Palestinka štrajkuje glađu zbog sina kojeg drže u jerihonskom zatvoru

Ahmada Hreisha proteklih 80 dana bez suđenja u pritvoru drži Palestinska samouprava; zatvor nazivaju ‘klaonicom’, a grupe za ljudska prava kažu da političke zatvorenike tamo muče.

Mukaram Qurt (lijevo) i njena kćerka Asmaa Hreish drže plakat kojim pozivaju da se iz pritvora pusti Ahmad Hreish (Al Jazeera)

Pedesetosmogodišnja Mukaram Qurt štrajkuje glađu duže od sedmicu, u znak protesta što Palestinska samouprava (PA) u produženom pritvoru drži njenog sina.

Iako se doima čvrstom, danak štrajka se vidi na rukama koje se stalno tresu i po naborima ispod tamnih sivih očiju.

„Otkako je Ahmad u zatvoru, nisam spavala više od pet sati u komadu. Mozak mi radi po cijelu noć i ne prestajem se moliti. Stalno sam iscrpljena“, Al Jazeeri je kazala Qurt, majka osmero djece blagog glasa.

Njen sin, 28-godišnji Ahmad Hreish, kopni u samici bez suđenja ili optužnice u zloglasnom jerihonskom zatvoru Palestinske samouprave duže od 80 dana nakon hapšenja. Ovaj zatvor nazivaju „klaonicom“, a grupe za ljudska prava i advokati kažu da političke zatvorenike muče iza njegovih zidova.

Hreishov slučaj dospio je na naslovnice palestinskih medija nakon što je na sudu tvrdio da je mučen, između ostalog i metodom strappado (oblik mučenja u kojem su žrtvi, koja je obješena konopcem pričvršćenim za zglobove, ruke vezane iza leđa), te da je premlaćivan štapovima i gumenim konopcima.

„Nema ljudskosti u njihovom postupanju. To što oni (PA) rade mrlja je na historiji Palestine“, kazala je njegova majka.

„Ovo je baš kao nepravedni administrativni pritvor – samo mu produžuju pritvor, a da ni nas, ni advokata upoznaju s tim za šta ga terete. To je ista stvar“, kazala je Qurt, referirajući se na izraelsku kontroverznu politiku držanja Palestinaca u pritvoru mjesecima ili godinama bez suđenja ili optužnice.

Hreishovo pritvaranje dio je jedne od najvećih kampanja političkih hapšenja koju je provela Palestinska samouprava pod vodstvom Fataha u novije vrijeme i zvanično je povezano sa eksplozijom u zanatskoj radnji u Beituniji, gradu blizu Ramallaha.

Međutim, Hreishova porodica kaže da je njegov pritvor politički motivisan i da je on lišen slobode zbog povezanosti s Hamasom, Fatahovim rivalom.

U utorak je majka dvojice braće koji su uhapšeni u sklopu istog slučaja kao i Hreish i koji su trenutno zajedno s njim u jerihonskom zatvoru, također najavila da će do daljnjeg štrajkovati glađu kako bi skrenula pažnju na njihov problem.

‘Svi te volimo’

Dok sjedi u dnevnom boravku sinovljevog stana u gradu Beituniji, zapadno od Ramallaha na okupiranoj Zapadnoj obali, ova nana 13 unuka, ne plaši se reći šta misli.

Ona i njena porodica smatraju da je sinovljevo hapšenje čisto političkog karaktera i da je dio pokušaja Palestinske samouprave da osigura svoje interese.

„Palestinska samouprava se upušta u ovo ugnjetavanje zbog svojih ciljeva zajedno sa [izraelskom] okupacijom i SAD-om, kako bi radila protiv naroda ove države i nastavila koordinaciju sa Izraelcima zbog finansijskih ciljeva i kako bi ostali na vlasti“, kazala je ona.

Iz Palestinske samouprave su kazali da ova hapšenja nisu politički motivisana. Glasnogovornik palestinskih sigurnosnih službi Talal Dweikat, rekao je na konferenciji za novinare u utorak da „nema političkih hapšenja“. Prema njegovim riječima, posljednja hapšenja izvedena su „u kontekstu poštivanja zakona i reda, ali i da bi se sačuvao građanski mir“.

Al Jazeera je pokušala kontaktirati PA da pita o specifičnostima Hreishovog slučaja i navodima o mučenju, ali nije dobila odgovor do trenutka objavljivanja članka.

Sigurnosne snage Palestinske samouprave obučavaju i znatnu finansijsku pomoć im osiguravaju SAD i EU.

Uspostavljena 1993. kao privremeno upravno tijelo, PA je trebala obavljati tu funkciju pet godina do stvaranja palestinske države na teritorijama Istočnog Jerusalema, Zapadne obale i Pojasa Gaze, okupiranim 1967. Ta država nikada nije kreirana.

