Američki proizvođači oružja pod pritiskom meksičke tužbe

Piše: Ann Deslandes

Dok oružano nasilje, uključujući masovna ubistva u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu, nastavlja potresati SAD, meksička vlada nije propustila priliku progovoriti o historijskom slučaju koji je pokrenula prije godinu pred Okružnim sudom u Massachusettsu protiv deset američkih proizvođača i distributera oružja.

U tužbi Meksiko protiv Smith & Wessona i ostalih, od kompanija se traži odšteta za nemar koji je doveo do visoke stope ubistava vatrenim oružjem u Meksiku i drugog nasilja, što se uglavnom može pripisati oružju prodanom u SAD-u i krijumčarenom preko granice.

Vlada procjenjuje štetu na oko deset milijardi dolara.

Značajna tvrdnja u tužbi Meksika je da se Zakon o zaštiti zakonite trgovine oružjem (PLCAA), koji sprječava tužbe protiv američkih kompanija za proizvodnju oružja, ne primjenjuje u Meksiku.

“Ključno je da Meksiko osporava PLCCA u svojim argumentima, tvrdeći da ne daje imunitet optuženicima [Smith & Wesson i ostalima]”, rekao je za Al Jazeeru Leon Castellanos-Jankiewicz, meksički stručnjak za ljudska prava.

‘Jurišno oružje prodato mladiću od 18 godina’

Nedugo nakon pucnjave u Uvaldeu, ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard rekao je da je to pokazalo “jasan nemar” industrije oružja u SAD-u, te da se radi o još jednom slučaju u u kojem se “mladiću od 18 godina može prodati jurišno oružje“.

Ebrard je tragediju u Uvaldeu povezao s meksičkom tužbom, koja trenutno čeka sudsku odluku o zahtjevu proizvođača oružja da se, na temelju PLCAA-a, odbaci.

Na nedavnoj konferenciji za novinare u Meksiku Ebrard je također rekao da će, baš kao što SAD izdaje upozorenja za Meksiko zbog nasilja, Meksiko “slati upozorenja za trgovinu oružjem” za putovanja u SAD. Prema nacionalnom dnevniku El Financiero, ministar je rekao da je smanjenje količine oružja u “obje zemlje” zajednički napor, rekavši kako vjeruje da američki predsjednik Joe Biden podržava veću kontrolu naoružanja.

Istina, Zastupnički dom američkog Kongresa nedavno je usvojio zakon koji je podržao Bidena o zabrani jurišnog oružja, a koji trenutno čeka raspravu u Senatu.

U januaru ove godine, narodi Belizea i Antigve i Barbude sudu u Massachusettsu su podnijeli pismenu podršku tužbi Meksika, zajedno s nevladinom organizacijom Latinoamerička i karipska mreža za ljudsku sigurnost. Tvrde da protok oružja preko granice SAD-a i Meksika također povećava smrtonosno nasilje širom Latinske Amerike i Kariba.

Državni tužioci 14 američkih saveznih država i 26 okruga također su dali podršku tužbi.

Američki zakonodavci, također, pokušavaju izvršiti pritisak na proizvođače oružja na druge načine.

Podrška grupa iz SAD-a

Države Kalifornija, Delaware i New York nedavno su donijele zakone koji dopuštaju nastavak parnica protiv kompanija za proizvodnju oružja unatoč PLCAA-u. New Jersey razmišlja o sličnom potezu.

Nacrt zakona koji je izradio kongresmen iz Kalifornije Adam Schiff nedavno je proslijeđen Zastupničkom domu. Ako bude usvojen, Nacrt o jednakom pristupu pravdi za žrtve oružanog nasilja ukinuo bi PLCAA.

Castellanos-Jankiewicz, koji je i istraživač na Institutu Asser u Den Haagu, napominje da bi PLCAA „trebao biti ukinut jer ometa pravo žrtava vatrenog oružja na pristup sudovima u skladu s međunarodnim zakonima o ljudskim pravima.”

„Ključno je to što Meksika uvjerljivo tvrdi da PLCAA nije funkcionalan u određenim prekograničnim situacijama. Slučaj bi mogao navesti industriju oružja da usvoji sigurnosna poboljšanja izazvana sudskim sporovima.”

Meksičku tužbu podržavaju i grupe žrtava sa sjedištem u SAD-u, uključujući “March for Our Lives”, grupu koju su osnovali preživjeli pucnjave u Parklandu 2018. kada je naoružani muškarac otvorio vatru na tamošnju srednju školu, ubivši najmanje 17 ljudi.

Izvještaji o zaradi za dvije kompanije, Smith & Wesson i Sturm, Ruger & Company (Ruger) spominju argument.

