Ako Truss postane premijerka, može li se očekivati radikalniji pristup BiH?

„Ovo su sankcije usmjerene na dvije osobe koje su se neodgovorno ponašale na svojim funkcijama. Namjerno podrivaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini. Ohrabreni ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, bezobzirnim ponašanjem prijete stabilnosti i sigurnosti širom Zapadnog Balkana. Neprijatelji mira moraju biti pozvani na odgovornost“.

Tim riječima je Liz Truss, britanska ministrica vanjskih poslova, prije nekoliko mjeseci prokomentirala uvođenje sankcija svoje zemlje članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Miloradu Dodiku i predsjednici bh. entiteta Republika Srpska Željki Cvijanović. Sankcijama je Ujedinjeno Kraljevstvo jasno dalo do znanja koga smatra najvećim krivcima za krizu koja je počela potresati Bosnu i Hercegovinu i prije ruske agresije na Ukrajinu, ali i prijetiti njenom postojanju.

To se nije desilo slučajno.

Dok je interes SAD-a za Zapadni Balkan počeo slabiti zbog ruske invazije na Ukrajinu i tenzija s Kinom u geopolitičkom obračunu velesila za globalni primat, a poprilično impotentne liberalne snage unutar Evropske unije vodile bezuspješnu unutrašnju borbu sa odlučnijim konzervativnim strujama koje su spriječile direktnije djelovanje po pitanju krize u Bosni i Hercegovini, Velika Britanija se nametnula kao jedna od zemalja koje su iskazale najveću podršku BiH i suprotstavile se onima koji su, kako tvrde, zaprijetili njenom opstanku. Do te mjere da je Dodik često znao izjaviti kako ga „Britanci žele oteti“ ili da „pripremaju njegovo ubistvo“, te podsjećati kako su britanske snage kao dio NATO-a bombardovale Srbe.

Borba protiv ruskog utjecaja

Jačanje pažnje na Bosnu i Hercegovinu se savršeno uklapa u šire britanske globalne planove da po izlasku iz trome Evropske unije London zauzme mjesto jednog od najjačih centara moći u svijetu, s kojeg će utjecati na dešavanja u regijama od interesa.

Ne baveći se toliko Kinom, Britanci su dobar dio pažnje skrenuli na Zapadni Balkan, plašeći se da bi utjecaj Rusije, kojoj se Velika Britanija, uz SAD, najodlučnije suprotstavila (uvođenjem najžešćih sankcija Moskvi i njenim oligarsima i ogromnom vojnom podrškom Ukrajini), mogao dovesti do rasplamsavanja još jednog evropskog žarišta, koje Londonu nije u interesu.

Zato, nije slučajno britanski premijer Boris Johnson na jednom od sastanaka NATO-a u Estoniji spomenuo Bosnu i Hercegovinu i uticaj Rusije u našoj regiji.

Dok je sankcionisani Milorad Dodik nakon sastanka sa Truss prilikom njene nedavne posjete Sarajevu, gdje je jasno i iskazala stavove Velike Britanije, požurio reći kako oni ovdje „samo prave nered“, te da odbacuje miješanje Londona u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, britanska ministrica ostavila je jako snažan dojam samouvjerene i odlučne diplomatkinje. Na nju, prema svemu što je rekla, Bosna i Hercegovina može računati, na žalost onih koji teže separatizmu i dokazivanju da je BiH „nemoguća država“.

U sedmicama koje su uslijedile nakon posjete Truss Sarajevu, unutrašnja trvenja u Velikoj Britaniji izbacila su ovu diplomatkinju pred vrata Downing Streeta, u poziciju velikog favorita da u septembru postave nova britanska premijerka.

U borbi sa protukandidatom Rishijem Sunakom, ona ima mnogo veću podršku unutar vladajuće Konzervativne stranke, ali i javnosti, pa bi, prema ocjenama britanskih medija, pobjeda bivšeg britanskog ministra finansija indijskog porijekla, bila ravna čudu.

‘Nastavak u sličnoj mjeri’

Liz Truss već je najavila Britancima šta će učiniti ako pobijedi, a to je najprije ekonomska konsolidacija evropske sile. No, na Zapadnom Balkanu postavit će se pitanje – šta će učiniti ovdje?

„Velika Britanija je predvodnik u pružanju podrške ovoj zemlji. Mislim da je neophodno da ovdje u Bosni i Hercegovini još više radimo na zaštiti mira i da spriječimo da se ova država vrati prema sukobu”, kazala je ranije Truss.

S obzirom na stav koji je već iznijela, podrška Bosni i Hercegovini i borba protiv ruskog utjecaja i onih koji ga šire na Zapadnom Balkanu ne bi trebali izostati, ali je pitanje u kojoj mjeri.

