Ko su ljudi koji stoje iza ‘švedskog modela’ borbe protiv COVID-a

Na 5. AJB DOC Film Festivalu bit će prikazan jedinstveni dokumentarac autora Viktora Nordenskiolda, koji prati švedske stručnjake i njihovu kontroverznu borbu protiv pandemije COVID-a 19.

Državni epidemiolog Anders Tegnell iz Agencije za javno zdravlje Švedske na digitalnoj konferenciji za novinare o situaciji s pandemijom korona virusa u Štokholmu 11. marta 2021. (EPA)

Dok epidemiolozi izvještavaju o novim varijantama korona virusa, ljudi širom planete strahuju od novih zatvaranja (lockdown).

Hoće li vlade u slučaju novih visokih brojeva korona virusa ponovo uvesti stoga ograničenja u kretanju, ili će primijeniti mnogo blaži „švedski model“, koji je građanima dopuštao relativnu slobodu i u jeku najveće zdravstvene krize 2020. godine?

Švedski model borbe protiv korona virusa toj je zemlji donio više umrlih od njenih nordijskih susjeda, ali bolje stanje od većine evropskih država.

O švedskom modelu jedinstveni je dokumentarac koji prati tamošnje stručnjake i njihovu kontroverznu borbu protiv pandemije COVID-a 19, autora Viktora Nordenskiolda, koji će biti prikazan na 5. AJB DOC Film Festivalu u nedjelju, i koji otkriva neke dosad nepoznate detalje o švedskim epidemilozima koji su mjesecima punili stupce svjetskih medija.

„Nadam se da će naš film prenijeti neke dijelove slagalice ‘švedskog modela’ o dešavanjima iza scene i kako je bilo suočavati se sa krizom“, rekao je u intervjuu Al Jazeeri švedski novinar i režiser Nordenskiold.

  • Švedski model borbe protiv korona virusa izazivao je svjetsku pažnju. Koliko Vam je bilo teško snimiti film o tome? Je li Vlada bila dovoljno otvorena prema Vama?

– Bilo je teško napraviti ovaj film, teško je doći do onih koji donose odluke, sama tema je složena i sve se dešavalo u vrijeme nesigurnosti. Nisam želio biti onaj koji je zarazio ministra zdravstva ili državnog epidemiologa.

Naravno, nisam mogao ući na sve sastanke (i nisam ni želio ići, to bi bilo previše), ali dobio sam više nego dovoljno materijala da napravim više od jednog filma.

Ponajviše, ovo je film o ljudima koji stoje iza švedskog modela. Nije mi bio cilj napraviti tradicionalni istraživački film. Htio sam uključiti i ono što se između dešavalo, humor i svakodnevni život u okrilju tragedije.

U prvom redu sam želio da se gledatelji stave u kožu onih koji donose odluke, da se ljudi zamisle na način: zamislite da trebate donijeti najvažnije odluke vašeg profesionalnog života. Nešto nepoznato dolazi u naš svijet, kao i puno pitanja na koja neko mora odgovoriti. I taj neko ste vi. Sada, također, zamislite da su vaši odgovori, usporedivo, jedinstveni…

To je ono što se dešava jednom od glavnih protagonista filma, švedskom ‘gospodinu Pandemiji’, Andersu Tegnelu, javnom službeniku koji odjednom postaje jako kontroverzan i jako poznat. Kako je novinar britanskog Channel 4 rekao kasnije: “Ako nije najbolji epidemiolog svijeta, onda je vjerovatno najpoznatiji”.

Viktor Nordenskiold, švedski novinar i režiser [
Felicia Margineanu]
  • Kakvi su Vaši utisci, je li Anders Tegnell znao šta radi 2020. godine, kada je pandemija bila na svom vrhuncu? Jimmie Akessin iz SD-a ga je optužio da odbijanjem potpunog lockdowna eksperimentiše i na taj način rizukuje ljudske živote?

– Želim da publika sama donosi odluke, ali vjerujem kako je Anders Tegnell znao šta radi, on je objasnio strategiju, ili njihov način razmišljanja, milione puta.

Ono šta on nije znao tokom proljeća 2020. je brzina širenja virusa. Oni su vjerovali kako je jako brz, ali to nije bilo tačno. U intervjuu koji smo napravili, kasnije mi je ovako objasnio:

„Ono što je mnoge, pa i mene, iznenadilo je to da je širenje infekcije, koja je izgledala tako nasilna, bilo zapravo jako sporo. Takozvani skriveni slučajevi i svi asimptomatski ljudi zapravo nisu ni postojali. Tek je nekoliko osoba imalo bolest, a da to nije ni znalo.“

Tegnel i njegov tim pri Javnoj zdravstvenoj agenciji vjerovali su kako će Švedska, ili barem regija Štokholma, doći do neke vrste imuniteta krda za nekoliko mjeseci. No, on navodi kako to nikada nije bio cilj, samo nešto što je vjerovao da će se desiti prije ili kasnije kao posljedica ponašanja virusa.