U izvještaju Smith & Wessona za drugo tromjesečje Komisiji za vrijednosne papire i berzu SAD-a navodi se da se, uz druge sudske sporove s kojima se suočavaju namjeravaju “agresivno” odbraniti od meksičke tužbe.

“Sudski sporovi ove prirode također su skupi, dugotrajni i odvraćaju vrijeme i pažnju naše uprave”, dodaje se.

Meksički kriminalci nabavljaju američko vojno oružje

Daljnji pritisak se vrši na kompanije kroz aktivizam dioničara usmjeren na poslovne rizike zbog kontinuiranog oružanog nasilja.

Prošlog mjeseca dioničari Rugera odobrili su prijedlog koji su iznijeli članovi Međuvjerskog centra za korporativnu odgovornost [koji su postali dioničari kompanije kako bi uticali na pitanja sigurnosti oružja] da kompanija provede procjenu uticaja na ljudska prava.

Alejandro Celorio Alcantara glavni je pravni savjetnik meksičkog ministarstva vanjskih poslova, koji vodi slučaj protiv kompanija za proizvodnju oružja.

Rekao je za Al Jazeeru da tim koji je pripremio tužbu u obzir uzima i povećanu potrebu meksičkih sigurnosnih snaga za vatrenim oružjem, zbog štete koju izaziva američko oružje u Meksiku. Organizirane kriminalne grupe u Meksiku nabavile su vojno oružje od američkih kompanija za proizvodnju oružja, te ga koriste za svoje bitke.

Na takav način, ciklus poslovnih rizika oružanog nasilja seže natrag do samih kompanija za proizvodnju oružja, primijetio je Celorio.

“Dioničari kompanije moraju razumjeti da njihovo oružje nezakonito koriste karteli u Meksiku”, rekao je Celorio.

Kompanije tvrde da je oružano nasilje u Meksiku posljedica neuspjeha meksičke vlade da kontroliše kriminal, a ne trgovine oružjem u SAD-u.

Meksiko ima visoke stope ubistava (trenutno 28 na 100.000 ljudi), prisilnog internog raseljavanja (379.000 u 2021.), prisilnih nestanaka (nedavno je dostiglo stopu od 100.000 ljudi) i femicida (1.004 slučaja u 2021., povećanje od 2,7 posto u odnosu na 2020. ); pojave koje se redovno pripisuju radnjama naoružanih aktera u zemlji koja ima samo jednu prodavnicu oružja i koja godišnje izda svega oko 500 dozvola za njegovo korištenje.

Yesenia Zamudio postala je aktivistica kada je njena kćerka, Marichuy Jaimes Zamudio ubijena 2016. U potrazi za pravdom za svoju kćerku i govoreći protiv nasilja nad ženama, koje često uključuje oružje, Zamudio je i sama postala meta.

‘Svako u Meksiku sada ima oružje’

Od trenutka smrti svoje kćeri, Zamudio je zahtijevala da se to registrira i istraži kao femicid, a ne kao slučajno ubistvo, što je zločin koji zahtijeva istragu i hvatanje počinitelja. Uspjela je 2020.

Nedugo nakon što je javno progovorila, nepoznati napadači pucali su na zgradu u kojoj je živjela u Mexico Cityju.

Od tada, jedan član porodice teško je povrijeđen kada mu je je napadač pucao u leđa, drugi je pogođen u rame, a treći je ubijen hicem iz vatrenog oružja u glavu.

Zamudio vjeruje da je cilj pucnjave da je se odvrati od potrage za pravdom za ubistvo kćerke. Sada je registrirana u meksičkom vladinom mehanizmu zaštite branitelja ljudskih prava, koji nudi zaštitu svjedoka.

Zamudio podržava argumente svoje vlade protiv kompanija za proizvodnju oružja. Rekla je da je rasprostranjenost vojnog vatrenog oružja dostupnog na ulicama posebno zabrinjavajuća.

“Svako u Meksiku sada ima oružje i dovodi nas civile u opasnost.”

Očekuje se da će glavni sudija F. Dennis Saylor — kojeg je imenovao George W. Bush, nekadašnji predsjednik SAD-a koji je također potpisao PLCAA — uskoro donijeti odluku o zahtjevu proizvođača oružja za odbacivanjem slučaja, a mogao bi presuditi i u korist kompanija.

Bez obzira na ishod, Castellanos-Jankiewicz je rekao da su meksički argumenti već imali učunak.

“Meksička pionirska strategija tužbi može se ponoviti, a to otvara nove puteve u potrazi za odgovornosću”, tvrdi.