PA se suočava sa sve većim protivljenjem u novije vrijeme, između ostalog i povodom svoje kontroverzne politike „sigurnosne koordinacije“ u sklopu koje dijeli obavještajne podatke o Palestincima koje Izrael traži zbog njihovog političkog aktivizma. PA također redovno hapsi i loše tretira zatvorenike zbog kritika i drugačijih političkih stavova.

„Predsjednik Palestinske samouprave [Mahmoud] Abbas i drugi zvaničnici drže govore o tome šta [izraelska] okupacija radi nama kao narodu. To su sve samo riječi, za medije. Zašto oni ne urade suprotno? Zašto oni ne puste političke zatvorenike koje su zatvorili“, upitala je Qurt, dok sjedi ispred velikog portreta njenog sina i njegove supruge, okačenog na zidu.

Između otvorenih i hrabrih izjava, ona plače.

„Ovo što se dešava ne mogu ni zamisliti“, govori kroz suze. „U samici je gotovo tri mjeseca, kakvo mu je tek psihičko zdravlje?“

U dvije 15-minutne posjete sinu otkako je u zatvoru, Qurt kaže da se fokusirala na to da njega osokoli, iako i sama osjeća duboku bol.

„Šta mogu reći sinu za 15 minuta? Podržala sam ga psihički i ohrabrila ga – rekavši mu ‘Svi te volimo’ i da bude jak.“

Žrtvovanje za porodicu

Qurt je predavala engleski u lokalnim osnovnim školama, ali je bila prisiljena prestati raditi.

Njenog muža Nouha Hreisha, baš kao i trojicu njenih sinova, više puta su zatvarali Izrael i PA.

„Oni [Izrael] su uporno stavljali Abu Muhammada [Nouha] u administrativni pritvor, po tri mjeseca do godinu dana“, prisjeća se, naglasivši da je morala preuzeti više obaveza u njegovom odsustvu.

„Prvih šest godina nakon što sam se udala bile su veoma teške, bila sam fokusirana na odgoj djece, što sam radila sama, a radila sam i sa svekrvom u malom supermarketu koji smo imali“, kazala je Qurt.

Ponosi se činjenicom da je svih osmero djece, pet kćerki i tri sina, išlo na studije, a neki su i magistrirali. „Vodila sam računa o svojoj djeci, o njihovom obrazovanju.“

Iako je porodica imala i periode obilježene finansijskim problemima, sada imaju i vode poveću trgovinu potrepština za događaje u Beituniji. „Niko ne uspijeva bez žrtvovanja i borbe“, kaže.

‘To nije naše vodstvo’

PA već dugo hapsi članove i pristalice svoje glavne rivalske političke grupe Hamasa, koja je de facto na čelu opkoljenog Pojasa Gaze od 2007. kada je porazila Fatah na parlamentarnim izborima. Fatah je protjeran iz Pojasa Gaze dok ih je pokušavao preduhitriti i preuzeti vlast, što je rezultiralo borbama u trajanju od nekoliko sedmica.

Od tada Hamas upravlja Pojasom Gaze, a Fatah Zapadnom obalom, dok interne podjele duboko pogađaju palestinsku politiku, a obje stranke optužuju da vrše pritisak na oponente.

„Ljudi poput Ahmada su časni ljudi koje je zatvarao Izrael“, kazala je Qurt. „PA bi trebalo da stoji uz njih, pomogne im, nađe im posao. Trebali bi dobiti orden časti – žrtvovali su se za domovinu – a ne da se prema njima tako loše postupa.“

Prošle sedmice je Hreishova supruga Fatima rodila njihovog prvog sina Karama, čije ime na arapskom znači velikodušnost.

Porodica kaže da je više puta tražila od zvaničnika Palestinske samouprave da puste Hreisha privremeno zbog rođenja sina, ali odbili su, bacivši tamnu sjenku na ono što je trebao biti trenutak slavlja.

„Rekla sam zvaničnicima nakon jednog od saslušanja: ‘Da imate i trun ljudskosti u sebi, pustili biste ga da zagrli sina. Mi smo narod koji je pod okupacijom. Vi vršite pritisak na vlastiti narod?’ Odgovorili su: ‘Biste li pitali Izrael da pusti zatvorenika?’ Rekla sam: ‘To su Izraelci, neprijatelji, njih ne bih pitala.'“

Za Qurt i za mnoge druge PA nije predstavnik palestinskog naroda.

„Imamo zavedene ljude u koje ne vjerujemo, koje ne doživljavamo kao svoje vodstvo“, kazala je. „Moramo se usprotiviti njima prije nego što se usprotivimo Izraelcima. Da bi Izraelci otišli odavdje, ovi ljudi moraju otići prvi, jer su oni izraelsko uporište i izvor podrške.“

Izvor: Al Jazeera