Kako kineski dronovi mijenjaju geopolitiku na Bliskom istoku

Nakon što je američki predsjednik Joe Biden u julu posjetio Bliski istok i i rekao da SAD neće ostaviti taj prostor i pustiti da “vakuum popune Kina, Rusija i Iran”, proteklih sedmica različiti izvori su intenzivno najavljivali posjetu kineskog predsjednika Xi Jinpinga regiji, prvenstveno Saudijskoj Arabiji. To bi bilo prvo njegovo putovanje u inostranstvo u više od dvije godine (nakon Hong Konga), budući da od početka pandemije nije želio napustiti zemlju.

Svjetski mediji primjećuju da će umjesto Bidenovog i Bin Salmanovog skromnog pozdravljanja pesnicom (fist bump), kineski predsjednik biti dočekan puno bliskije i svečanije. Politico ističe da je jedan od razloga i to što Xi neće pitati saudijske lidere o kršenju ljudskih prava. The Wall Street Journal još je u martu, prije Bidenovog puta, objavio da je Saudijska Arabija pozvala Xija da posjeti zemlju.

U autorskom tekstu objavljenom u Washington Postu, naslovljenom “Zašto idem u Saudijsku Arabiju”, Biden je napisao da su poboljšani odnosi SAD-a i Saudijske Arabije ključni za “najbolju moguću poziciju kako bi se nadmašila Kina” u toj regiji.

Kina i Saudijska Arabija sklopile su “strateško partnerstvo” 2016. godine, a Peking uveliko ovisi o saudijskoj nafti. Također, Kina osigurava oružje Rijadu koje SAD ne želi da proda kako ne bi potaknuo trku u naoružanju u toj regiji.

SAD je imao ključnu ulogu u podršci država Bliskog istoka decenijama, uglavnom kako bi osigurao slobodan protok nafte u globalnoj ekonomiji i zaštitio interese Izraela. Međutim, tokom posljednjih godina, Washington je smanjio svoje vojno prisustvo u regiji. Čini se da Peking koristi to i pokušava da prodre do tamošnjih država ne samo putem ekonomskih investicija, nego i putem prodaje oružja, prije svega dronova.

Kupovina kineskih dronova

Izvještaj Štokholmskog međunarodnog instituta za mirovne studije (SIPRI), koji je objavljen u martu prošle godine, navodi da je u period od 2016. do 2020. uvoz oružja u zemlje Bliskog istoka porastao za 25 posto. Izvještaj pokazuje da tržište oružja na Bliskom istoku postaje sve veće i konkurentnije. Međutim, ono što je upečatljivo jeste podatak da je Kina, koja historijski nikada nije bila veliki dobavljač oružja za Bliski istok, povećala prodaju Saudijskoj Arabiji čak za 386 posto, a Ujedinjenim Arapskim Emiratima za 169 posto, u poređenju sa periodom 2011-2015.

Ovo ipak ne znači da je Peking ključni igrač u prodaji oružja na Bliskom istoku gdje je SAD daleko najveći snabdjevač Saudijske Arabije i UAE. Prema podacima SIPRI-ja, približno 61 posto od ukupnog uvoza oružja u Saudijsku Arabiju čini SAD, a 56 posto u UAE. Kina nije ni u jedan posto u slučaju obje zemlje, ali to ne znači da nije relevantan igrač na Bliskom istoku.

Peking povećava prodaju oružja u regiji i time svakako utječe na američke interese. Ono što je tu posebno interesantno za Amerikance, jeste kineska prodaja dronova američkim partnerima. Peking u tu regiju izvozi naoružane dronove CH-4 i Wing Loong I koji su slični američkim Predatorima, te napredniji Wing Loong II koji može nositi i do 12 komada oružja.

