STEM Youth Camp u Konjicu: Mjesto susreta učenika s naukom
Bosna i Hercegovina je zemlja sa skromnim izdvajanjima u nauku, ali neke organizacije, poput ANNT-a, pokušavaju podržati talentirane učenike kako bi sutra koristili cijelom društvu.
Fatih Žgalj jedan je od učesnika ovogodišnjeg STEM Youth Campa koji je u Konjicu okupio neke od najtalentiranijih bosanskohercegovačkih učenika, uvodeći ih u nove nivoe nauke, na taj način stvarajući pretpostavku da u budućnosti postanu prestižni istraživači.
Premda ranije više puta nagrađivan na domaćim i međunarodnim takmičenjima, 19-godišnji fizičar Žgalj kaže da na kampovima poput ovog nadareni učenici iznova obogate svoje znanje, dobijajući uvid u realni svijet nauke, uključujući i prepreke sa kojima se istraživači susreću.
“Na ovakvim kampovima dobijemo iz prve ruke informacije o tome kako zaista izgleda jedno ozbiljno istraživanje”, rekao je Žgalj Al Jazeeri. “To nemamo priliku vidjeti tokom redovnog školovanja”.
Pokretači pozitivnih promjena
STEM Youth Camp, koji se u Bosni i Hercegovini održava od 2018. godine, uz prekid zbog pandemije 2020. i 2021. godine, ove godine je u Konjicu od 15. do 19. augusta okupio 48 srednjoškolaca, nagrađivanih i talentiranih za različite naučne oblasti.
Bosna i Hercegovina je mala zemlja sa vrlo skromnim izdvajanjima u nauku i često zastarjelim obrazovnim sistemima. Ipak, neke organizacije poput Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT) pokušavaju poduprijeti talentirane učenike kako bi oni sutra koristili cijelom društvu.
Organizatori kampa fokusiraju se na STEM [nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika], čiji razvoj i ekspanziju u svijetu je Amra Hasečić, univerzitetska profesorica i članica Upravnog odbora ANNT-a, nazvala “galopirajućim”, dok Bosna i Hercegovina još uvijek taj razvoj uglavnom “gleda sa margina”.
“Učenicima se pored STEM radionica pokušava na što jednostavniji način približiti svijet nauke i naučnika kroz individualna predavanja uspješnih i etabliranih naučnika bosanskohercegovačkog porijekla kao i ukazati na značaj takozvanih soft skills, kao što su komunikacija, emocionalna inteligencija, sposobnost rukovođenja i drugo”, rekla je Hasečić Al Jazeeri.
“Isto kao što dijete vremenom samo može naučiti da čita, zasigurno mu je mnogo lakše kada mu se pokaže”.
Uzimajući u obzir zabrinjavajuće rezultate na PISA testiranjima svaki kamp koji razvija kritičko razmišljanje učenika, koji ih podstiče da logički razmišljaju, postavljaju pitanja i zaključuju je, prema Hasečić, više nego bitan za razvoj obrazovanja.
Hasečić se zapravo referirala na činjenicu da su učenici iz Bosne i Hercegovine zauzeli tek 62. mjesto od 79 zemalja na posljednjoj međunarodnoj procjeni znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u svijetu (PISA program), što su poražavajući rezultati.
Bosna i Hercegovina ima šansu
Iako je Asocijacije za napredak nauke i tehnologije relativno mlada asocijacija (i po prosjeku godina naših članova i po godinama postojanja), Hasečić kaže da je Asocijacija svakim danom sve više i više prepoznati u bosanskohercegovačkom društvu. To potvrđuje i sve veći broj pristupnica za članstvo u Asocijaciji koje šalju uspješni mladi bosanskohercegovački naučnici.
Ove godine Asocijacija je na STEM Youth Campu u Konjicu okupila 48 mladih genijalaca. Broj je mogao biti višestruko veći, ali su finansijska sredstva Asocijacije ograničena. Ne postoji sistemska podrška vladinih institucija Asocijaciji. Ovogodišnji kamp podržala je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.
Hasečić je ipak optimistična. Kaže da Asocijaciju razni nivoi vlasti sve češće kontaktiraju kada kreiraju planove na polju nauke, tražeći savjete i prijedloge.
Je li Bosna i Hercegovina ipak isuviše mala za velika naučna ulaganja i dostignuća? Hasečić kaže da je simbolično što odgovor na ovo pitanje daje upravo u danima kada je fantastična Lana Pudar osvojila prvo mjesto na Evropskom prvenstvu u plivanju. Mlada plivačica dolazi iz Mostara, grada koji nema olimpijski bazen.
“To samo potvrđuje da niti smo mi mala država, niti su naši ljudi bez potencijala i kapaciteta, nego se samo novac ne ulaže u sfere gdje ne možete vidjeti pomak za dvije ili četiri godine koliko traju izborni periodi”, rekla je Hasečić. “Zaboravlja se da je taj uspjeh dugoročno gledano bolji i prosperitetniji za našu državu i njen razvoj”.