„Moje je mišljenje da će dosadašnja britanska politika prema Bosni i Hercegovini na Zapadnom Balkanu biti nastavljena u sličnoj mjeri“, mišljenja je Neven Anđelić, predavač na studijima međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Univerzitetu Regent's u Londonu.

„Možda taj angažman bude naglašeniji, da Britanija bude prisutna i utjecajna na Zapadnom Balkanu, a možda čak i presudna“, dodaje.

Ovakva politika, tvrdi, nije nastala pod palicom dosadašnjeg britanskog premijera Borisa Johnsona, već mnogo prije. Na nju nisu utjecale promjene vlasti, nego je postala konstanta u vanjskoj politici Londona. Na osnovu toga se može zaključiti da se ne bi trebala mijenjati bez obzira na to ko pobijedi, jer, bitan je sistem, a ne lider.

„Taj proces traje još od nekadašnje premijerke Therese May. Sjetimo se da je ona predsjedavala sastankom Kobra na temu sigurnosnih aspekata, posvećenom Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini. Britanski Foreign Office slao je timove na Zapadni Balkan da izvrše procjene situacije i donesu prijedloge kako djelovati na tom području. To je, dakle, bilo, prije pet-šest godina i to je postalo konstanta.

Napuštanjem Evropske Unije došlo se do pitanja kako bi se trebala kreirati vanjska politika Britanije i kako ostvariti zadovoljavajući uticaj. Dok se sva politika i poruke iz Brisela svode na zahtjeve za reformama kako bi se regija Zapadnog Balkana približila Evropskoj uniji, Velika Britanija se nakon Brexita orijentirala na pitanja sigurnosti. Njima ekonomski aspekt u Bosni i Hercegovini nije toliko bitan, kao nekim drugim zemljama, no sfera sigurnosti im je jako važna. Zato stvaraju veze sa zemljama Zapadnog Balkana, ali ključni su im Bosna i Hercegovina i Kosovo“, dodaje Anđelić.

‘Još više desno od Johnsona’

Anđelić se slaže s procjenama da je Truss veliki favorit da pobijedi u utrci za premijerku, a ističe da bi njen odnos prema stanju u Bosni i Hercegovini mogao biti još odlučniji.

„Truss jeste veliki favorit. Ona je ideološki još više desno od Johnsona. No, kada govorimo o vanjskoj politici, njen dolazak u Sarajevo potvrdio je da će Britanija držati kontinuitet. Ukoliko pobijedi, možda će ići još više udesno i imati još radikalniji pristup, uz čvrsto opredjeljenje da se Bosna i Hercegovina, što je prije moguće, uključi u zapadne alijanse“, tvrdi.

Zašto je Bosna i Hercegovina, uopšte, važna Velikoj Britaniji? Jasmin Mujanović, ekspert za vanjsku politiku, stava je da je ta zemlja u očima britanskih zvaničnika najvažnija za stabilnost regije.

„Nastup Truss u Sarajevu bio je kulminacija tihe kampanje Velike Britanije da ojača poziciju u regiji. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Britanija sada vjeruje da su suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine okosnica stabilnosti regije, što je mišljenje koje je u oštroj suprotnosti s dugoročnom politikom Washingtona i Brisela o prilagođavanju režimu koji je naklonjen Kremlju u Srbiji. Balkan je Britaniji prioritet, kakav nije nijednoj drugoj zemlji“, stav je Mujanovića, koji je nedavno iznio i za američki Foreign Policy.

Tokom te kampanje delegacije britanskog parlamenta su posjećivale Bosnu i Hercegovinu, u Londonu se naširoko razgovaralo o stanju u toj zemlji i prijetnji koju izaziva Dodik, a imenovan je i specijalni britanski izaslanik za Balkan. Kockica je pala na Stuarta Peacha. Slučajno ili ne, ali radi se o bivšem komandantu zračnih snaga NATO-a na Kosovu.

Sunak kao potpuna enigma

Za razliku od Truss, Rishi Sunak je potpuna enigma. Kao ekspert koji je bio zadužen za ekonomiju, doskorašnji ministar finansija nikada nije spomenuo temu sigurnosti Zapadnog Balkana ili ruskog utjecaja na ovu regiju.

U Velikoj Britaniji je poznat kao ekspert iz privilegovane i jako bogate porodice.

„Sunak je neoliberalni kapitalist iz privilegovane porodice. Do sada se držao ekomomije, a ako govorimo o vanjskoj politici, u nju se miješao jedino kada se pričalo o ekonomiji, te se slagao ili protivio Johnsonu.

Kao kandidat za premijera, on je velika nepoznanica, no mišljenja sam da bi u slučaju njegove pobjede britanska vanjska politika zavisila i od novog ministra vanjskih poslova. I u to slučaju vjerujem da bi politika Londona prema Bosni i Hercegovini, ali i Zapadnom Balkanu bila, manje ili više, ista kao sada“, tvrdi Anđelić.