Saudijska Arabija je prvo kupila dronove CH-4 2014. godine, a od tada je nabavila najmanje 15 još smrtonosnijih bespilotnih letjelica Wing Loong II. Izrazila je i interes da kupi još veće količine. UAE je kupio najmanje pet Wing Loong I dronova, a zatim Wing Loong II, dok SIPRI navodi da je kupio i 500 raketa da naoruža dronove, te da su se oni onda koristili na brojnim ratištima na Bliskom istoku, uključujući Jemen. Kina je prodala dronove i Egiptu, Iraku i Jordanu.

‘Kineska prijetnja’

Uslijed napetosti oko Tajvana, zvaničnici iz State Departmenta upozorili su nedavno američki Kongres na rastuću “kinesku prijetnju” na Bliskom istoku.

Početkom augusta, Barbara Leaf, zvaničnica State Departmenta zadužena za politiku na Bliskom istoku, rekla je pred Senatom da milicije koje podržava Iran koriste kineske dronove za mete širom Bliskog istoka, ponekad u smrtonosnim napadima, upozoravajući da “Kina prolazi nekažnjeno za ubistvo”.

Ona je pred američkim zakonodavcima navela da je “ironija” to što Peking prodaje vojne dronove zaljevskim zemljama, dok ne radi ništa da spriječi da oni dođu u ruke oružanih grupa koje podržava Iran, a koje su preuzele odgovornost za mnoge smrtonosne napade dronovima u regiji, od naftnih postrojenja u Saudijskoj Arabiji i UAE, do izraelskih teretnih brodova i iračkih baza u kojima su američki vojnici. Leaf je tako optužila Kinu da podiže tenzije u regiji.

Međutim, naglasila je da SAD ostaje lider na Bliskom istoku uprkos rastućem strateškom utjecaju Kine, pogotovo u prodaji dronova, jer, kako je rekla, prodaja američkog oružja dolazi uz određene uvjete.

Upravo zbog toga je administracija Donalda Trumpa ublažila pravila za prodaju američkih naoružanih dronova te potpisala planove o njihovoj prodaji UAE prije nego što je Trump otišao sa vlasti. Ipak, Bidenova administracija je zaustavila te prodaje, a Leaf je rekla da je problem bio i taj što je UAE napravio dogovor sa kineskom kompanijom Huawei o 5G mreži.

Fabrika dronova u Saudijskoj Arabiji

U martu je objavljeno da je saudijska firma potpisala ugovor sa jednim od najvećih kineskih državnih proizvođača elektronike na polju odbrane kako bi napravila fabriku dronova u kraljevstvu, što je bio okvirni dogovor kralja Salmana bin Abdul-Aziz Al Sauda tokom posjete Kini 2017.

Kako je Leaf istaknula, kineske investicije na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi porasle su sa 15,2 milijarde dolara 2000. na 284,3 milijarde prošle godine, dok su američke investicije u istom periodu porasle sa 63,4 milijarde na 98,4 milijarde dolara. Zvaničnica State Departmenta je također upozorila na kineske kupovine luka u regiji rekavši da bi one možda mogle poslužiti za vojne i obavještajne aktivnosti.

Ovakva upozorenja što se tiče Kine imaju i širi kontekst, budući da su došla samo nekoliko sati nakon što je Kina ispalila balističke rakete preko Tajvana u vode japanske ekonomske zone, u prezentaciji sile koja je bila odgovor na posjetu predsjedavajuće američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi Taipeiju.

Realno je da u današnjem globalnom poretku, u kojem SAD nije jedina sila, regionalne vlade na Bliskom istoku produbljuju odnose i sa drugim državama, uključujući Rusiju i Kinu. Neke od njih zbog toga ne žele da osude rusku invaziju na Ukrajinu, a neke, kao što je UAE su čak podržale Kinu i njenu politiku u slučaju Tajvana. Stručnjaci smatraju da je to najbolji dokaz da te države nisu spremne da zauzmu stranu u geopolitičkoj borbi između SAD-a i Kine, koje bi s druge strane trebale iskoristiti svoju moć za saradnju, pogotovo po pitanju Irana.