Kontramigracija iz Istanbula u ruralna područja Turske, koji su razlozi?

Piše: Zahid Sufi

U posljednje tri godine grad Istanbul svjedoči valu kontramigracije prema unutrašnjosti Turske, nakon što je desetljećima primao veliki broj Turaka i stranaca, zbog brojnih mogućnosti za zapošljavanje, pretpostavki za život i industrijske renesanse, kao i zbog prirode, povoljne klime i historijskog značaja koji ima u zemlji.

Migracijski tokovi iz ruralnih područja u Istanbul, sve do prvog desetljeća 21. vijeka, uzrokovali su ekonomske i socijalne probleme u ovom gradu. Međutim, ruralna područja postaju ponovno privlačna nakon ekonomskih problema, visokih troškova života i nezaposlenosti koji su se pogoršali izbijanjem pandemije korona virusa.

Razlozi za migracije

U razloge koji su ubrzali tempo kontramigracije iz Istanbula prema unutrašnjosti zemlje, smatraju akademski radnici i stručnjaci, spada i taj da je turska vlada poboljšala životne uvjete u ruralnim područjima, kao i politike koje su provođene kako bi se pružila mogućnost za zapošljavanje na selima i pristup elektroničkim, zdravstvenim i obrazovnim uslugama u udaljenim područjima.

Prema posljednjim podacima koje je objavila općina Istanbul Buyuksehir, više od 10.000 porodica primilo je novčanu pomoć iz općinskog budžeta tokom posljednje tri godine kako bi se preselile iz Istanbula u unutrašnjost Turske, te potražile nove izvore prihoda u mjestima u koja odlaze.

Prema raspoloživim podacima, 800 novih porodica podnijelo je zahtjev općini za dobijanje slične pomoći radi iseljavanja iz Istanbula u unutrašnjost, a njihovi zahtjevi se trenutno razmatraju.

U izjavi za Al Jazeeru, Emal Islamoglu, profesorica na Odsjeku za ekonomiju rada i industrijske odnose na Univerzitetu Sakarya, rekla je da se Turska suočila s unutrašnjom migracijom stanovništva 1950. godine, te da se njen tempo povećao s industrijskom renesansom koja je započela osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Islamoglu je dodala da je val migracija iz ruralnih područja u Istanbul do prvog desetljeća ovog stoljeća uzrokovao ekonomske i socijalne probleme; poput pritiska zbog velikog broja stanovništva, stvaranje slamova i pogoršanje nezaposlenosti u gradu. Kaže kako su se ti problemi nagomilavali tokom vremena i počeli su negativno utjecati na atraktivna obilježja grada.

Profesorica je istaknula da su tehnološki razvoj, posebno razvoj udaljenih područja i pojava novih radnih mjesta u njima, te održivi rast poljoprivrede među najvažnijim čimbenicima koji su potaknuli kontramigraciju iz Istanbula u ruralna područja.

Kaže da su turska vlada i lokalne vlasti posljednjih godina počele poticati kontramigraciju iz Istanbula u unutrašnjost Turske, s ciljem da se grad rastereti i revitaliziraju unutarnje regije kroz osiguravanje potrebne radne snage i stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje u tim oblastima.

“Najvažniji primjer koraka koje Turska poduzima za poticanje kontramigracije je projekat ‘Kontramigracija iz Istanbula’, koji provodi općina Istanbul Buyuksehir. U skladu s tim projektom, općina će pomagati ljudima koji se žele vratiti u svoja sela nakon što su došli u Istanbul iz raznih razloga, ali su se suočili s financijskim poteškoćama zbog trenutnih ekonomskih uvjeta”, nastavila je.

“U tom kontekstu, općina pruža finansijsku pomoć osobama koje se žele vratiti u svoja sela, kupuje im autobuske karte i osigurava vozila za one koji žele odnijeti svoj namještaj.”

Ekonomske koristi

Sa svoje strane, Abdurrahman Benli, istraživač migracija i njihovih ekonomskih implikacija, rekao je da kontramigracija iz Istanbula ima velike ekonomske koristi. Najvažniji je osiguranje radne snage u poljoprivrednom sektoru, koji je dugi niz godina patio od nedostatka radne snage kao rezultat velikih valova migracija prema većim gradovima, posebno Istanbulu, radi pronalaska posla u raznim područjima kao što su industrija i građevinarstvo.

U razgovoru za Al Jazeeru, Benli je istaknuo da je podrška države poljoprivrednom sektoru u posljednjih 18 godina porasla za 12 posto, te da je Vlada poticala povratak na selo i rad u poljoprivredi davanjem bespovratnih sredstava za radnike u poljoprivredi i uzgoju stoke u iznosu od 311 milijardi turskih lira (oko 17,2 milijarde dolara).

Također je istaknuo da je jedan od najvažnijih razloga za kontramigraciju iz Istanbula u unutrašnjost Turske taj što se osobe koje se vraćaju na selo više ne suočavaju s poteškoćama u transportu i plasiranju svojih proizvoda na tržišta kao što je to bilo u prošlosti. Pojašnjava da je ovo pitanje doprinijelo oživljavanju poljoprivrednog sektora, kao jednog od najvažnijih stupova turske ekonomije, pored sektora industrije.

Nastavio je: “Kontramigracija ima velike ekonomske koristi za ljude i zemlju općenito. U velikim gradovima, posebno u Istanbulu, stopa nezaposlenosti se u velikoj mjeri povećala, posebno nakon širenja pandemije korona virusa. Turska vlada je u prethodnim godinama poduzela velike projekte unutar Turske, kao što je izgradnja brana, veliki projekti navodnjavanja, širenje transportne mreže, pružanje tehnoloških usluga ruralnim područjima i uspostavljanje velikih industrijskih gradova u udaljenim mjestima. Svi ovi faktori doprinijeli su ubrzavanju tempa kontramigracije”.

“Podržavam kontramigraciju iz velikih gradova na selo zbog velikih prednosti koje to nosi. Moramo obratiti više pažnje na poljoprivredni sektor. Svijet je na rubu krize s hranom u sljedećoj fazi, stoga moramo aktivirati uspješne poljoprivredne politike koje će nam omogućiti postizanje samodovoljnosti u glavnim prehrambenim proizvodima. U godinama koje su pred nama, prehrambeni proizvodi bit će među najvažnijim i teško dostupnim životnim potrepštinama”, kazao je.

Benli je izjavio da zvanične brojke pokazuju da oko 85 posto onih koji su se preselili iz Istanbula u unutrašnjost Turske preferira rad u poljoprivrednom sektoru te kako su imali koristi od državnih potpora. Dodaje da je to doprinijelo razvoju ovog sektora, čiji je izvoz u protekle dvije godine iznosio oko 50 milijardi dolara.

Benli je naglasio da će nastavak valova kontramigracije iz Istanbula i ostalih većih gradova prema unutrašnjosti zemlje srednjoročno doprinijeti smanjenju stope nezaposlenosti i velike gustoće naseljenosti u tim gradovima. Također će doprinijeti dodatnim ulaganjima u poljoprivredna zemljišta i razvoj sektora uzgoja stoke koji je usko povezan s napretkom u poljoprivrednom sektoru.

”Kontramigracija se ne odražava pozitivno samo na poljoprivredni sektor, već ova pojava također doprinosi razvoju sela i udaljenih područja kroz iskustva koja donose osobe koje se vraćaju. Mnogi su radili u industrijskom i tekstilnom sektoru i počeli pokretati male i srednje projekte u svojim selima i regijama”, kazao je.