Šutnja iz zvaničnog Beograda

Šef Komšićevog kabineta Amir Ibrović, na upit Al Jazeere za komentar novih navoda o preseljenju ambasade, kazao je kako ne može komentirati špekulacije.

“Stav gospodina Komšića je da nikakvo izmještanje ambasade Bosne i Hercegovine, dok je on član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ne dolazi u obzir te da će ambasada Bosne i Hercegovine ostati u Tel Avivu, gdje se i sada nalazi“, prenio je Ibrović.

Upitali smo za komentar i ured Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda. Njegov savjetnik Haris Imamović je naveo kako je, “na inicijativu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, 2020. godine stigao prijedlog o premještanju Ambasade Bosne i Hercegovine u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalem“.

“Taj prijedlog je odbijen na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine 17. septembra 2020. godine. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je glasao protiv prijedloga o premještanju Ambasade Bosne i Hercegovine u Izraelu“, navodi se u kratkom odgovoru.

Kontaktirali smo i ured člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda te glasnogovornika SNSD-a Radovana Kovačevića, ali nismo dobili odgovor uprkos telefonskim pozivima i mailovima.

Dodik je spomenuo i ambasadu Srbije u Izraelu. Prema dogovoru iz Washingtona, Srbija je do 1. jula 2021. godine trebala promijeniti adresu diplomatskog predstavništva iz Tel Aviva u Jerusalem, ali se to nije desilo do danas.

Po isteku tog roka, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je naveo kako će Beograd djelovati u skladu sa svojim interesima, a koji su se promijenili kada je Izrael priznao Kosovo. (Kosovo je jedino sa Balkana i iz Evrope koja je, uz SAD, Gvatemalu i Honduras, izmjestilo ambasadu u Jerusalem).

Prije nekoliko dana je bivši ambasador nekadašnje Savezne republike Jugoslavije pri Ujedinjenim narodima Vladislav Jovanović za srbijanske medije kazao kako ne vjeruje da će doći do preseljenja ambasade.

Ni od Ministarstva vanjskih poslova Srbije nismo dobili odgovor na nekoliko upita kada bi ova država mogla izmjestiti svoju ambasadu u Jerusalem.

‘Raskrinkavanje bošnjačke politike’

HNS je prošlog mjeseca objavio kako će pokrenuti službenu inicijativu da Bosna i Hercegovina prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela. Takva najava je objavljena nakon što je izraelska ambasada za Bosnu i Hercegovinu, sa sjedištem u Tirani, u službenom dokumentu podržala HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Hrvatski medijski sesrvis (HMS), čije je sjedište u Mostaru, naveo je kako se ovo najavljuje “i nakon što je izraelski veleposlanik Noal Gal Gendler raskrinkao bošnjačku politiku, koja zloupotrebljava židovsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, kako bi i dalje uzurpirala mjesta Hrvata, Srba, Židova i Roma u federalnim i državnim institucijama“.

“To je minimum koji možemo učiniti kako bismo se zahvalili našim prijateljima u Izraelu za izravnu podršku koju su dali nastojanjima demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini da svaki narod ili zajednica, bez obzira na svoju brojnost, ima pravo samostalno odlučiti tko će biti njihovi legitimni predstavnici”, kazao je neimenovani sagovornik HMS-a.

Netom nakon objave iz Mostara, reagirao je zvanični Zagreb, koji je saopćio kako “Republika Hrvatska nema ništa s neslužbenom inicijativom HNS-a iz Mostara za premještanje veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Jeruzalem“.

Dodaju kako je Hrvatska članica Evropske unije, a “stajalište EU-a je da neće priznati Jeruzalem kao glavni grad Izraela ako se oko toga ne dogovore Izraelci i Palestinci“.

Neimenovani hrvatski zvaničnik je za Jutarnji list kazao: “Ukratko, čini se da je ovo neka privatna igra Dragana Čovića, s kojom mi nemamo ništa.“

Ni od hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova nismo dobili odgovor na upit, iako su potvrdili telefonom da su ga dobili, jednako kao njihove kolege iz Beograda.

Protivljenje Evropske unije

Za razliku od hrvatskih i srbijanskih zvaničnika, odgovor smo dobili od zvaničnika EU-a. U odgovoru Ferdinanda Koeniga, glasnogovornika Delegacije EU-a i Ureda specijalnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini, navodi se:

“EU je u brojnim prilikama isticao predanost pravednom i sveobuhvatnom rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba, zasnovanom na dvodržavnom rješenju, i to državom Izrael i nezavisnom, demokratskom, susjednom, suverenom i održivom državom Palestinom, koje će živjeti jedna pored druge u miru i sigurnosti, uz međusobno priznavanje, te Jerusalemom kao budućim glavnim gradom obje države.“

Ističe se kako su, “u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 478 iz 1980. godine, koja je pozvala sve države s diplomatskim misijama u Jerusalemu da povuku te misije iz grada, sve ambasade država članica EU-a u Izraelu, uključujući i Delegaciju EU-a u Izraelu, smještene u Tel Avivu ili na širem području tog grada“.

Na kraju se ističe poruka bosanskohercegovačkim vlastima i onima koji se zalažu za ovu ideju, a spominju i eurointegracije: “Od zemalja koje teže članstvu u EU se očekuje da svoje postupanje usklade s odlukama EU-a o vanjskoj i sigurnosnoj politici i pokažu da podržavaju principe i vrijednosti Evropske unije.“