„Kalkulacije koje smo pravili na osnovu sličnih oboljenja, jednostavno nisu bile tačne. Porast imuniteta je išao daleko sporije nego što smo smatrali. Procjene skrivenih slučajeva su bile deset puta veće od realnog stanja. No, u zbilji to ne bi promijenilo ono što smo radili. Postojala je mogućnost da bi nam to pomoglo, ali morali smo se nastaviti boriti mjerama koje smo imali.”

  • Ali, izgledalo je kao da zaista i postoji mnogo eksperimentisanja u takozvanom švedskom modelu borbe protiv korona virusa. Šta su Vaše procjene, zašto Vlada nije uvela potpuni lockdown, kao i druge zemlje, i tako barem skinula dio odgovornosti sa sebe?

– Javna zdravstvena organizacija vjerovala je kako je potpuni lockdown nemoguć i da društvo nikada ne može biti u potpunosti zatvoreno.

Kritičari (naročito poslije, ali i tokom krize) tvrdili su kako se Vlada skriva iza Agencije. No, politička opozicija uglavnom je bila uz Vladu tokom proljeća 2020. godine. Politički mir je trajao do sredine maja kada je broj preminulih u odnosu na broj stanovnika u Švedskoj bio najviši na svijetu.

Postoji tradicija u Švedskoj da se javnim agencijama daje puno slobode u donošenju odluka. Ministrica zdravstva Lena Hallengren kazala je: „Ovo je složena i teška situacija i ako ne budemo slušali Agenciju i njenih 500 uposlenika u ovakvim krizama, onda koga da slušamo?“.

Poslije je nekoliko kritika bilo usmjereno prema raznim mjerama Agencije, Vlade i regionalnih vlasti. Da li je generalna politička strategija bila ispravna ili ne, još uvijek se može raspravljati, kao i pogledima na sve to. Kada je riječ o bilansu umrlih, Švedska je gora od svojih nordijskih susjeda, ali je bolja od većine evropskih država.

  • Čini se da je glavni Tegnellov adut bio švedski mentalitet – sloboda uz odgovornost. Je li se ta procjena pokazala tačnom?

– To je jedan od stupova na kojem je to počivalo, sigurno. Poslušnost bez statuta. Šveđani imaju dugu historiju praćenja dobrovoljnih preporuka (vakcine na primjer) i oni koji donose odluke tvrde kako su čvrsta pravila besmislena ako ih ne prate kazne. Umjesto toga su težili stvaranju povjerenja.

Oni su također imali u vidu kako se Švedska smatra jednom od „individualističnijih“ zemalja na svijetu, da mnogi ljudi ne vole slijediti naređenja već mnogi žele biti uvjereni (i vjerovati) da mogu donositi vlastite odluke. Generalni tajnik Agencije, Johan Carlsson, kaže kako je to nešto što su koristili u komuniciranju.

Na nekoliko COVID-postera je jednostavno pisalo „Držite udaljenost“. Umjesto toga su navodili: „Pravilo od dva metra, što je češće moguće“ ili „Ako ste u mogućnosti“.

Postojala je konfuzija o tome do koje mjere preporuke Agencije treba pratiti. Putovanje u zimska odmarališta tokom ranog proljeća 2020. godine, na primjer, nikada nije bilo direktno zabranjeno, već su iz Agencije rekli da „trebate zaista razmotriti ako je neophodno i zapamtiti da, ako se zarazite, morate naći mjesto da se izolirate i ne možete putovati javnim saobraćajem. Odgovorni ste za posljedice.“

Mnogo viceva i šala je nastalo među Šveđanima na temu dvosmislenosti toga do koje mjere su preporuke zapravo preporuke ili dobrovoljne naredbe.

Još jedan faktor treba uzeti u obzir je taj da Švedska, kao društvo, nije navikla na velike krize poput ove. Švedska nije bila u ratu skoro 200 godina. Vanredno stanje ne postoji u Ustavu (izuzev ako nije proglašen rat).

  • Kako se ljudi u Švedskoj ponašaju danas, boje li se novog vala korona virusa, ili je fokus sa pandemije odvukao rat u Ukrajini i pokušaj Švedske da se pridruži NATO savezu?

– Tako je, ruska otvorena invazija na Ukrajinu je definitivno skrenula pažnju sa pandemije. Rat i njegove posljedice postali su novi izazovi. Novi soj COVID-a se širi i u Švedskoj, ali se to ne vidi na ulicama, maske se ne koriste u javnom saobraćaju, ljudi rijetko o tome pričaju i mediji su prilično tihi uprkos izborima koji su tu za nekoliko dana.

Jedna kriza prati drugu. Švedsko doba držanja izvan zvaničnih vojnih alijansi kao da je završeno. Nikada nećemo znati šta bi se desilo „švedskom modelu“ da je ovaj sveobuhvatni rat izbio prije pandemije.

Sve u svemu, nadam se da će naš film prenijeti neke dijelove slagalice ‘švedskog modela’, o dešavanjima iza scene i kako je bilo suočavati se sa krizom, krećući se od nepoznatog do sveopće poznatog.

Izvor: Al Jazeera